Svijet će u 2023. potrošiti 40 milijardi dolara na glazbu, 86% odlazi na streaming platforme
Samir Cerić Kovačević

Svijet će u 2023. potrošiti 40 milijardi dolara na glazbu, 86% odlazi na streaming platforme

Globalni streaming servisi čine glazbenu industriju bogatijom nego ikad, Spotify dominira, ali mladi preferiraju Apple Music... Dio je to kratkog pregleda što se danas događa s glazbenom industrijom.

James Duvall, Principal Analyst britanske konzultantske kuće Futuresource, a za Netokraciju daje uvid u kretanja na globalnom glazbenom tržištu koja su pokrenuta rastom streaminga, nastavno na svoje predavanje na nedavnoj Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK. Dao nam je svoje viđenje razvoja glazbenog tržišta u budućnosti, s posebnim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije na produkciju i konzumaciju glazbenog sadržaja.

Svijet na glazbu troši 40 milijardi dolara, a 86% odlazi na streaming platforme

Dolazak Spotifya i Apple Musica u 2020. godini ubrzao je dolazak novih korisnika na streaming platforme, a taj prelazak dodatno je ubrzala i epidemija. Prema istraživanju Audio Tech Lifestyles tvrtke Futuresource, Spotify je omiljen među svim uzrastima, ali veći udio mlađih slušatelja prije će odabrati Apple Music u odnosu na platforme, ističe James.

Ono što još dodatno potvrđuje sve jači prelazak korisnika na streaming platforme je činjenica što će globalna potrošnja za glazbu ove godine premašiti 40 milijardi američkih dolara, pri čemu će streaming činiti 86% svih troškova. U razvijenim tržištima, kao što su SAD i UK, gotovo 65% ispitanika koristi streaming servis jedan sat svaki tjedan, dok četvrtina slušatelja koristi ih 4-10 sati tjedno.

Glazba će uvijek ostati ključna za održavanje baze slušatelja, ali razvoj korisničkog iskustva, poboljšanja personalizacije i dodatne ponude izvan glazbe bit će ključni faktori diferencijacije koji potiču rast, objašnjava James:

S obzirom na to da gotovo 46% slušatelja pretplaćuje se samo na jednu glazbenu streaming uslugu, daljnji razvoj uloge lokalnih umjetnika bit će također ključan za zadržavanje korisnika i smanjenje rizika od prelaska na druge usluge.

Glavni razlog zbog kojeg slušatelji prelaze na druge platforme je kvaliteta zvuka (19%), dok su ostali faktori otprilike jednako važni. Očekuje se da će se s vremenom širi spektar sadržaja i bolje značajke povećati važnost.

Zbog AI-ja korisnički generirani sadržaj postaje sve važnijim

Dok će jedna tržišta doživjeti zasićenja, druga će nastaviti s rastom. Samir Cerić Kovačević

Trenutno postoji ogromna prilika za kreativnu industriju da maksimizira razvoje u području umjetne inteligencije na svakom koraku glazbenog stvaralaštva.

Počevši kao kreativni alat koji olakšava rad glazbenicima, optimizirajući kvalitetu zvuka bez obzira na okolinu u kojoj slušate, pa sve do personalizacije i poboljšanih algoritama preporuka.

Kako se alati umjetne inteligencije razvijaju i postaju sve dostupniji, očekuje se da će korisnički generirani sadržaj (User-Generated Content) postati sve značajnija nit, proširujući svoj doseg na društvenim medijima, zaključuje James.

Neka tržišta će se zasititi, a neka će nastaviti s rastom

Glazbena industrija dalje ima snažne izglede rasta, a tome je dokaz što se očekuje od nekoliko tržišta da će imati dvoznamenkasti porast u 2023. godini. Zemlje srednje i istočne Europe imaju neke od najvećih postotnih povećanja:

Ovaj rast temelji se na kontinuiranom povećanju prisutnosti globalnih streaming usluga. Međutim, ovaj prirodni rast ne može se održavati dugoročno, pa će usluge tražiti usredotočenje na personalizaciju koja se nudi uz povećane opcije dodatnih značajki.

Razvijena tržišta će vjerojatno u sljedećih nekoliko godina početi dosezati zasićenje (50% penetracije stanovništva), dok će tržišta na kojima su usluge ušle tek prije nekoliko godina očekivati nastavak dvoznamenkastog rasta, navodi James:

Izlaskom sljedeće generacije uređaja ili ažuriranja operativnih sustava koji se koriste za slušanje glazbe (bilo da se radi o pametnim telefonima, zvučnicima, pametnim uređajima), iskustvo slušanja će nastaviti poboljšavati poput Dolby Atmosa ili šireg prostornog audio iskustva (71% ispitanika ponekad ili redovito sluša glazbu u prostornom zvuku).

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

AI piše više koda nego ikad, a software ne razvijamo brže

AI danas može proizvesti više koda nego što ga razvojni timovi mogu pregledati, testirati i održavati. No ako brže "pišemo" kod, a sporije provjeravamo što smo zapravo izgradili, jesmo li doista postali produktivniji?

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.