Puki idealizam nije dovoljan: Piratsku stranku Hrvatske napustio njen suosnivač

Puki idealizam nije dovoljan: Piratsku stranku Hrvatske napustio njen suosnivač

Iako je prije nekoliko mjeseci pisao o tome da ovdašnjoj Piratskoj stranci treba 'reboot', čini se da je taj pokušaj bio neuspješan – Ivan Voras, jedan od suosnivača, nakon dvije godine napustio je Piratsku stranku sa svim najboljim željama upućenim prema kolegama koji u njoj ostaju, ali i s popisom stvari za koje smatra da su krivo napravljene te poučcima. Sve je to temeljito raspisao na svom blogu, a mi donosimo kraći (TL; DR) presjek, kao i njegove buduće planove.

Piratska stranka u Hrvatskoj - službeno!

Iako je prije nekoliko mjeseci pisao o tome da ovdašnjoj Piratskoj stranci treba ‘reboot’, čini se da je taj pokušaj bio neuspješan – Ivan Voras, jedan od suosnivača, nakon dvije godine napustio je Piratsku stranku sa svim najboljim željama upućenim prema kolegama koji u njoj ostaju, ali i s popisom stvari za koje smatra da su krivo napravljene te poučcima. Sve je to temeljito raspisao na svom blogu, a mi donosimo kraći (TL; DR) presjek, kao i njegove buduće planove.

Naime, Voras smatra kako je jedna od prvih greški bila to što se pokušala suradnja s “drugom” Piratskom strankom, koja dolazi iz Rijeke. Umjesto da se svi “pirati” ujedine oko istih ciljeva, Voras danas smatra greškom što se zalagao za suradnju, jer je ona, tvrdi, bila neizvediva. Izvodi i poučak:

Nekad doista treba vjerovati prvom dojmu. Ako je prvi dojam u stilu “s ovima će teško ili nemoguće biti surađivati”, nikakva količina idealizma neće riješiti tako fundamentalan problem.

Objašnjava i problem oko vodstva – postojao je disbalans u sposobnostima i svjetonazoru od samih početaka. Tu je i greška u procjenjivanju novih članova, “HR-ovski” dio posla trebao se uspostaviti od samih početaka. Raznolikosti interesa i osobnosti predstavile su problem, koji možda ne bi bio prisutan da je masa ljudi bila veća. Na to se nastavlja i decentralizacija stranke, u kojoj su ogranci (pre)samostalni.

To se raspalo u dva ekstrema: u prvom su nove “podružnice” željele od nas da ih vodimo u svim koracima osnivanja u vrijeme kad smo energiju trošili na interne rasprave i probleme i drugi u kojem su su se podružnice htjele osnovati od bivših članova nekih (ozloglašenih) stranaka i željele samo naljepnicu “Pirati” pa da rade kao i ranije, ‘business as usual’.

Širiti se trebalo tek nakon što je oformljen homogeni tim koji to može podnijeti, smatra, a sada ima previše osoba s različitim vizijama za stranku, koje ne žele prihvatiti nešto drugo. Priznaje da je i sam među njima, zbog čega i napušta stranku.

Pozitivna strana priče

Svi su problemi povezani, pa tako i nekonzistentnost te vjera da je dovoljna samo dobra ideja za pravljenje organizacije. No, da ne bude sve tako crno, naveo je i pozitivne stvari koje su postigli, poput dovođenja Hrvatsku među rijetke zemlje koje su skupile dovoljan broj glasova za Europsku građansku inicijativu o Bezuvjetnom osobnom dohotku, kreiranja platformi za raspravu i dogovor o mogućim referendumima ili za za e-demokraciju. Nada se da su i neke moderne inicijative, poput usluge e-Građani, barem malo potaknute ili požurene stvarima koje su radili.

Voras dopušta i mišljenje da je on u krivu, što samo predstavlja dodatni razlog za odlazak. U razgovoru za Netokraciju nije se želio baviti komentiranjem ili prognoziranjem budućnosti Pirata, nego im je poželio sreću u postizanju ciljeva koje si zadaju.

Još uvijek mislim da u Hrvatskoj ima znatna količina toga što se može napraviti oko modernizacije načina rada države i stvaranja “gerilskih” usluga koje bi inače država trebala, ali ne želi ili nije sposobna napraviti.

Kao uzor navodi MySociety, neprofitnu britansku udrugu kojoj je cilj graditi građanske i demokratske alate kao što su FixMyStreet ili WhatDoTheyKnow, s čijom smo voditeljicom softverskog tima imali priliku razgovarati u sklopu događaja Više od transparentnosti. Kako kaže, sada ima “viška vremena”, pa se nadamo da će se neki slični projekti uz njegovu pomoć (i vrijeme) početi konkretnije realizirati.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.