Ivan Brezak Brkan
09. 08. 2016.
Američki Virtus Nutrition, tvrtka specijalizirana za nutritivne proizvode za stoku, preuzela je hrvatski Farmeron. Farmeron je jedan od najistaknutijih hrvatskih tehnoloških tvrtki nove generacije koji je pokrenuo Matija Kopić, koji ostaje direktor, a za Netokraciju je otkrio kako je Virtus Nutrition Farmeronov dugogodišnji partner čiji će im sad još bliži odnos omogućiti brži rast na primarnom, američkom tržištu.
Farmeron je aktivizirao rani investitor
Virtus Nutrition dio je holdinga tvrtki iza koje stoji, po Kopićevim riječima, Farmeronov dugogodišnji mentor Matt Swanson koji je zajedno s nekoliko američkih tehnoloških investicijskih fondova 2014. uložio ukupno 2,65 milijuna dolara. Kopić objašnjava za Netokraciju:
Ekipa je to koja ima izvanredne odnose sa najvećim i ključnim igračima u industriji, zato što su i sami jedan od njih, a pozicioniranje zajedno s njima će nam olakšati te ubrzati razvoj.
Swanson je sa svoje strane naveo kako su tehnologija i podaci uvijek bili u srcu Virtus Nutritiona te da je tijekom godina imao prilike vidjeti kako Farmeron može pomoći farmama na primjeru njihovih farmi. Smatra kako je Farmeronova tehnologija ključna za digitalizaciju stočne industrije za koju izvještaj iz Marketsandmarkets navodi kako će u vidu softvera za upravljanje farmama biti vrijedna 4 milijarde dolara do 2022.
Akvizicija kao strateška i financijska injekcija
Kopić ostaje direktor Farmerona, a na pitanje o tome što se mijenja za tvrtku u Hrvatskoj, kaže da se povećava obujam te ubrzava razvoj tvrtke. Imajući na umu koliko je postalo teško za SaaS tvrtke osigurati investicije među njihovim primarnim, tehnološki orijentiranim fondovima u SAD-u, očito se prodaja na kraju pokazala kao najbolja kombinacija dobivanja financijske injekcije, ali i potrebne poslovne podrške.
Kopić zaključuje kako im je krajnji rezultat putem Farmerona znati sve o pojedinoj životinji na farmi njihovih klijenata, a rad pod Virtus Nutritionom će im upravo to omogućiti da rade – ubrzano.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Mr.Dee
10. 08. 2016. u 2:15 am
Za kolko su prodani ili je to sramotno reći? Samo nemoj odgovoriti da “to nije lijepo pitati” jer svi startupi koji nešto vrijede objavili su brojke svojih akvizicija
Ivan Brezak Brkan
10. 08. 2016. u 10:03 am
Nisu *svi startupi koji nešto vrijede* objavili brojke. Neki jesu, neki nisu. Matija i akviziter u ovom slučaju nisu htjeli reći.
BTW, je li lijepo pitati za nečije ime i prezime pri komentiranju ili je lakše anonimno? 😉 #moramprcat
Košuta
10. 08. 2016. u 11:46 am
Mene isto zanima, koji je to StartUp koji je akviziran i pri tome je uspješan da se ne znaju brojke? Ovdje bi se mogo vrlo vjerojatno raditi o tome da je procijenjena vrijednost Farmerona bila daleko daleko veća nego što je bila akvizicija. Pametnom je to dovoljno tko se kuži u “runde” financiranja i stvarne vrijednosti. Tako da… Jedino netokracija može gurati vijesti kako je nešto WAU i uspješno, a na kraju se ispostavi da je malo drugačije. Postanite malo objektivniji
Ivan Brezak Brkan
10. 08. 2016. u 3:27 pm
*Sigh* 🙂 Pitat ćemo Matiju zašto ne želi u detalje, ali zasad je rekao da ni oni ni vlasnik ne žele. Nigdje nismo rekli da je Farmeron uspješan, kao što je Telegram napisao “superuspješan” 🙂 Je li bilo vau kad je Farmeron digao prvi investiciju od 2 milje dolara 2014.? Jest. I prvi SaaS app u Slavoniji. Stoga, dragi moj Košuta, itekako smo objektivni i nećemo poduzetnike pljuvati samo zato što eto – da se pljuje 😀 Jesmo li sad rekli da je ovo bila uspješna akvizicija? Ne, to još se ima za pokazati 🙂
Mario Tomic
10. 08. 2016. u 11:25 am
Pretpostavljam da je u pitanju acquihire. Svejedno, cestitke timu.
Ivan Brezak Brkan
10. 08. 2016. u 3:28 pm
Potencijalno ima smisla. Ex-strateški ivestitor si osigurao jak development tim odjednom.
Miro M.
10. 08. 2016. u 5:08 pm
Drugim rijecima shvatili su da nemaju sanse pa se prodali ispod cijene ulozenog novca. Isto ceka i Agrivi. Odmah sam znao da nemaju sanse projekti koji ne nude nista vise od konkurenata. Problem su I nasi mediji koji ocajnicki pokusavaju napraviti prvu uspjesnu startup pricu u RH. Izgleda da cemo se jo nacekati. Krivci su I investitori u regiji koji ruku na srce ne znaju prepoznati perspektivne projekte.
Mario Tomic
10. 08. 2016. u 11:47 pm
@Miro M. Pa sta cekas, pare na sunce, danas barem svatko moze investirati. Nego ne, nakon sto je netko drugi potrošio vrijeme i novac da validira neku ideju, odjednom su svi sve znali.
Farmeron je druga galaksija spram većine našeg izvoznog IT sektora jer su odbili biti remote development sweatshop za primarna tržišta nego su pokušali i donekle i uspjeli biti akter tamo u dalekom svijetu.
Za nas ovdje koji smo kondicionirani da budemo tuđi konobari, kuhari ili programeri, to je hvale vrijedan uspjeh.
Miro M.
11. 08. 2016. u 12:07 pm
@Mario, svaka cast. Nasa startup scena podlegla je poznatom nasem sindromu, u svemu smo najbolji jedino nas stvarnost otreznjuje svakodnevno.
Farmeronu svaka cast, jedino me smeta sto su I oni podlegli sindromu napuhavanja po nicemu posebnog projekta. Takvih projekata gdje je ljestvica ulaska niska ima tisuce. Startup ima sanse uspjeti ako ima jedinstvenu ideju i tehnologiju, ili ima puno novaca za marketing. Farmeron nema nijedno i zato su investitori odustali a ovaj exit je tipicni scenarij u takvom slucaju. Da je bilo perspektive investitori bi se tukli za ulaganje, ovako je bilo daj sto das I prica je zavrsila.
A o investitorima regije ne treba trositi rijeci, ta prica je pre tragikomicna za ovaj medij
goran
11. 08. 2016. u 3:26 pm
SaaS je trebao biti puno jači igrač na tržištu prema predviđinjama u 2016g. nitko nije očekivao povratak Fat clienta i mobilnih aplikacija koja će pregazati tržište.
No za Farmeron nekako se čini da su prerano zaboravili da su startup, 30 zaposlenih u HR, neznam koliko je u developmentu no mislim da to podiže troškove u nebesa.
Nekako je trend zadnje vrijeme da se za razvojni tim drži čim manjim a problemi koji nastaju time se drugačije kompenziraju.
Ovisnost o stranom kapitalu sigurno nije pomogla a niti to što 99% klijenta čini američko tržište.