Šefu biste strgnuli glavu? Ova hrvatska VR igra upravo to traži od vas.

Zamislite da se uz najgori zvuk na svijetu, alarm, probudite i spremate za posao, ali s demonskim porivom da trgate ljude, kolege, a nadasve šefa. Sve to vlastitim rukama koje vam na očigled postaju kvrgave i zelene, usporavaju vrijeme i stvaraju poslušne debele demone s rogovima.

Dok tražite nove izazove, prolazite kroz utrobu razmičući poznate organe, da bi izašli pred crveni horizont pakla i krhotine otočića preko kojih skačete do svog krajnjeg cilja osvete – šefa Lucifera. Možda vam se čini kao horor scena, ali vjerujte mi, mnogo više je od toga. Ni vama ne bi, kao ni meni bilo teško uživjeti se u takav scenarij nakon što zaronite u svijet Tainted Fatea, skoro pa prve hrvatske VR igre (nakon Croteamovih adaptiranih uspješnica).

Što nam donosi onda ova prva originalno-za-virtualnu-stvarnost osmišljena priča, saznala sam od dvojice glavnih krivaca koji su zajedničkim snagama doveli na svijet ukusan spoj svega čega se ne bi trebali ponositi da nam je zabavno. Jedan od njih je već poznati hrvatski VR mecena Darian Škarica iz Delta Realityja, a drugi je mlad i perspektivan game developer kako mu i ime kaže, Mladen Bošnjak iz Misfit Villagea.

Skuhali su sve elemente horora u nešto što nema veze s hororom, a da li im je to i uspjelo saznat ćemo 28. svibnja kada ova igra dolazi u digitalne trgovine u Early Access verziji.

Okaljana sudbina i njen postanak u VR-u

Tainted Fate kao ideja pod tim imenom nastala je već 2012. Prije šest godina bila je daleko od onog što je danas. Uostalom, nije imala ni veze s virtualnom stvarnošću. Tada je ovaj danas više slapstick gore naslov, koji svojom pričom iz pakla podsjeća koliko na Danteovu komediju toliko i na Grim Fandango, bio tek jedna od mnogih standardnih horor igara za smrtnike koji svoj gameplay prate na monitorima.

Praktički je ostalo samo ime, a razvoj ove zadnje verzije trajao je dvije godine. U početku je to bila tradicionalna horor igra s puno manje zafrkancije, puno ozbiljnija – nije ni bilo oružja nikakvog – fokus je bio na skrivanju.

Glavni lik je tada još bio čovjek, ali ovaj put vašu “Okaljanu sudbinu” krojite kroz ulogu Decarabije, simpatičnog više nego strašnog demona, koji se u paklu mora nositi sa sličnim problemima kao mi na zemlji. Malo manje birokracije, ali jednako naporan šef i proračunate kolege (ja volim svoje netokrate, mene ne gledajte) kojima vi, g. Decarabia želite vratiti milo za drago, tako što im čupate – glave i udove. Ako želite otprilike vizualizirati stil koji je inspirirao takvu vrstu krvavog obračuna, Darian ističe kultni low-budget horor Evil Dead.

Kako je počeo pakao na mom poslu – u paklu

Pakao u kojem ste se našli zamislite po uzoru na neke prosječne hrvatske tvrtke – krš i lom, suze i znoj. Šalu na stranu, Tainted Fate radnja uistinu je smještena u tvrtku koju ćemo kreativno nazvati Pakao j.d.o.o. i koja ima ustroj kao i mnoge tvrtke. Zna se tko je glavni, čija je riječ zadnja i tko izvršava njihovu volju:

Naš je demon u toj hijerarhiji nekakva sredina. On ima svoj dosadan posao gdje ljudima reže glave svaki dan, no jednog dana njega okultisti prizovu u naš svijet. On tada koristi priliku da napravi kaos i da se makne iz cijele korporativne strukture pakla. Kroz igru i par twisteva, demon na kraju ipak dolazi nazad u pakao – kako bi ubio svog šefa.

Osim intrigantne priče, koja vas možda može osloboditi frustracija i vlastitih demona, Tainted Fate ima zanimljive detalje koji dodaju šarm cijeloj priči. Uz par metal rifova započinjete svoj put, a kroz igru vas vode i upućuju na sljedeći korak, razmišljanja samog Decarabije.

Naravno, najbolji dio Tainted Fatea jest to što možete svoje protivnike čupati na komade uz neodoljiv efekt rastezljivosti, a ako vam se to čini krvoločno i nehumano, uvijek vam vrijedi pozvati se na to da vas kao demona humanost apsolutno ne zanima. Možda ćete i više problema od toga što komadate ljude imati zbog komadanja koza, ako bi neki pipci animals justice warriora došli i do virtualnog (jako volim i cijenim životinje inače). No osim toga, ne bi se trebali brinuti kakav (ne)zadovoljan izraz lica ćete imati dok rastavljate tijela na proste faktore jer čim i vaši bliži i dalji poznanici pokušaju – shvatit će koliko je sama radnja tragično zabavna.

Osim toga, u vezi gameplaya u Tainted Fateu važno je istaknuti no-HUD pravilo na koje je Mladen posebno ponosan.

Zdravlje vas slabo drži, a sve oko vas počinje sličiti na scenu Casablance?

VR igračima mogu se na različite načine prezentirati relevantne informacije o statusu njegovog lika u igri. Mladen je odlučio da će se oni u razvoju Tainted Fatea voditi pravilom no-HUD što zapravo znači da status bar – koji između ostalih stvari, igrača obavještava o vrsti vještina koje ima na raspolaganju, kao i količini zdravlja – bude prikazan kroz sam svijet igre. Primjerice, kada promijenite vještinu, vaše ruke promijene oblik i/ili boju, a kada vam nestaje zdravlja cijela scena u igri poprima sivkasti ton, smanjuje se zasićenost boja sve dok ne dođe do konačnog skončanja u crno-bijeloj verziji.

Upravo taj fini prijelaz, poput filtera, daje umjetnički štih pomalo agresivnom i oštrom izgledu Pakla j.d.o.o. No van igre, puno više vizualno oduševljava prikaz promjene samih vještina pa nije čudno da je jedan imgur gif Tainted Fatea dosegao preko 300 tisuća pogleda.

Svoje nove vještine zaradit ćete ubijajući epično velike bossove, a tri vještine kojima do kraja igre možete raspolagati su stvaranje svog miniona demona, spawnanje malog crittera koji eksplodira u kontaktu s protivnicima te usporavanje vremena.

we have a no hud rule for our game Tainted Fate, so we show the player’s power through his hands

“Dobar VR naslov je onaj koji vam neće biti jednako super igrati i na flat monitoru”

Osim o samom Tainted Fateu, u razgovoru smo se dotaknuli i širih pitanja koja se tiču VR tržišta i zajednice. Kako mi priča Darian, kad je VR tek stigao pred mase, svi su tijekom početnog hypea mislili kako će VR totalno rasturiti gaming kakav znamo. No to se nije dogodilo, niti će:

Ti možeš prebaciti u VR nekakav 2D scroller i bit će ti imerzivnije na neki način, ali se postavlja pitanje: Čemu?

Nekim igrama VR adaptacija daje posebno iskustvo, najviše za one diehard obožavatelje poput primjerice Skyrima. Jako je lijepo lupati Draugre vlastitim rukama dok ne shvatite da su vaša predivna priroda i realistična trava postali hommage Minecraftu. Na kraju, VR verzija u većini slučajeva ne može zamijeniti original koliko god bila virtualno imerzivna. Uostalom, VR naslovi, slažu se i Mladen i Darian, nisu pravo originalno iskustvo sve dok isključenjem iz VR-a i paljenjem tradicionalne verzije možete reći da vam se čini jednako zabavno i potpuno:

Ako imam isto iskustvo na flat ekranu i u VR-u, pa onda neka radije bude na flat ekranu… No u zadnje dvije godine dobili smo popriličan broj igara koje se ne mogu jednako dobro odvrtjeti bez VR-a. Primjerice, nešto poput Arizona Sunhinea bi moglo, dok naslovi poput Raw Data ili SUPERHOT igara, gdje se baš moraš kretati kroz prostor i koristiti ruke – to je već svijet gdje ne možeš sve rekreirati na flat ekranu.

Testing is hard when your game Tainted Fate supports all the headsets. #wedontdiscriminate from virtualreality

Zahtjevne VR primadone

Nije to nešto toliko posebno. Isti alati se koriste, Unity opet koristimo kao engine. Uštekaš headset i relativno je bezbolno prebaciti stvari na VR. No, ima puno dodatnih problema nakon što se počne, u smislu da VR entuzijasti traže neke stvari koje bi igra trebala imati, a dosta su komplicirane za napraviti.

Prije dvije godine, jedini način kretanja u VR-u koji ljudima ne bi izazivao mučninu je bila teleportacija. Sve su igre tada imale teleportaciju. No u zadnje vrijeme, jedan dio zajednice je postao dosta glasan kako oni ne žele teleportaciju jer ona ubija imerziju – da treba biti potpuno kretanje – koje velikoj većini ljudi izaziva mučninu. Evo i meni, koji koristim VR već dosta dugo bilo je muka u modu gdje se mogu kretati i na druge načine.

Mislim da će se stvari ipak rješavati s vremenom. Sada prolazimo kroz proces standardizacije i za dvije godine igre koje će se raditi, recimo FPS – znat će se što treba točno dodati, primjerice osam određenih načina kretanja koji će se doslovno moći ugraditi kao neki library.

Što će vjerojatno biti i veliko olakšanje za developere koji su kao i Mladen, sve te načine morali raditi od nule što je i razvoj Tainteda produžilo za mjesec dana i više. Ipak, Darian navodi kako optimalni pomak u razvoju očekuje tek 2022., kada će doći do standardizacije opreme, a onda i softvera.

Za svih sedam VR headseta u Hrvatskoj

Iako mogu reći da je Tainted Fate super indie naslov koji će zabaviti mnoge VR igrače, taj dio “mnogo” se definitivno ne odnosi na Hrvatsku. Kako smo se podsmjehivali u razgovoru na spomen hrvatskog tržišta, svih sedam domaćih gamera koji imaju VR headset moći će se zabaviti kao Decarabia.

Darian kao hrvatski VR veteran mi tako objašnjava trenutnu situaciju na VR tržištu, koja nije samo specifična za Hrvatsku i regiju, već i globalno:

Ono što trenutno vidimo je standardna krivulja tehnološke adopcije stvari. U početku imamo totalni hype i taj smo hype sad već prošli. Nakon njega, padne se u jamu i onda se mnogo sporijim tempom polako izlazi iz te jame. VR točno prolazi tu tehnološku krivulju svih novih tehnologija. Izašli smo iz jame, ali i dalje situacija nije ni blizu bajna. Ipak, u odnosu na vrijeme prije dvije godine, VR je ponudio dosta novih stvari za gaming industriju.

Uostalom, Darian zaključuje kako se developerima VR još financijski ne isplati, ali kreativno smatra da je dosta isplativo pogotovo uzme li se u obzir to da će VR tržište postajati sve jače.

“Okaljana sudbina na malim ekranima uskoro!”

Tainted Fate priča nosi od tri i pol do četiri sata gameplaya, a ako nekome baš nije do priče – igru može prijeći i za dva i pol sata. Mladen i Darian se u tom momentu našeg razgovora počinju raspravljati kako su već imali rasprave na tu temu. S jedne strane igrač starog kova koji je navikao na igre koje traju 100 sati, ali koji već desetak i više godina ne igra – s druge strane, mladi developer koji zna da tradicionalne indie igre danas uglavnom traju samo par sati. Darian na kraju spominje kako je i on došao do zaključka, ali je prvotno bio i iznimno iznenađen, shvativši da čak i neke današnje triple A igre imaju tek deset sati gameplaya. Ipak, Mladen zaključuje:

Nije to više gamerima toliko važno. Mogu oni igrati igre od sto sati, mogu igrati od dva i pol sata – do kad god je cijena korektna. Dosta gledaju na to koliko dugo traje gameplay ovisno o cijeni. I do kad god je cijena dosljedna iskustvu – da ima prostora za skupljanje experienca i da se nešto konkretno događa, oni će smatrati da je cijena korektna.

A cijena za Tainted Fate je više nego razumno postavljena i dosljedna. Za 15 dolara, uz buduće modove, i najavljene popuste, s više od tri sata uživancije u virtualnoj stvarnosti ova VR igra košta i manje nego neke tradicionalne indie igre s istom količinom gameplaya. Osim toga, kroz Early Access će stizati i novi sadržaji:

Dodat ćemo kroz EA i još par modova. Konkretno za početak – Challenge mode gdje si sam igrač može namjestiti koji protivnici mu dolaze, u kojoj areni će igrati, a fokus igranja je na skupljanju bodova. Naravno, bodovi će se skupljati trganjem tijela i bacanjem krvavih ostataka na određeno mjesto.

Da se ne rastežem kao vratovi demona iz Tainteda, ako želite uskočiti u ulogu Decarabie, demona koji oskvrnjuje sve nesveto iz pakla škropeći krvlju svoj put do šefovog ureda, svratite na Good Game danas i u subotu, a svih vas sedam VR crogamera, znate što vam je 28. svibnja u ponedjeljak činiti. 🤟