Ugovaranje uvjeta investicije: Što treba znati i na što paziti

Vodič kroz ugovaranje uvjeta investicije: Što o tome treba znati i na što paziti

U posljednjih nekoliko godina ulaganje u 'seed' fazi procvjetalo je. U Sjevernoj Americi, 'seed' fondovi sada predstavljaju 67 posto svih 'venture capital' fondova – usporedbe radi, 2008. godine sačinjavali su tek 33 posto. Slika nije drugačija ni u Srednjoistočnoj Europi – prema European Private Equity and Venture Capital Association, broj 'seed' investicija porastao je 19 posto u prošle četiri godine. Treba uzeti u obzir da to ne daje cijelu sliku, jer dio investicija nije evidentiran ovdje, no podatak i dalje potvrđuje moju premisu.

Samo su dvije obvezujuće stavke u ovom dokumentu, no svi uvjeti u njemu nabrojani imaju velik utjecaj na vaš startup
Samo su dvije obvezujuće stavke u ovom dokumentu, no svi uvjeti u njemu nabrojani imaju velik utjecaj na vaš startup. (Ilustracija: Moneymatters)

Uz porast seed investicija formirao se niz uvjeta uobličen u takozvane term sheets, za startupe različitih profila i faza razvoja. Većina njih, pogotovo kada je riječ o startupima iz regije, daje se osnivačima koji takav dokument dotad nisu vidjeli, pa tako ne čudi što se toliko poduzetnika za pomoć ili reviziju uvjeta obraća drugim investitorima.

To me kao ulagača stavlja u prilično neugodan položaj, jer ne želim kritizirati tuđe uvjete. Upravo sam zbog toga odlučio napisati nekoliko tekstova koji se bave ovom temom i tako sastaviti vodič koji će pomoći osnivačima startupa u seed fazi da navigiraju kroz različite stavke i uvjete ugovora o investiciji te ih sami procjene.

Što je uopće term sheet i koji se uvjeti tamo nalaze?

Prije nego što se zavučemo dublje u analizu, treba razumjeti što sadrži jedan ovakav dokument – to je neobvezujuć sažetak glavnih uvjeta predložene transakcije. Točnije, samo su dvije stavke ovog dokumenta obvezujuće: ekskluzivnost i povjerljivost.

Povjerljivost ograničava količinu informacija koje poduzetnik može dijeliti s bilo kim osim investitorima koji su taj dokument izdali. Jednom kada potpišete taj dokument, o uvjetima ne smijete pričati ni sa kim tko ga nije potpisao s vama. Iako to stupa na snagu tek pri potpisivanju, vrlo je bitno da informacije dijelite s oprezom i prije potpisivanja, jer pokazivanja ponuđenih uvjeta drugima kako biste dobili povoljnije uvjete kod drugih ulagača neće razveseliti vašeg potencijalnog investitora.

Ekskluzivnost vas obvezuje da u određenom vremenskom periodu nećete pregovarati s drugim ulagačima. U Credu taj period iznosi 45 do 90 od potpisivanja ugovora, što je i procijenjeno vrijeme provedbe transakcije. Kao i povjerljivost, cilj ove stavke je spriječiti poduzetnika da koristi ovaj sažetak kao sredstvo pregovaranja pri privlačenju drugih investitora ili ugovaranju boljih uvjeta. Ako u danom periodu ne dođe do transakcije, poduzetnik može nastaviti s pregovorima s drugim investitorima.

Slijepa usmjerenost na valuaciju ide na vašu štetu

No krenimo raspraviti jednu stavku koju mnogi osnivači smatraju najvažnijom – valuaciju. O tome sam već pisao, no tu je bila riječ o brojkama, ne strukturi. Slažem se da je valuacija veoma važna. U isto vrijeme, moram naglasiti da mnogi poduzetnici (pogotovo početnici) prenaglašavaju njenu važnost, što sa sobom nosi nekoliko rizika.

Prvo, možda nećete ostvariti dogovor sa svojim prvim odabirom kada je riječ o fondovima. Odabir fonda koji da najbolju valuaciju kratkoročno ima svoje prednosti, no dugoročno vas može koštati. Fond koji se natječe samo valuacijom je istovremeno i fond koji neizravno kaže da ne može dodati vrijednost vašoj tvrtki. Ono što želite je odabrati pravog partnera, koji može uistinu pogurati vaš startup. Čak i ako to znači manju evaluaciju u ovom trenutku, to može rezultirati vrednijim startupom dugoročno gledano. Vidio sam i previše startupa koji su propali odabravši krivog investitora.

Drugi rizik je da će visoka prvotna valuacija u seed fazi visoko postaviti letvicu za ostale investicijske runde. Recimo da želite dići rundu s 3 milijuna eura valuacije, a do serije A taj iznos želite utrostručiti ili učetverostručiti kako biste bili atraktivni investitorima. Znate li koliko je startupa u regiji dobilo investiciju u A rundi s valuacijom od 10 milijuna ili više? Šačica. Ne biste li radije u A seriji dobili investiciju s valuacijom od 5 milijuna, ako je veća šansa da ćete tako seriju uistinu uspjeti zatvoriti? Ovi brojevi samo su ilustracija, iako uistinu vjerujem kako ćete lakše dobiti investiciju u sljedećim rundama ako ne inzistirate na visokoj evaluaciji u seed fazi.

Treća i najvažnija stvar je struktura: što se više fokusirate na valuaciju, to više poticaja dajete ulagaču da zada strože uvjete. Kako bih to prikazao, posudio sam dijagram Jamieja McGurka:

valuation kiska structure

Ovi uvjeti i komplicirana struktura koja proizlazi iz toga mogu imati gori učinak na vaš startup od niže evaluacije.

Kao osnivaču debitantu, neće vam biti lako navigirati kroz kompleksne uvjete i identificirati koji će utjecaj ove stavke imati na vaš startup. Upravo zato sam se dao u pisanje ovog vodiča: kako bih osnivačima objasnio uvjete i njihov mogući utjecaj na tvrtku, a jedan po jedan razložit ću ih u nadolazećim kolumnama.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    04. 11. 2014. u 1:08 pm Odgovori

    Ovo je teorija. A praksa je uzmi fond koji ti nudi najviše novaca jer to je danas glavni kriterij za preživljavanje startupa na tržištu. Startup koji dobije 50,000 USD izdržati će na tržištu samo par mjeseci sa rizikom nedobivanja slijedeće runde, a onaj koji dobije 2 mil izdržati će godinama. Naravno da je ovaj drugi u višestrukoj prednosti, što naglašavaju i američki fondovi.

    Zato mnogi poznatiji startupi uzimaju runde od desetina milijuna USD iako im ne trebaju, samo radi cash rezerve koju ne diraju. Dodavanje vrijednosti od strane fonda je precijenjeno. Fond zna manje o poslu startupa nego sam startup. On može pomoći samo vezama. Bilo je neko istraživanje koje je pokazalo da u većini fondovi ništa značajno nisu pomogli startupu, dapače bilo je i suprotno kada su se miješali.

    Ovo vrijedi za 95% fodnova. Naravno ako u tebe uloži poznati fond tada valja razmisliti i o nižoj valuaciji, ali i to je dvosjekli mač. Naime ako poznati fond odbije financirati drugu rundu, ostali će se pitati ako oni kao znalci neće zašto bismo mi.

    Zato cash je king, uzmte što više možete.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".