Kako je i zašto JavaScript postao ikona među programskim jezicima

Poznavanje najmanje jednog programskog jezika danas je postalo klasik. Tehnološka ekspanzija ne događa se samo u IT industriji, gdje je fokus na razvoju inteligentnih proizvoda i usluga, već i u ljudskim mozgovima koji pokušavaju nadmašiti svoje mogućnosti te biti u konstantnom iskoraku sa zahtjevima koje im nameću nove tehnologije, kao i IT tržište u cijelosti.

dd_predavanje

Prema statistici Stack Overflowa u 2017. godini najpopularniji programski jezik je JavaScript (JS), koji svoju dominaciju potvrđuje i razvija već četvrtu godinu zaredom. JavaScript developeri su, na globalnom nivou, u prosjeku i bolje plaćeni od kolega koji rade s drugim tehnologijama. JS je jednako popularan jezik za frontend kao i backend, što ga čini jedinstvenim programskim jezikom pred konkurencijom.

js_statistika

Razina izvrsnosti pojedinog programskog jezika je postala kao “modni dodatak” svakog developera. Neovisno je li riječ o frontend, backend ili DevOps kategoriji developera, u svakoj se odvija odvojena bitka za opstanak i održavanje konkurentnosti. Sve više je slučaj da su developeri višejezični, što je svakako prednost jer se brže prilagođavaju na promjene, skloniji su stvaranju novih tehnologija, ali i otvara im se više mogućnosti za pronalazak radnog mjesta.

Razvoj softvera, hardvera i IT usluga se danas odvija puno brže i preciznije, zahvaljujući naprednim tehnologijama koje eksponencijalno evoluiraju. Koji će sutra biti trend, nitko ne može predvidjeti. Kvaliteta finalnog proizvoda ne ovisi samo o kvaliteti tehnologije, već i o kvaliteti koda koji je produkt developera koji je sudjelovao u razvoju. Nije dovoljno samo poznavati programski jezik, već ga ispravno implementirati i integrirati u cjelokupni razvojni kod buduće aplikacije.

Koji je trending roadmap?

Nikada nije bilo lakše naučiti programirati, a posebno usavršavati već naučene vještine kroz brojne open source projekte. Github platforma, gdje developeri među ostalim mogu objavljivati svoje radove i primjere koda, nudi prikaz trending repozitorija i developera po programskim jezicima i popularnosti u zajednici istomišljenika. Uz top trending repozitorije od Facebooka, Googlea i drugih, interesantna i vrlo popularna mapa koja se može pronaći na Githubu je Web Developer roadmap 2017 koja slikovito prikazuje kako izgleda put prosječnog frontend web developera koji želi započeti učenje ili se želi usavršavati, u programskim jezicima današnjice. Postoje brojne metodologije, specijalizirane grane i moduli pojedinih jezika gdje se konstantno događa preobrazba.

js_frontend

Konstantne promjene motiviraju developere da kontinuirano ulažu u svoj razvoj i učenje, da mijenjaju način na koji programiraju i razmišljaju, ali i da sami kroz iskustvo i praksu unapređuju postojeće jezične skupine i podskupine kroz dijeljenje znanja, trikova, spoznaja i iskustva (shared knowledge).

JavaScript u praksi

ExtensionEngine je jedan u nizu uspješnih hrvatskih timova koji se predstavio na konferenciji DUMP Days 2017 te istaknuo važnost i zadovoljstvo koje ostvaruju koristeći JavaScript, baš zbog njegove fleksibilnosti i primjenjivosti u različitim okolinama.

Kako su Miro Dojkić i Marin Bareta iz ExtensionEnginea rekli:

Jedan od glavnih pokretača ekspanmozije popularnosti JavaScripta je Googleov brzi V8 engine uz pomoć kojeg danas možemo vidjeti izuzetno brzo pokretanje JavaScripta u browserima (Chrome, Opera), na serveru (Node.js), u bazama podataka (Couchbase) te u brojnim aplikacijama (Atom, Visual Studio Code).

dd_netokracija

Konkurencija Googleovom V8 je SpiderMonkey kojeg potpisuje Mozilla. SpiderMonkey stoji iza popularnog preglednika Firefox, ali i baze podataka MongoDB te mnogih drugih poznatih aplikacija i servisa. Ovakva razvojna okolina čini JavaScript univerzalnim i brzim jezikom za pretvaranje ideja u uspješne proizvode.

Veliki rast u popularnosti JavaScript može zahvaliti  i ubrzanom razvoju same tehnologije. Naime, Ecma TC39 odbor je promijenio dinamiku unapređenja specifikacije poznate kao ECMAScript, kojeg preglednici implementiraju u jezik nama poznatiji kao JavaScript. Do 2015. godine se JavaScript unapređivao u prosjeku jednom svakih 5 godina, što se promijenilo u znatno brže jednogodišnje iteracije. To je uvelo dosta živosti u zajednicu koja s velikim zanimanjem prati, ali i sudjeluje u donošenju ispravnih specifikacija kroz rano korištenje novih funkcionalnosti.

Dojkić i Bareta entuzijastično zaključuju kako u svojim timovima implementiraju najnovije verzije ECMAScripta na nekim od najatraktivnijih projekata u svojoj razvojnoj mapi kao što su MIT i Fasttrac.

Jeste li i vi trendy developer?

Istraživanja dokazuju da developeri vole konstantno učiti. Popularni jezici pružaju pregršt prilika za napredovanje i učenje, a u pravilu su i unosniji od zastarjelih alternativa. Programiranje je korisna vještina za svakoga, a JavaScript je jedan od najboljih kandidata za učenje, bilo da ste početnik ili iskusni developer. :)

Komentari

  1. Ivo

    Ivo

    12. 5. 2017. u 17:40 Odgovori

    Sve stoji, samo velikim dijelom je to i hype fan boys/girls-a. Statistika na stackoverflow govori koji je jezik više flawed, jer se očito teže ljudi snalaze, a ne samo da je popularan. “zastarjelih alternativa” – vjerovatno mislite na stabilne alate kojima je JavaScript nova alternativa? IMHO tek za 5 godina ćemo vidjeti do kuda je JavaScript došao. Jedan žešći flaw u V8 može dosta toga urušiti.

  2. Mirko

    Mirko

    15. 5. 2017. u 10:19 Odgovori

    Ovom članku potreban je mali reality check. Kao prvo ne postoje nove metode programiranja, sve je isto kao i prije 10 ili 20 godina, samo su nazivi više fancy i više je magle jer je veća lova u igri. Kao drugo sa svim jezicima možeš napraviti sve, nema razlike. Kao treće pojava novih jezika nije donijela nikakvu kvalitetu već je to uglavnom samo pokušaj wannabe nerdova da vas nagovore da je baš njihov alat najbolji pa da se oni na vašoj naivnosti proslave i obogate. Definitivno njihov jezik nije najbolji. To dokazuje i statistika broja sajtova i aplikacija napisanih u nekom jeziku. Ta statistika još uvijek je ista kao i prije 15 godina, ništa se nije promijenilo. Za primjer pogledajte ogroman broj javascript frameworka i libraryja koji svi rade iste stvari. Koliko lud moraš biti da ih sve ideš učiti samo zato da budeš u trendu, to bi bila čista ludost.

    Sve je isto kao prije, ono što se promijenilo je trenutni hype oko nekih novih jezika koji se izmjenjuju kao modeli košulja u novoj sezoni. Naravno neki jezici dobivaju na popularnosti kod zapošljavanja jer nije mali broj neznalica koji zapošljavaju ljude koji kao znaju trenutno najpopularniji jezik. Svatko sa malo razuma shvatit će svu besmislenost te sintagme zvane ‘najpopularniji jezik’. Ako pogledate krivulje popularnosti jezika ne postoji noviji jezik koji je zadržao svoju novootkrivenu popularnost. Možemo za ogromnu većinu reći ‘plesala je jedno ljeto’.

    Osobno znam dosta jezika jer me zanimalo i mogu reći sve je to isto. Javascript postoji odavno i usprkos tome nije bio popularan, dok je sad odjednom top a ništa se u jeziku nije promijenilo na bolje. To vam je postalo kao da gledate reklame prije dnevnika, znate da svi lažu.

    Zato savjet mladim programerima, zabpravite Stack Overflow i druge sajtove za beskorisno boostanje ega. Naučite razmišljati na programerski način i naučite rješavati probleme na programerski način. Koji jezik znate je svejedno jer svi su isti. Ako vam poslodavac uvjetuje znanje nekog tobože najmodernijeg jezika slobodno ga zaobiđite jer možete biti sigurni da nema pojma o poslu, a takvi će biti i rezultati u firmi.

  3. Marin

    Marin

    15. 5. 2017. u 17:28 Odgovori

    Mirko nemoj luptetati bezveze i sipati ogorcenost jer ocito ne poznajes materiju. “Programerski nacin” i “inzenjersko razmisljanje” daleko su najvece floskule u ovom poslu kojima se sluze najcesce upravo oni koji zele izbjeci i oduprijeti se prilagodbi, tinkeringu i kontinuiranom ucenju i usavrsavanju. Iako daleko od idealnog, Javascript je nevjerojatno evoluirao sustinski na bolje, kako sam jezik tako i standardi, alati, enginei, performanse, eko sustav i community oko njega. O sveprisutnosti, fleksibilnosti i primjeni u doslovno svakom zamislivom use caseu (po cemu je jos uvijek jedinstven) te posljedicnom business valueu uopce ne treba trositi rijeci. Stanford se od ove godine s Jave u svojim CS predavanjima kompletno prebacuje na JavaScript. Toliko i o hypeu i ‘plesanju jedno ljeto’.

  4. Mirko

    Mirko

    15. 5. 2017. u 22:15 Odgovori

    @Marine odlično se uklapaš u hype mašineriju. Nakon 22 godine programiranja naučio sam konačno nešto novo ;) a to je da više plava boja nije u modi , sada je zelena in jer je bolja. Zašto je bolja, zato jer je gazda tako rekao.

    Da si malo istraživao ne bi se tako blamirao već bi i sam uočio statistike. Želim ti uspješno učenje 69-te verzije Javascript frameworka atraktivnog naziva ‘Javascript Super Plus Ultra Deluxe’

    • goran

      goran

      17. 5. 2017. u 18:54 Odgovori

      Javascript je donio dosad nezamislivo velike hardware mogučnosti iskorištavanja web software. Node.js može bez problema vrtjeti web aplikaciju sa milijunima pregledima mjesečno uz troškove jednog osrednjeg VPS-a ne par dedicated web servera.

      Omogučio je jednostavan razvoj server aplikacija, pod server aplikacije mislim na aplikacije koje se vrte na serveru 24/7, chat serveri, web crawler i sl., za što do sada je trebalo raditi sa složenijim programskim jezicima te odgovarajučim okruženjima.

      Tu je u biti Hype, prvenstveno za Full Stack web developer, Front End web developere te Web developere, ne morate skoro učiti ništa novo a možete raditi ono što do jučer radili developeri specijalizirani za razvoj server software u programskim jezicima predvođeni korporativnom politikom razvoja softwara.
      I kao šlag na tortu, vaš softwere će trošiti 1/10 hardware.

      • Damir

        Damir

        18. 5. 2017. u 13:09 Odgovori

        Gorane Javascript nesumnjivo ima prednosti, ali i brojne nedostatke o kojima pišu mnogi developeri. Kao prvo većina se slaže da js nije podesan za velike aplikacije jer je zamišljen kao lightr client jezik. Dalje vrlo je netipičan u smislu strogoće pa se unutra svašta može ugurati što stvara veliku konfuziju kod održavanja. Npr array je ustvari i array i objekt a može sadržavati sve pa i funkcije. Funkcija je ustvari i funkcija ali u nju možeš ugurati i propertyje objekta. Jako je puno nelogičnosti i nekonzistentnih stvari koje zbunjuju, da sad ne nabrajam dalje. Programere najviše muči što nema set striktnih pravila već je sve maglovito i može se napraviti ovako i onako. No kada aplikacija dođe do 20K linija koda ta ‘sloboda’ postaje nemoguće za održavati.

        Da ne govorim o brojnim frameworksima koji svako malo bivaju zamijenjeni novima a stare nema više tko održavati. Mislim da bi javascript trebao ostati ono što je bio, front-end jezik za interaktivne user i one-page aplikacije a ostalo prepustiti boljim jezicima specijaliziranim za to.

  5. Aron

    Aron

    15. 5. 2017. u 22:59 Odgovori

    Problem je što programeri kao programeri, polaze od jezika i frameworka. Za neki projekt, prvo riješe Angular ili React, te koju točno NoSQL bazu. NoSQL baze trebaju 2% projekata kojima SQL nisu dovoljne. Neki će odbaciti 40 godina razvitka SQL čime je ogromno olakšan rad programeru, jer eto koriste MEAN stack pa moraju i Mongo.

    Također, u dosta projekata frontend framework je overkill, kao unošenje Reacta-Fluxa(Reduxa) i mnogo slojeva abstrakcije. Potrebno je gledati cilj projekta i zahtjeve i prema tome se prilagoditi.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni mediji

Explore Feed: Online mediji sami su krivi što ih Facebookova ‘raketa’ vodi u propast

Facebook već posjeduje sve informacije o našim čitateljima, odnosno korisnicima medijskih brendova. Uzima im i dio oglašivačkog kolača, a ono što mediji i zarade, opet moraju djelomično ulagati u Facebook, ne bi li putem oglašavanja došli do ciljanih korisnika. I nakon svega toga Facebook pokrene eksperiment Explore Feed putem kojeg još više sreže organski, neplaćeni doseg. Koliko medijska industrija treba znakova da je krajnje vrijeme za promjenu?

Kolumna

Stručnjak za baze podataka može raditi u startupu, korporaciji – ili sam za sebe

Još od srednje škole znao sam da će mi posao biti vezan uz programiranje. DOS i plave ekrane zamijenila su puno kvalitetnija i naprednija rješenja, a moja želja za programiranjem je ostala tu i razvijala se. Na kraju me život odveo u naručje podataka i analiza.

Ecommerce

Zašto je SADA pravo vrijeme za pokretanje web trgovine

U 2017. godini je zatvoreno 5000 trgovačkih poslovnica u Americi – iako je potrošnja u maloprodaji narasla oko 4%. Što se dogodilo?

Što ste propustili...

Tehnologija

I programiranje je umjetnost! Saznajte zašto na ovogodišnjem B:IT.conu u Bjelovaru

U Bjelovaru se početkom prosinca održava B:IT.con, IT konferencija koja će kroz dvije tematske cjeline okupiti IT stručnjake iz regije.

Internet marketing

Što očekivati od marketinških trendova u 2018.? Provjerili smo na Web Summitu

Prošlog tjedna u Lisabonu je održan Web Summit, jedno od najvećih i najpoznatijih tehnoloških događanja koje na jednom mjestu okuplja najveća imena iz tehnološkog i poslovnog svijeta te politike. Puno se pričalo o marketingu, a što su o njemu rekli neka od legendarnih kreativnih imena, provjerili smo i sami.

Startupi i poslovanje

Kako je hrvatska stagnirajuća startup scena zaradila ‘samo’ 3 Kune

Već me neko vrijeme kolege, od iskusnih osnivača tvrtki koje sad broje stotine zaposlenika, preko startupera koji tek kreću, pitaju: Ivane, stagnira li hrvatska startup scena? Scena koju su mnogi osudili na propast jučer je kroz Five, Axilis i Rimac Automobile osvojila tri Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore, dokazavaši da hrvatske tehnološke tvrtke sanjaju vlastiti, a ne američki startup san!

Najava

Bar 5 stvari zbog kojih morate posjetiti 6. Reboot InfoGamer u Zagrebu

Reboot InfoGamer došao je do svog šestog izdanja koje će, po svemu sudeći, biti najveće do sada, a osim VR-a i dijeljenja stvari besplatno, očekujte Nintendo, cosplay i mnogo toga drugoga što zanima (gotovo) svakog gamera.

Startupi i poslovanje

Monika Mikac i Tina Kolovrat: 2 govornice iz Hrvatske na pozornici Web Summita

Dio ovogodišnjeg Web Summita, koji se prošlog tjedna održavao u Lisabonu, bio je posvećen ženama u poslovanju i tehnologiji. Na pozornici su našle mjesto i hrvatske predstavnice, Monika Mikac i Tina Kolovrat, koje su govorile o tržištu električnih automobila.

Internet marketing

4. DAMconf dovodi stručnjake iz Vibera, Shazama, Rimac Automobila, Bellabeata…

U četvrtak, 16. studenoga, Zagreb će biti domaćin DAMconfa, regionalne konferencije posvećene digitalnom oglašavanju i marketingu koja će okupiti brojne brendove, stručnjake i entuzijaste iz jugoistočne Europe.