Krenule prijave za ZICER-ove akceleratore, startupe čeka 300.000 eura

Krenule prijave za ZICER-ove akceleratore, startupe čeka 300.000 eura

Zagrebački inovacijski centar ZICER otvorio je prijave za novu sezonu svojih akceleracijskih programa Startup Factory, Tech Transfer i Global Growth.

U sklopu ovogodišnjih ciklusa startupe čeka više od 300 tisuća eura bespovratnih sredstava koje je osigurao Grad Zagreb, mentorstvo i pristup infrastrukturi HUB-a.

ZICER-ova tri akceleracijska programa ciljaju različite faze razvoja startupa od ideje do globalne ekspanzije.

Za startupe u ranoj fazi

Startup Factory je namijenjen tehnološki orijentiranim timovima i startupima u ranoj fazi razvoja. Program je osmišljen kako bi ubrzao razvoj ideje i prototipa, pomogao u validaciji tržišta te olakšao pristup prvim kupcima i investitorima.

Prijaviti se mogu razvojni timovi i startupi do jedne godine starosti, koji broje između 2 i 7 članova. Tijekom trajanja programa sudionici rade na unapređenju svojih poslovnih modela, razvijaju pitch i pitch deck, izrađuju poslovni plan te unapređuju svoj prototip ili minimalno održivi proizvod (MVP). Završetkom programa predviđena je i financijska podrška za daljnji razvoj projekta.

Proglašeni pobjednici Startup Factorya, a ZICER proslavio 30. godina

Za osvajanje stranih tržišta

Global Growth je namijenjen startupima koji su spremni za izlazak na strana tržišta. Cilj programa je pružiti podršku u razvoju strategije internacionalizacije te omogućiti konkretne korake prema globalnoj prisutnosti.

Prijaviti se mogu startupi koji u trenutku prijave nisu stariji od pet godina za softverska i B2B SaaS rješenja, odnosno sedam godina za hardverska rješenja. Uz to, potrebno je imati najmanje dva zaposlena te izražen izvozni potencijal.

Sudionici programa razvijaju strategiju rasta i međunarodne prodaje, pripremaju sales deck, stječu praktična znanja kroz savjetovanja s mentorima, te sudjeluju u sastancima s ključnim dionicima na ciljanim tržištima. Program uključuje i pitchanje pred investitorima te integraciju u ZICER-ovu zajednicu i infrastrukturu.

Za komercijalizaciju znanstvenih istraživanja

Tech Transfer namijenjen je razvojnim timovima i startupima koji razvijaju visokotehnološka rješenja proizašla iz znanstvenih ili sveučilišnih istraživanja. Program je usmjeren na komercijalizaciju istraživačkih rezultata i njihovu pretvorbu u održive poduzetničke projekte.

Prijaviti se mogu timovi koji imaju između 2 i 7 članova, a čiji startup nije stariji od pet godina. Tijekom programa sudionici razvijaju poduzetnički način razmišljanja, usvajaju vještine poslovne komunikacije i prezentacije, te stječu znanja potrebna za plasman svojih rješenja na tržište. Program im omogućuje da naprave prve konkretne korake prema pretvaranju svojih istraživanja u profitabilne proizvode ili usluge.

Fokus na fintech i studentsku suradnju

Posebna novost ove godine je dodatni fokus na razvoj fintech rješenja, zahvaljujući nedavno uspostavljenom Fintech hubu koji su pokrenuli Hrvatska poštanska banka, Ekonomski fakultet Zagreb i ZICER, uz podršku Ministarstva financija pa će tako startupi iz ovog sektora imati pristup specijaliziranim mentorima i lakši izlazak na tržište.

ZICER nastavlja i suradnju s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu pa će timovi s barem jednim studentom EFZG-a moći sudjelovati u dodatnim edukacijskim i mentorskim sadržajima te ostvariti kontakt s korporativnim partnerima Fakulteta.

Kako se prijaviti?

Prijave za novu generaciju ZICER-ovih akceleracijskih programa otvorene su do 20. svibnja 2025. u 12 sati. Prijaviti se može na web stranici, a provedba akceleracijskih programa započinje u lipnju 2025. godine.

Za prijavu u ZICER-ove akceleracijske programe prihvatljiva su sva inovativna i disruptivna tehnološka rješenja, a glavna preporučena područja su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, prometi mobilnost, sigurnost i kibernetička sigurnost, hrana i bio-ekonomija, edukacija, robotika, fintech, turizam, umjetna inteligencija, svemirske tehnologije, obrana i B2B SaaS.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.