10 vrsta 'Likeova': Jer lajk često nije samo lajk!

10 vrsta ‘Likeova’: Jer lajk često nije samo lajk!

Jednom sam prilikom slušala predavanje o tome zašto ljudi uopće dijele sadržaj na društvenim mrežama. Navodno postoje četiri osnovna razloga (o kojima bi svakako trebalo razmišljati prilikom kreiranja statusa/fotografija/videa, posebice ako je riječ o sadržaju brenda ili tvrtke) koja nas "tjeraju" da nešto podijelimo s drugima.

Lajk označava da vam se nešto sviđa? Razmislite još jednom.
Lajk označava da vam se nešto sviđa? Razmislite još jednom.

Jednom sam prilikom slušala predavanje o tome zašto ljudi uopće dijele sadržaj na društvenim mrežama. Navodno postoje četiri osnovna razloga (o kojima bi svakako trebalo razmišljati prilikom kreiranja statusa/fotografija/videa, posebice ako je riječ o sadržaju brenda ili tvrtke) koja nas “tjeraju” da nešto podijelimo s drugima.

Da se razumijemo, dijeljenje nije samo opcija “Share” na Facebooku, nego svaka radnja koju može vidjeti naš virtualni prijatelj – lajk, komentar, retweet, stiskanje ikonice u obliku srca… Dakle, razlozi zbog kojih ljudi dijele su prvenstveno da bi si olakšali nešto u životu (primjerice, zabilježe recept za sutrašnji ručak ili podijele određeni savjet vezan uz njihovo zdravstveno stanje), da bi gradili veze s drugima, odnosno, približili im se (trenutak kada podijelite pjesmu s prijateljem koja za vas ima određeno značenje ili zajedničku fotografiju), kako bi pomogli drugima (širok raspon – od lajka za spašavanje gladne djece, dijeljenja fotografije izgubljenih kućnih ljubimaca do dijeljenja specifičnih savjeta). Na posljednjem je mjestu gradnja identiteta – podijelit ćete ono što označava vas, vašu osobnost,  bilo da je riječ o odjevnom predmetu koji biste i sami nosili, slike mjesta koje biste posjetili ili glazbe koja ocrtava vaše trenutno raspoloženje. Svaki taj sadržaj označava vas i gradi digitalnu sliku o vama (na što mnogi zaboravljaju, pa tako dođe i do nezgodnih situacija da se zbog statusa na Facebooku ili fotografije na Instagramu dobije otkaz).

like_2

Upravo me ta posljednja stavka posebno zaintrigirala, jer mi se nekako čini da je gradnja identiteta, svjesna ili nesvjesna, najčešći razlog zbog kojega kreiramo i dijelimo sadržaj na društvenim mrežama. No, danas bih se željela fokusirati na one tihe lajkove, kojima također gradimo svoj identitet, ali nešto suptilnije, no što bismo to napravili dijeljenjem nečijeg statusa ili, nedajbože, pisanja vlastitoga. Lajk iziskuje minimalni trud, ali iznimno je bitan, posebice otkako je Facebook uveo Graph Search, pa je svima mnogo jednostavnije pregledati sve što vam se ikada svidjelo. Da, to manje upućenima može zvučati zastrašujuće, jer ako netko želi, mogao bi vas vrlo lako površno psihološki analizirati, a ponekad i sam lajk može postati vijest.

No, pogledajmo deset vrsta lajkova, odnosno, deset razloga zbog kojih određeni subjekti kliknu na onu čarobnu ikonu s prstom okrenutim prema gore:

1. Lajk podrške.

Kad, primjerice, Hrvoje Jurić biciklira po alpskim vrhovima i doživi prometnu nezgodu, dat ćete mu lajk. Naravno, ne zato što vam se sviđa njegov tekst ili fotografija, nego zato što smatrate da mu je taj lajk potreban. Jer želite da zna da mislite na njega, barem onaj djelić sekunde dok čitate njegov status. Jer taj lajk ima više značenja: Drž’ se. Uz tebe smo. Čuvaj se. Žao mi je što ti se to dogodilo, ali glavu gore! Moglo je biti i gore. Sretno!

2. “Slažem se” lajk.

Lajk slaganja, poznatiji kao “Slažem se s tvojim mišljenjem. Samim time nema potrebe da pišem sličan komentar, stoga ti dajem lajk.” Što više lajkova, to više osoba koje jednako razmišljaju. Najčešće vidljiv tijekom žustrih rasprava.

like_3

3. Gospodine, Vaš je post tako genijalan, stoga uzmite moj lajk.

Ovaj se lajk daruje samo u posebnim prigodama. U trenutku kada nas nešto toliko oduševi da bismo stisnuli lajk i dva puta da to ne bi poništilo prvotnu radnju.

4. Lajk jer me zanima odgovor na tvoje pitanje i dajem do znanja da pratim situaciju.

Ovo se najčešće događa kod provokativnih pitanja. Subjekt bi možda i sam postavio škakljivo pitanje, ali se nije usudio. Sličan “slažem se” lajku.

5. Lajk zato što jesi.

Ovdje se sadržaj stavlja u drugi plan, u prvome je osoba koja je postavila sadržaj. Ta je osoba u subjektovim očima kul. Stoga će lajkati sadržaj koji bi možda bio manje lajkabilan da ga je postavila druga osoba. Subjekt time možda podsvjesno želi da i drugi vide da kako prati nekoga tko je kul. Samim time se dio kulizma pretače i na subjekta. Ponekad ćete vidjeti da lajk stiže brže no što je fizički moguće proučiti sadržaj i procijeniti zaslužuje li palac gore ili ne.

6. Slučajni lajk

Najčešće se događa na mobilnoj verziji društvene mreže, posebice ako mobilni uređaj ima ekran osjetljiv na dodir. Nezgodan je u slučaju kada subjekt “kopa” po nečijoj virtualnoj prošlosti i nehotice lajka sadržaj star više od godinu dana. Subjekt se u tom slučaju može percipirati pomalo jezivim.

7. Razgaljeni lajk

Najčešće dolazi u množini i to nakon nekolicine čašica s određenim postotkom alkohola. Vrijeme nastanka: Između jedan i tri sata ujutro. Subjekt dolazi kući, otvara omiljenu društvenu mrežu i nemilice dijeli lajkove jer su mu svi dragi.

like_4

8. “Ovo me nasmijalo” lajk

Pročitali ste šalu ili dogodovštinu i potiho ste se nasmijali ili brže ispustili zrak iz nosa no što biste to inače učinili. Takav status ili komentar zaslužuje lajk, ali nije toliko urnebesan da biste kao komentar unijeli: Hahaha ili LOL.

9. “Tu sam” lajk!

Subjekt pokušava podsjetiti nekoga na nešto svojim lajkom, koji možda i nema veze s originalnom temom sadržaja. Doduše, subjekt neće uperiti prstom u sebe, ali će dići palac gore. Lajk u ovom slučaju označava: Nismo nikada dogovorili onu kavu iliti nisi mi odgovorio na e-mail, a vidim da si na društvenim mrežama. Nezgodan lajk za kreatora sadržaja.

10. “Sviđa mi se”lajk.

Ono što bi lajk u suštini trebao i biti, označavanje da vam se nešto sviđa. Funkcionira vrlo jednostavno: Vidite da vam se nešto sviđa i stisnete ikonicu palca okrenutog prema gore. Osjećate se poput nekog rimskog cara. Da bi pojačali efekt, pojedini subjekti u mjesto za komentar upisuju: simbole (y) ili čak cijelu rečenicu: Sviđa mi se.

A koje dodatne vrste lajkova i sami poznajete?

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Mobilno

Moja Croatia: Da biste digitalizirali osiguranje ne trebate govoriti “jezikom osiguranja”

Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj, otkriva što su morali osigurati unutar Croatia osiguranja kako bi razvili potpunu, a zaista jednostavnu za korištenje self-care aplikaciju.

Što ste propustili

Mobilno

Zašto aplikacije za praćenje COVID-19 ne uspijevaju? Najbolji primjer nalazi se i u našoj regiji

Od Sjeverne Makedonije i Mađarske, do Norveške, Velike Britanije i Irske vidimo različite aplikacije, različite implementacije i prakse korištenja. Koliko uspjeh aplikacije ovisi o angažiranosti ključnih aktera, koliko o dobroj volji korisnika, a koliko o nadležnim institucijama?

Vodič

Iz vlastitog iskustva: Kako dobiti novac od Europske unije za razvoj video igara

Europska unija kroz svoj potprogram Creative Europe - MEDIA, od 2013./2014. dodjeljuje bespovratna sredstva europskim game dev studijima za razvoj video igara. Evo kako izgleda proces prijave i na što trebate obratiti pozornost da biste dobili novac.

Kolumna

Na 16. rođendan Ruby on Railsa odgovaramo na pitanje: Je li mrtav, i u svijetu i u Hrvatskoj?

Početkom kolovoza slavimo 16 godina od prve pojave Ruby on Railsa, web development frameworka koji je “promijenio svijet”. S tom činjenicom volim početi ovu priču jer mislim da je ključna za odgovor na pitanje koje mi se često postavlja: Nije li Ruby on Rails mrtav?

Video

Kako dati otkaz? Pravni savjeti za radnike i poslodavce!

Neki od najpopularnijih tekstova na Netokraciji u posljednjih nekoliko mjeseci su – kako dati otkaz, kako zatvoriti paušalni obrt...

Tehnologija

Ratko Mutavdžić: Od ‘cloud’ blogera do Microsoftovog Technology Officera za srednju i istočnu Europu

S novim tehnološkim šefom Microsofta za srednju i istočnu Europu, Ratkom Mutavdžićem, razgovarali smo o 700-postotnom rastu Microsoft Teamsa za vrijeme pandemije, kako se koriste 'cloud' tehnologije u 2020., ali i zašto Zagreb treba kafić-ured!

Startupi i poslovanje

Od investicije do akvizicija – Silvio Kutić i investitori Ante Kušurin i Mario Ančić o Infobipovim ambicijama

U eksluzivnom razgovoru za Netokraciju, Silvio Kutić, kao direktor Infobipa, Ante Kušurin i Mario Ančić iz fonda One Equity Partners, ujedno poznati hrvatski sportaši, otkrivaju detalje svoje suradnje – i planova da stvore vodeću svjetsku CPaaS platformu.