Ulaganja u hrvatske tech tvrtke pala vrtoglavih 92 posto! Ali nismo loše, zapravo

Europskom techu vrijednost raste, ukupna valuacija svih privatnih i javnih tvrtki u sektoru kreće se oko 4 bilijuna dolara, a udio u BDP-u im je čak 15 posto, pokazalo je u srijedu objavljeno Atomicovo izvješće State of European Tech Report 2025.

U posljednjih deset godina sektor je učetverostručio vrijednost i napravio veliki pomak u doprinosu BDP-u, još 2016. godine taj je doprinos iznosio sramežljivih 4 posto.

Procjena je kako će ove godine tehnološki startupi u Europi primiti 44 milijarde dolara investicija, što je za tri milijarde više nego što su primili prošle godine. Hrvatska, nažalost, nije puno pridonijela tim brojkama. U Europi ipak postoje teškaši.

Najviše ulaganja osigurali Britanci, Nijemci i Francuzi

UK, Njemačka i Francuska na vrhu su liste zemalja po financiranju startupova. Britanske su tech tvrtke prikupile ove godine najviše, 14,4 milijarde dolara, njemačke upola manje – 7,4 milijardi, a francuske 6,1 milijardu dolara. Time su im investicije u odnosu na 2024. porasle za deset posto (Francuskoj 13 posto).

Često se govori o tome kako jednorozi nisu mjerilo uspjeha, ali Ujedinjeno Kraljevstvo ih ima najviše u Europi, 116, a ove godine im se pridružilo još deset novih, što je i najviše u nekoj državi ove godine.

Izvor: State of European Tech 2025

Investicijsku premoć i dalje pokazuje umjetna inteligencija mada se na sva zvona govori o pucanju balona. Najveći pojedinačni dobitnik ove godine je francuski AI startup Mistral koji je u rujnu zaključio seriju C prikupljanja kapitala dosegavši 1,7 milijardi eura.

Odmah iza njega je londonski startup Nscale koji gradi AI podatkovne centre, u dvije runde u rujnu i listopadu on je prikupio 1,5 milijardi dolara. Bronca je u ovom natjecanju pripala defence startupu iz Njemačke Helsing koji je uspio osigurati 600 milijuna eura.

Hrvatska s gotovo najvećim padom

Najveći rast investicija, od čak 800 posto, zabilježili su ukrajinski startupovi (s 10 na 89 milijuna eura, dok je Lihtenštajn prvak u najvećem padu s lanjskih sto milijuna na nula dolara investicija, pad je to od sto posto.

Nije za rugati se jer se Hrvatska našla na istom tobogaju, odmah iza Lihtenštajna s 92 postotnim padom investicija u ovoj godini. Lani su naše tech tvrtke prikupile 151 milijuna dolara, a ove ‘samo’ 12 (vidi tablicu – izvor State of European Tech 2025).

Naravno, svakome tko imalo prati startup ulaganja jasno je da je zapravo anomalija na razini prošle godine, a njezin uzrok je 100 milijuna eura investicije u Verne, nekadašnji Project 3 Mobility, u javnosti poznatiji kao ‘Rimčevi robotaksiji’.

U toj su investicijskoj rundi serije A sudjelovali jedan od najvećih investicijskih fondova Public Investment Fund (PIF) iz Saudijske Arabije, južnokorejski proizvođač automobila Kia, bugarski softveraš SiteGround, katarski Elaf Auto, poljski investitor Neurone te hrvatski Infinum i Rimac Grupa.

Prošle su godine ‘ceh’ od 151 milijuna pomogli napraviti i All Eyes on Screens (AEOS) s 10 milijuna eura investicije, Invera Equity partners uložio je devet milijuna eura u Entrio, osječki proizvođač FPV naočala Orqa je osigurao 5,8 milijuna eura, Daytona je upila oko pet milijuna eura, GlycanAge četiri milijuna, a isto toliko primila je i Pythagora za svog AI developera, dva milijuna eura prikupio je i Turneo, a u pre-seed rundi SplxAI, kojeg je nedavno preuzeo američki Zscaler, osigurao je 1,8 milijuna eura.

Zbog njih investicijski pad u RH nije totalan

Prema našoj računici koja je obuhvatila samo neke od najvećih investicija ove godine brojke se kreću i više od navedenih 12 milijuna dolara. No, daleko je to od stomilijunskih ulaganja pa ne bi, ni da su u Atomicu sve zbrojili, činilo baš veliku razliku.

U ovoj godini najviše je eura prikupio SplxAI, nešto više od šest milijuna (7 milijuna dolara, slijedi Wasp koji je za razvoj no-code, full-stack jezika osigurao 3,22 milijuna eura (3,7 milijuna dolara).

Sa svojom AI analitikom e-commercea Lebesque je primamio 2,6 milijuna eura investicije (3 milijuna dolara), a influencer marketing platforma Hypefyja osigurala je 1,7 milijuna eura seed investicije. Tu je i Arkensight čija je AI analitika vizualnih podataka s dronova i satelita privukla 600 tisuća eura ulaganja.

Nije to ni malo. Hrvatski startupovi su prikupili najviše kapitala od zemalja u regiji. Slovenija je zabilježila rast ulaganja od 371 posto, ali ukupno prikupljeni kapital stao je na 11 milijuna dolara. Srbija je s tri milijuna dolara lani i nula ove godine zabilježila pad ulaganja od 86 posto. BiH nije ni na popisu.

State of European Tech: U crnoj godini za startupe Hrvatska je ispala najveći dobitnik

Čangrizavost uvijek ista

Atomicov izvještaj donio je i širi pogled na tech scenu ponovno istaknuvši već dobro znane boljke kao što su birokracija i fragmentirano tržište koji usporavaju rast startupa i otežavaju skaliranje.

Snažan investicijski zamah ne obuhvaća u dovoljnoj mjeri tvrtke koje su spremne za skaliranje. Drugim riječima, scale-up kapital ne zadovoljava realne potrebe.

Također, naglašava se ponovno veliki potencijal mirovinskih fondova koji u Europi nisu baš spremni na ulaganja u fondove rizičnog kapitala. Procjena je da se tu ‘krije’ 210 milijardi dolara, ako bi ulaganja pratila alokacije američkih mirovinskih fondova.

Američki Big Tech i dalje je prijetnja zbog privlačnih ponuda europskim IT stručnjacima kojih je sve više. Ove godine tehnološki sektor zapošljava oko 4,6 milijuna ljudi u Europi.

Moglo bi se reći kako je čangrizavost uvijek ista, oko problema koji se, usprkos brojnim inicijativama i najavama da će se riješiti, iz godine u godinu samo perpetuiraju. Ipak, osnivači i investitori nisu čangrizavi ni pesimistični, dapače, ova je godina posuta optimizmom.

Najveći u desetljeću, a ipak polovični optimizam

U Atomicovoj je anketi sudjelovalo 2500 investitora i startupova i čak 50 posto ih je izjavilo kako se osjeća optimističnije nego prije 12 mjeseci, što je najviše u proteklom desetljeću. Lani se tako osjećalo 34 posto ispitanika. Međutim, podatak je to koji baš nije za proslavu, objašnjavaju u Atomicu, investicijskoj tvrtki koju je 2006. osnovao Niklas Zennström, suosnivač Skypea:

Ipak, 50% je daleko od 100% i unatoč rastu i napretku u proteklom desetljeću, tehnološka zajednica u cjelini i dalje ima pomiješane osjećaje o budućnosti europske tehnologije.

To je znak nečega strukturnog. Europa još nije u potpunosti uvjerila vlastite dionike – osnivače, investitore te javne i privatne ulagače – da je najbolja destinacija za izgradnju svjetski vodećih tvrtki.

Optimizam se ogleda i u podatku da 60 posto više ljudi u Europi u ovoj godini osniva startup. Na to se odvažilo više od 27 tisuća ljudi, najviše dosad. Tome su pripomogle AI tehnologije s kojima su došli i no-code alati, ali i snažna mreža osnivača, tumače iz Atomica.

Glad investitora za AI-jem ne jenjava

Iz izvještaja se može donijeti i zaključak kako su ove godine kulminirala ulaganja u deeptech koji je privukao čak 36 posto svih investicija, još nedavno, prije četiri godine u takve je startupe išlo 19 posto investicija.

Među najvećima su Helsing koji je prikupio 660 milijuna dolara u Seriji D, Isomorphic Labs je prikupio 600 milijuna dolara nakon izdvajanja iz DeepMinda, a Proxima Fusion je proširila svoju seriju A na 200 milijuna eura.

Kad se uzme u obzir da se očekuje 44 milijarde dolara ulaganja, znači da na deeptech otpada oko 16 milijardi dolara. Ako to stavimo u kontekst najvećeg privatnog ulaganja ove godine – 40 milijardi dolara u OpenAI, perspektiva je malo drugačija.

Još snažniji dojam koliko je to ulaganje zapravo malo ostavlja usporedba s rujanskom investicijom u Anthropic od 13 milijardi dolara. Dakle, jedna je tvrtka u jednom navratu osigurala ulaganja kao i sve europske tvrtke zajedno u godinu dana. No, usporedba s SAD-om koji je ove godine do rujna upisao 177 milijardi dolara investicija stvarno nema smisla.

Moglo bi se reći da glad investitorom za AI-jem ne jenjava, ali dok su u SAD-u investitori spremni platiti za steak, europski jedva izdvajaju za snack.

Zanimljivo je i da su poslovnično visoka ulaganja u klimatske i energetske tvrtke i u Europi malo zatajila. Dok su u 2023. imala udio od 32 posto, u ovoj su iznosila svega 18 posto ukupnih ulaganja. S druge strane, rekordnim financiranjem može se pohvaliti obrambeni tech koji je osigurao 1,6 milijardi dolara. Lani je bio na milijardu.

Nismo loše, zapravo

Iako europski ekosustav nije po mnogo toga na razina američkoga, pozitivan momentum se osjeća. Ove godine očekuje se 28 novih jednoroga, povrati europskog venture ulaganja usporedivi su s onima američkih VC-ova, ulaganja se okreću područjima u kojima se u novom dobu ogleda neovisnost, to su deep tech, AI i obrambene tehnologije.

Europa se trsi postati AI lider, a taj impuls snažno se osjeća i u hrvatskom ekosustavu, što prepoznaju i inozemne tvrtke – dokazi su nedavne akvizicije airta i SplxAI-ja.

Iako su investicije u ovom izvještaju u velikom padu, treba uzeti u obzir da do prije nekoliko godina Hrvatska nije bila ni spomenuta u tom izvješću. Investicije koje prelaze 12 milijuna dolara nisu za baciti, znaju to svi oni koji su se borili i još se mnogi od njih bore za pažnju fondova rizičnog kapitala.

Stoga je i ovo, mada na prvu ne zvuči tako, veliki uspjeh.