Što je uopće umjetna inteligencija i trebamo li je se bojati?

Što je uopće umjetna inteligencija i trebamo li je se bojati, kao što tvrdi Elon Musk?

Umjetna inteligencija (AI) jedan je od najznačajnijih tehnoloških trendova danas. Kombinacija jeftine procesorske snage, ogromnih količina podataka i novih tehnika strojnog učenja rezultirali su algoritmima koji samostalno voze aute, igraju poker ili dijagnosticiraju bolesti, često bolje od čovjeka. Vijest da je algoritam pobijedio stručnjaka u nekom području zapravo je i prestala biti vijest i postala općeprihvaćena činjenica.

Potencijalni transformativni značaj ove tehnologije na industriju, ali i društvo u cjelini, uspoređuje se čak s elektrifikacijom. Osim tehnoloških, postavljaju se brojna etička i sociološka pitanja, od opasnosti od strojeva koji su inteligentniji od nas, do budućnosti radnih mjesta u svijetu u kojoj većina čovječanstva ne može biti konkurentna strojevima.

Hoćemo li svi mi postati suvišni, a strojevi će preuzeti naše poslove?

Neki bi poslovi mogli u potpunosti nestati, a jedan očiti primjer za to su vozači čije usluge će postati suvišne s razvojem samovozećih automobila i kamiona. Osim tehnologije, ovdje je potrebno razviti i pravni okvir, ali samo je pitanje vremena kad će se to dogoditi.

S druge strane, brojni poslovi bit će parcijalno automatizirani i transformirani ovom tehnologijom. Primjerice, botovi će moći razumjeti i odgovoriti na većinu pitanja u jednom call centru, ali ona najsloženija će i dalje dolaziti ljudskom operateru. To je pozitivno jer će rasteretiti ljude najdosadnijih aktivnosti, ali istodobno ćemo morati biti educiraniji i spremni uhvatiti se u koštac sa složenijim problemima.

Elon Musk poziva na oprez, ali koliko ima razloga za brigu?

Svaka tehnologija može se upotrijebiti na pozitivan i negativan način. Recimo, nakon traumatičnih iskustva upotrebe bojnih otrova u prvom svjetskom ratu mnogi znanstvenici nisu željeli raditi ništa što bi moglo naškoditi drugom ljudskom biću. Neki od njih iz tog razloga odlučili su raditi na “čistim teorijama” koje nemaju praktične primjene, a jedna od njih je bila i kvantna fizika. Na temelju njihovih otkrića nastala je atomska bomba, jedna od najstrašnijih naprava koju je čovječanstvo stvorilo.

Tehnologija koju nazivamo umjetnom inteligencijom ima ogroman potencijal i oprez je, prema mom mišljenju, itekako potreban, prije svega da ne bude monopoliziran od strane male skupine ljudi, a na štetu svih ostalih. Jedno od takvih područja je medicina gdje se inovacijama može podići kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi i time spašavati životi. Suprotnost su “pametna” oružja i dronovi bez moralnih skrupula koji mogu zamijeniti ljude u najnemoralnijim misijama koje možemo zamisliti.

Tko sve dolazi u Zagreb i o čemu će se pričati na AI2Future konferenciji?

Na gore navedena pitanja svoje odgovore ponudit će neki od vodećih ljudi iz industrije i akademske zajednice iz svijeta, ali i mnogi koji se bave ovim područjem u Hrvatskoj, na konferenciji AI2Future koja će se održati 5. i 6. listopada u Zagrebu.

Iz Italije nam dolazi Bernardo Magnini, autor 170 znanstvenih članaka iz lingvistike koji će nam predstaviti najnoviji napredak u razvoju chatbotova. Matko Botinčan, znanstvenik koji je nakon doktorata na Cambridgeu karijeru nastavio razvijajući algoritme za elektroničko trgovanje vrijednosnicama u Radix Tradingu u Chicagu, dat će nam pregled područja u kojem algoritmi sve češće zamjenjuju ljude. Manos Tsagkias iz 904Labsa upotrebljava AI tehnologiju u pretraživanju, a pričat će o procesu od prikupljanja do pripreme podataka, ali i o konkretnim tehnikama kao što su reinforcement učenje. Thorsten Gressling dolazi iz Njemačke i dat će nam širi pogled na AI tehnologiju kroz prizmu politike i društva.

Jedna od glavnih ideja ove konferencije je na jednom mjestu okupiti sve koji se bave AI tehnologijama. Tu će biti predstavnici znanstveno-istraživačkih grupa: Jan Šnajder i Siniša Šegvić s FER-a, Bojan Jerbić s FSB-a, Markus Schatten s FOI-ja i Marko Horvat s TZV-a. Što se praktično radi u Hrvatskoj industriji, predstavit će nam vodeći stručnjaci iz Microsofta, DRAP.ai, Microblinka, Spana, CROZ-a, Styrije i vHearta. Jurica Cerovec ispričat će što Microblink Research radi na području strojnog i dubokog učenja. Ja ću demonstrirati kako se duboko učenje koristi u dijagnostici na primjeru EKG-a u domaćem startupu vHeart. Izazove primjene dubokog učenja unutar Styrije predstavit će nam Marko Velić. Darko Jovišić iz Spana pričat će o automatizaciji radnih mjesta, a CROZ će nam predstaviti svoja iskustva s upotrebom hrvatskog jezika u automatskoj komunikaciji s klijentima.

Tema umjetne inteligencije ne bi bila zaokružena da se ne pozabavimo i pravnim aspektima, a za to će se pobrinuti istaknuti pravni stručnjak Mladen Vukmir. O poslovno-pravnim izazovima rada na sigurnosno osjetljivim podacima predstavit će Hajdi Ćenan iz DRAP-a. Ivan Maglić iz Gartnera vodit će panel o primjeni AI tehnologija u Hrvatskoj, na kojem će pokušati dati pitanje kako trenutno stojimo u odnosu na svijet i koje su mogućnosti rasta u ovom području.

A vi? 😉

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Kultura 2.0

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...

Digitalni marketing

Anton Smolčić kao novi voditelj digitalnog marketinga pomaže Muzeju iluzija u globalnom širenju

Muzej iluzija pridobio ga je činjenicom da je to globalni projekt s ambicioznim planovima i prilika da bude dio stvaranja tog globalnog uspjeha.

Pametni automobili

Poticaji za električna vozila podijeljeni u samo 50 minuta

Već nakon jedne minute rezervirano je gotovo 30 posto sredstava, a ukupni broj prijava po prodajnom mjestu varirao je od samo pet prijava za one salone sa slabijim rezultatom pa do sveukupno 60-ak prijava za uspješnije prodajne salone.

DevDev

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".