U posljednjih nekoliko godina ulaganje u 'seed' fazi procvjetalo je. U Sjevernoj Americi, 'seed' fondovi sada predstavljaju 67 posto svih 'venture capital' fondova – usporedbe radi, 2008. godine sačinjavali su tek 33 posto. Slika nije drugačija ni u Srednjoistočnoj Europi – prema European Private Equity and Venture Capital Association, broj 'seed' investicija porastao je 19 posto u prošle četiri godine. Treba uzeti u obzir da to ne daje cijelu sliku, jer dio investicija nije evidentiran ovdje, no podatak i dalje potvrđuje moju premisu.

Uz porast seed investicija formirao se niz uvjeta uobličen u takozvane term sheets, za startupe različitih profila i faza razvoja. Većina njih, pogotovo kada je riječ o startupima iz regije, daje se osnivačima koji takav dokument dotad nisu vidjeli, pa tako ne čudi što se toliko poduzetnika za pomoć ili reviziju uvjeta obraća drugim investitorima.
To me kao ulagača stavlja u prilično neugodan položaj, jer ne želim kritizirati tuđe uvjete. Upravo sam zbog toga odlučio napisati nekoliko tekstova koji se bave ovom temom i tako sastaviti vodič koji će pomoći osnivačima startupa u seed fazi da navigiraju kroz različite stavke i uvjete ugovora o investiciji te ih sami procjene.
Što je uopće term sheet i koji se uvjeti tamo nalaze?
Prije nego što se zavučemo dublje u analizu, treba razumjeti što sadrži jedan ovakav dokument – to je neobvezujuć sažetak glavnih uvjeta predložene transakcije. Točnije, samo su dvije stavke ovog dokumenta obvezujuće: ekskluzivnost i povjerljivost.
Povjerljivost ograničava količinu informacija koje poduzetnik može dijeliti s bilo kim osim investitorima koji su taj dokument izdali. Jednom kada potpišete taj dokument, o uvjetima ne smijete pričati ni sa kim tko ga nije potpisao s vama. Iako to stupa na snagu tek pri potpisivanju, vrlo je bitno da informacije dijelite s oprezom i prije potpisivanja, jer pokazivanja ponuđenih uvjeta drugima kako biste dobili povoljnije uvjete kod drugih ulagača neće razveseliti vašeg potencijalnog investitora.
Ekskluzivnost vas obvezuje da u određenom vremenskom periodu nećete pregovarati s drugim ulagačima. U Credu taj period iznosi 45 do 90 od potpisivanja ugovora, što je i procijenjeno vrijeme provedbe transakcije. Kao i povjerljivost, cilj ove stavke je spriječiti poduzetnika da koristi ovaj sažetak kao sredstvo pregovaranja pri privlačenju drugih investitora ili ugovaranju boljih uvjeta. Ako u danom periodu ne dođe do transakcije, poduzetnik može nastaviti s pregovorima s drugim investitorima.
Slijepa usmjerenost na valuaciju ide na vašu štetu
No krenimo raspraviti jednu stavku koju mnogi osnivači smatraju najvažnijom – valuaciju. O tome sam već pisao, no tu je bila riječ o brojkama, ne strukturi. Slažem se da je valuacija veoma važna. U isto vrijeme, moram naglasiti da mnogi poduzetnici (pogotovo početnici) prenaglašavaju njenu važnost, što sa sobom nosi nekoliko rizika.
Prvo, možda nećete ostvariti dogovor sa svojim prvim odabirom kada je riječ o fondovima. Odabir fonda koji da najbolju valuaciju kratkoročno ima svoje prednosti, no dugoročno vas može koštati. Fond koji se natječe samo valuacijom je istovremeno i fond koji neizravno kaže da ne može dodati vrijednost vašoj tvrtki. Ono što želite je odabrati pravog partnera, koji može uistinu pogurati vaš startup. Čak i ako to znači manju evaluaciju u ovom trenutku, to može rezultirati vrednijim startupom dugoročno gledano. Vidio sam i previše startupa koji su propali odabravši krivog investitora.
Drugi rizik je da će visoka prvotna valuacija u seed fazi visoko postaviti letvicu za ostale investicijske runde. Recimo da želite dići rundu s 3 milijuna eura valuacije, a do serije A taj iznos želite utrostručiti ili učetverostručiti kako biste bili atraktivni investitorima. Znate li koliko je startupa u regiji dobilo investiciju u A rundi s valuacijom od 10 milijuna ili više? Šačica. Ne biste li radije u A seriji dobili investiciju s valuacijom od 5 milijuna, ako je veća šansa da ćete tako seriju uistinu uspjeti zatvoriti? Ovi brojevi samo su ilustracija, iako uistinu vjerujem kako ćete lakše dobiti investiciju u sljedećim rundama ako ne inzistirate na visokoj evaluaciji u seed fazi.
Treća i najvažnija stvar je struktura: što se više fokusirate na valuaciju, to više poticaja dajete ulagaču da zada strože uvjete. Kako bih to prikazao, posudio sam dijagram Jamieja McGurka:
Ovi uvjeti i komplicirana struktura koja proizlazi iz toga mogu imati gori učinak na vaš startup od niže evaluacije.
Kao osnivaču debitantu, neće vam biti lako navigirati kroz kompleksne uvjete i identificirati koji će utjecaj ove stavke imati na vaš startup. Upravo zato sam se dao u pisanje ovog vodiča: kako bih osnivačima objasnio uvjete i njihov mogući utjecaj na tvrtku, a jedan po jedan razložit ću ih u nadolazećim kolumnama.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Marko
04. 11. 2014. u 1:08 pm
Ovo je teorija. A praksa je uzmi fond koji ti nudi najviše novaca jer to je danas glavni kriterij za preživljavanje startupa na tržištu. Startup koji dobije 50,000 USD izdržati će na tržištu samo par mjeseci sa rizikom nedobivanja slijedeće runde, a onaj koji dobije 2 mil izdržati će godinama. Naravno da je ovaj drugi u višestrukoj prednosti, što naglašavaju i američki fondovi.
Zato mnogi poznatiji startupi uzimaju runde od desetina milijuna USD iako im ne trebaju, samo radi cash rezerve koju ne diraju. Dodavanje vrijednosti od strane fonda je precijenjeno. Fond zna manje o poslu startupa nego sam startup. On može pomoći samo vezama. Bilo je neko istraživanje koje je pokazalo da u većini fondovi ništa značajno nisu pomogli startupu, dapače bilo je i suprotno kada su se miješali.
Ovo vrijedi za 95% fodnova. Naravno ako u tebe uloži poznati fond tada valja razmisliti i o nižoj valuaciji, ali i to je dvosjekli mač. Naime ako poznati fond odbije financirati drugu rundu, ostali će se pitati ako oni kao znalci neće zašto bismo mi.
Zato cash je king, uzmte što više možete.