Što je uopće umjetna inteligencija i trebamo li je se bojati, kao što tvrdi Elon Musk?

Potencijalni transformativni značaj ove tehnologije na industriju, ali i društvo u cjelini, uspoređuje se čak s elektrifikacijom. Osim tehnoloških, postavljaju se brojna etička i sociološka pitanja, od opasnosti od strojeva koji su inteligentniji od nas, do budućnosti radnih mjesta u svijetu u kojoj većina čovječanstva ne može biti konkurentna strojevima.

Hoćemo li svi mi postati suvišni, a strojevi će preuzeti naše poslove?

Neki bi poslovi mogli u potpunosti nestati, a jedan očiti primjer za to su vozači čije usluge će postati suvišne s razvojem samovozećih automobila i kamiona. Osim tehnologije, ovdje je potrebno razviti i pravni okvir, ali samo je pitanje vremena kad će se to dogoditi.

S druge strane, brojni poslovi bit će parcijalno automatizirani i transformirani ovom tehnologijom. Primjerice, botovi će moći razumjeti i odgovoriti na većinu pitanja u jednom call centru, ali ona najsloženija će i dalje dolaziti ljudskom operateru. To je pozitivno jer će rasteretiti ljude najdosadnijih aktivnosti, ali istodobno ćemo morati biti educiraniji i spremni uhvatiti se u koštac sa složenijim problemima.

Elon Musk poziva na oprez, ali koliko ima razloga za brigu?

If you're not concerned about AI safety, you should be. Vastly more risk than North Korea. pic.twitter.com/2z0tiid0lc

— Elon Musk (@elonmusk) August 12, 2017

Svaka tehnologija može se upotrijebiti na pozitivan i negativan način. Recimo, nakon traumatičnih iskustva upotrebe bojnih otrova u prvom svjetskom ratu mnogi znanstvenici nisu željeli raditi ništa što bi moglo naškoditi drugom ljudskom biću. Neki od njih iz tog razloga odlučili su raditi na “čistim teorijama” koje nemaju praktične primjene, a jedna od njih je bila i kvantna fizika. Na temelju njihovih otkrića nastala je atomska bomba, jedna od najstrašnijih naprava koju je čovječanstvo stvorilo.

Tehnologija koju nazivamo umjetnom inteligencijom ima ogroman potencijal i oprez je, prema mom mišljenju, itekako potreban, prije svega da ne bude monopoliziran od strane male skupine ljudi, a na štetu svih ostalih. Jedno od takvih područja je medicina gdje se inovacijama može podići kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi i time spašavati životi. Suprotnost su “pametna” oružja i dronovi bez moralnih skrupula koji mogu zamijeniti ljude u najnemoralnijim misijama koje možemo zamisliti.

Tko sve dolazi u Zagreb i o čemu će se pričati na AI2Future konferenciji?

Na gore navedena pitanja svoje odgovore ponudit će neki od vodećih ljudi iz industrije i akademske zajednice iz svijeta, ali i mnogi koji se bave ovim područjem u Hrvatskoj, na konferenciji AI2Future koja će se održati 5. i 6. listopada u Zagrebu.

Iz Italije nam dolazi Bernardo Magnini, autor 170 znanstvenih članaka iz lingvistike koji će nam predstaviti najnoviji napredak u razvoju chatbotova. Matko Botinčan, znanstvenik koji je nakon doktorata na Cambridgeu karijeru nastavio razvijajući algoritme za elektroničko trgovanje vrijednosnicama u Radix Tradingu u Chicagu, dat će nam pregled područja u kojem algoritmi sve češće zamjenjuju ljude. Manos Tsagkias iz 904Labsa upotrebljava AI tehnologiju u pretraživanju, a pričat će o procesu od prikupljanja do pripreme podataka, ali i o konkretnim tehnikama kao što su reinforcement učenje. Thorsten Gressling dolazi iz Njemačke i dat će nam širi pogled na AI tehnologiju kroz prizmu politike i društva.

Jedna od glavnih ideja ove konferencije je na jednom mjestu okupiti sve koji se bave AI tehnologijama. Tu će biti predstavnici znanstveno-istraživačkih grupa: Jan Šnajder i Siniša Šegvić s FER-a, Bojan Jerbić s FSB-a, Markus Schatten s FOI-ja i Marko Horvat s TZV-a. Što se praktično radi u Hrvatskoj industriji, predstavit će nam vodeći stručnjaci iz Microsofta, DRAP.ai, Microblinka, Spana, CROZ-a, Styrije i vHearta. Jurica Cerovec ispričat će što Microblink Research radi na području strojnog i dubokog učenja. Ja ću demonstrirati kako se duboko učenje koristi u dijagnostici na primjeru EKG-a u domaćem startupu vHeart. Izazove primjene dubokog učenja unutar Styrije predstavit će nam Marko Velić. Darko Jovišić iz Spana pričat će o automatizaciji radnih mjesta, a CROZ će nam predstaviti svoja iskustva s upotrebom hrvatskog jezika u automatskoj komunikaciji s klijentima.

Tema umjetne inteligencije ne bi bila zaokružena da se ne pozabavimo i pravnim aspektima, a za to će se pobrinuti istaknuti pravni stručnjak Mladen Vukmir. O poslovno-pravnim izazovima rada na sigurnosno osjetljivim podacima predstavit će Hajdi Ćenan iz DRAP-a. Ivan Maglić iz Gartnera vodit će panel o primjeni AI tehnologija u Hrvatskoj, na kojem će pokušati dati pitanje kako trenutno stojimo u odnosu na svijet i koje su mogućnosti rasta u ovom području.

A vi? 😉