State of European Tech: U crnoj godini za startupe Hrvatska je ispala najveći dobitnik

State of European Tech: U crnoj godini za startupe Hrvatska je ispala najveći dobitnik

U Atomicovom godišnjem izvješću o stanju europske tehnološke i startup industrije Hrvatska se obično ne spominje - uglavnom smo dio kategorije "ostatak Europe", eventualno CEE. Ovaj put smo prvi na ljestvici zemalja u koje je u 2022. investirano više kapitala nego godinu prije. Nažalost, za to je zaslužna tek jedna megarunda.

Priča o 2022. godini u europskom startup ekosustavu je priča o dvije potpuno različite polovice godine, zaključak je ovogodišnjeg izvještaja State of European Tech londonskog VC fonda Atomico.

Prva polovica godine nastavila se – što se broja i iznosa investicija te rasta vrijednosti tiče – na rekordnu 2021., a onda je, baš negdje polovicom godine, stigla kriza.

Manje ulaganja, megarundi, jednoroga, IPO-ova…

Do lipnja se činilo kako sve ide po planu i da će 2022. dostići, ako ne i prestići, iznos od 103 milijarde dolara uložene u europske startupe godinu prije.

U srpnju je, međutim, sve ono što su u prošlogodišnjem izvještaju osnivači navodili kao najveću prijetnju industriji – inflacija, porast kamatnih stopa, nepovoljna geopolitička situacija i pad vrijednosti dionica – postalo stvarnost. U europske startupe je, na kraju, u 2022. uloženo ukupno 85 milijardi dolara. Iznos ulaganja u trećem kvartalu tek je 40% onoga iz trećeg kvartala 2021., tako da nije teško predvidjeti da će sljedeća godina biti još skromnija. Treba dodati, ipak, da je tih 85 milijardi dvostruko više nego što je u europske startupe uloženo u 2020.

U skladu s tim, bilo je manje megarundi ulaganja (više od 100 milijuna dolara), manje akvizicija, manje jednoroga (31 u odnosu na 105 prošle godine), manje izlazaka na burzu (samo tri europska IPO-a ove godine u usporedbi s 86 prošle).

Splasnuo je i interes američkih investitora za ulaganja u europske startupe, a prema kraju godine, vidjelo se da investicije teže prikupljaju ne samo zreli scaleupi kojima trebaju dvoznamenkaste milijunske svote, nego i oni u ranoj fazi.

Među crnim brojkama ima jedna iznimka – Hrvatska!

Naše malo tržište u Atomicovom se izvješću uglavnom nije posebno ni spominjalo dok Infobip nije postao jednorog, a ove godine smo prvi na ljestvici zemalja koje su zabilježile osjetno više investicija u 2022. Za to je, naravno, zaslužna Rimčeva megarunda od 500 milijuna dolara predvođena Softbankom.

Zahvaljujući toj rundi Zagreb se čak našao na grafici koja prikazuje tehnološke hubove koji su privukli najviše ulaganja u 2022. (jest da naglo nestaje ako podesimo prikaz prema broju investicija, ali bar smo nekako uspjeli doći među tech središta!).

Ta runda svrstala nas je i na popis zrelih startup tržišta (iako nezasluženo), u ljestvici koja zrelost procjenjuje prema količini novca uloženog per capita: u Hrvatskoj je to 140 dolara, koliko je i europski prosjek. Našli smo se i na drugom mjestu europskih zemalja prema odnosu ulaganja i BDP-a, s 1,15% smo odmah iza Estonijinih 3,59%.

Iako je lijepo vidjeti da barem jednom Hrvatska u nekom pregledu europske tehnološke i startup industrije nije tek dio “ostatka Europe”, ta je runda više iznimka nego pravilo. Kako je izračunao Startup Report Jutarnjeg lista, u prva tri kvartala ove godine u hrvatske startupe uloženo je 958,3 milijuna dolara, što znači da sva ostala ulaganja jedva iznose koliko i ta runda.

Iako Startup Report primjećuje da su investicije i u hrvatske startupe usporile i smanjile u odnosu na isto razdoblje prošle godine, među investitorima i osnivačima vlada optimizam. Temelje ga na činjenici da su domaći startupi dosad ionako bili podcijenjeni i u njih se premalo ulagalo pa nikad nisu bili dio balona i prenapuhanih valuacija startupa upitnih poslovnih modela i održivosti poslovanja.

Kapitala ima, a ulaganje u CEE se – isplati

Atomicov izvještaj napominje da investitori itekako imaju kapitala – više nego ikad, 84 milijarde dolara, samo će ga ulagati sporije i opreznije, a na nekoliko mjesta izdvaja regiju srednjoistočne Europe kao onu koja je najmanje pogođena ovom “tehnološkom zimom”.

Što nije čudno jer se i u izvještaju napominje kako su se jednorozi iz CEE (srednje i istočne Europe) pokazali “najisplativijima”, odnosno postižu najveće valuacije u odnosu na količinu prikupljenog financiranja (odnos valuacija/kapital je čak 7x, u odnosu na europski prosjek od 4x). Atomico zaključuje ono što se u regiji već godinama priča:

Jednorozi iz srednjoistočne Europe ukupno uspiju dobiti gotovo pa dva puta manje ulaganja nego jednorozi iz susjednih regija, što znači da osnivači iz te regije postižu više s puno manje novca.

Europske tvrtke otpustile 14.000 ljudi

Europskim tehnološkim tvrtkama i startupima (privatnima i na burzi) u 2022. vrijednost je pala za ukupno 400 milijardi dolara. Izvješće procjenjuje da su tehnološke tvrtke sa sjedištem u Europi otpustile oko 14.000 ljudi.

Jedan od prvih i najvećih gubitnika je švedski fintech Klarna koji je prvi krenuo s masovnim otpuštanjima (ukupno čak oko 1000 ljudi) i koji je u 2022. prikupio najveću rundu sa smanjenom valuacijom – 800 milijuna dolara uz procijenjenu vrijednost od 6,7 milijardi dolara, osjetno manje od dotadašnje vrijednosti od 46 milijarde.

Sebastian Semiatkowski, Klarnin CEO, na predstavljanju izvješća rekao je da su oni ove godine punili tehnološke medije lošim vijestima, ali da je to bilo nužno kako bi što prije zaokrenuli poslovanje prema profitabilnosti:

Tvrtke koje su poduzele nešto odmah, na naznaku krize su dobile puno negativnog publiciteta, ali to je jednostavno tako u lošim vremenima. Ako su se okolnosti promijenile, treba poduzeti nešto i promijeniti i poslovanje. I investitori će to cijeniti!
Da sam investitor, više bi me brinuli oni koji ne otpuštaju, nego oni koji otpuštaju.

Usprkos silaznom trendu i puno drugačijim i većim brigama koje more europske osnivače u odnosu na prošlu godinu – tad im je najveći izazov bila bitka za zaposlenike, danas je to prikupljanje kapitala i zadržavanje zaposlenika, većina njih i dalje optimistično gleda na europsku tehnološku industriju.

Čak 77% ispitanika je jednako ili čak više optimistično što se tiče budućnosti europske tehnološke industrije nego prošle godine.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko M.

    Marko M.

    09. 12. 2022. u 11:07 am Odgovori

    Ne znam zašto stavljate clickbait naslov kada osim te jedne runde koja i nema baš veze sa Hrvatskom u svemu ostalom Hrvatska se uopće ne spominje. Prisustvovao sam istoj konferenciji, kao da nas i nema na karti što i odgovara istini jer domaća scena skoro da i nema VC fondove koji ovdje ulažu, ni domaćih ni stranih a pogotovo ako odbijemo ulaganja u par otprije poznatih kompanija kao Infobip koje i nisu više startupi.

    Čak se odaje dojam da Ukrajinu više smatraju dijelom Europe nego nas jer cijeli dio konferencije posvećen je njoj i ulaganju u nju koja su daleko veća nego u našu regiju. Žalosno ali istinito, naši se hvale uspjesima po domaćim medijima a uspjeha standardno nema umjesto da privuku konačno kapital prije nego nepovratno zaostanemo za svima.

    • Antonija Bilić Arar

      Antonija Bilić Arar

      12. 12. 2022. u 2:17 pm Odgovori

      Marko,

      Hvala na komentaru! Ne znam kako je ovaj naslov ispao 😀 clickbait kad sam u njemu čak i naglasila da je Hrvatska – ispala najveći dobitnik, što implicira da se to dogodilo slučajno. A i u članku je jasno navedeno da je za to zaslužna samo ta jedna runda i to nekoliko puta.

      A što se tiče toga da sam se fokusirala na Hrvatsku – naravno da jesam! Prvo, činjenica da je Hrvatska dospjela uopće na ikoju ljestvicu jest vijest, drugo, Netokracija je hrvatski tehnološki medij koji prati hrvatska publika i naravno da ih zanima osvrt na hrvatsku tehnološku i startup scenu u 2022. više nego kakva je bila, ne znam, nizozemska ili španjolska startup godina!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Panel

Hrvatski game developeri o stvaranju “ozbiljnih” videoigara

S predstavnicima game dev studija, ali i drugih privatnih tvrtki i dobrotvornih organizacija, raspravljamo o razvoju videoigara kojima svrha nije samo zabava, već i edukacija.

Startupi

Ivan Mrvoš: “Include više nije samo ‘onaj mali s pametnim klupama'”

Include, solinski startup poznat po pametnim klupama Steora, okrenuo se razvoju i proizvodnji novih proizvoda. Mrvoš, koji još nema ni 30 godina, a već je iskusni poduzetnik s respektabilnom karijerom, za Netokraciju je ispričao kako se i koliko ta tvrtka promijenila. Nedavno smo mogli pročitati da bi mogli promijeniti i vlasnika...

Esport

Peta sezona SET-a zaključena u Infobipu: Od 22 fakulteta pobjednički je varaždinski FOI

Student Esports Tournament, jedan od najpoznatijih studentskih esport događaja u Hrvatskoj, petu sezonu završio je u spektakularnoj LAN završnici koja se održala u prostorima Infobipa u Zagrebu.

Novost

Goran Bosankić u Field39 stiže na poziciju Chief Revenue Officera

Nakon više od 6 godina u Assecu SEE, a potom isto toliko u ABC Tech grupi, Goran Bosankić dolazi u Field39 kao Chief Revenue Officer i član Upravnog odbora.

Digitalni marketing

Super Bowl fenomen iliti “Vrijeme je da se vratite pred TV. Počinju reklame.”

Dok sam bio u Americi netom prije Super Bowla jedno mi je postalo jasno. Američki nogomet tamo je religija, a SuperBowl kao Božić. Samo što se za ovaj Božić svi okupe oko TV-a gledati reklame!

Novost

Teo Širola iz Muzeja iluzija proglašen najboljim mladim menadžerom 2023. godine

Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika (HUM) CROMA dodijelilo je predsjedniku tvrtke Metamorfoza, koja upravlja globalnom mrežom Muzeja iluzija, nagradu za mladog menadžera 2023. godine.