State of European Tech: U crnoj godini za startupe Hrvatska je ispala najveći dobitnik

Priča o 2022. godini u europskom startup ekosustavu je priča o dvije potpuno različite polovice godine, zaključak je ovogodišnjeg izvještaja State of European Tech londonskog VC fonda Atomico.

Prva polovica godine nastavila se – što se broja i iznosa investicija te rasta vrijednosti tiče – na rekordnu 2021., a onda je, baš negdje polovicom godine, stigla kriza.

Manje ulaganja, megarundi, jednoroga, IPO-ova…

Do lipnja se činilo kako sve ide po planu i da će 2022. dostići, ako ne i prestići, iznos od 103 milijarde dolara uložene u europske startupe godinu prije.

U srpnju je, međutim, sve ono što su u prošlogodišnjem izvještaju osnivači navodili kao najveću prijetnju industriji – inflacija, porast kamatnih stopa, nepovoljna geopolitička situacija i pad vrijednosti dionica – postalo stvarnost. U europske startupe je, na kraju, u 2022. uloženo ukupno 85 milijardi dolara. Iznos ulaganja u trećem kvartalu tek je 40% onoga iz trećeg kvartala 2021., tako da nije teško predvidjeti da će sljedeća godina biti još skromnija. Treba dodati, ipak, da je tih 85 milijardi dvostruko više nego što je u europske startupe uloženo u 2020.

U skladu s tim, bilo je manje megarundi ulaganja (više od 100 milijuna dolara), manje akvizicija, manje jednoroga (31 u odnosu na 105 prošle godine), manje izlazaka na burzu (samo tri europska IPO-a ove godine u usporedbi s 86 prošle).

Splasnuo je i interes američkih investitora za ulaganja u europske startupe, a prema kraju godine, vidjelo se da investicije teže prikupljaju ne samo zreli scaleupi kojima trebaju dvoznamenkaste milijunske svote, nego i oni u ranoj fazi.

Među crnim brojkama ima jedna iznimka – Hrvatska!

Naše malo tržište u Atomicovom se izvješću uglavnom nije posebno ni spominjalo dok Infobip nije postao jednorog, a ove godine smo prvi na ljestvici zemalja koje su zabilježile osjetno više investicija u 2022. Za to je, naravno, zaslužna Rimčeva megarunda od 500 milijuna dolara predvođena Softbankom.

Zahvaljujući toj rundi Zagreb se čak našao na grafici koja prikazuje tehnološke hubove koji su privukli najviše ulaganja u 2022. (jest da naglo nestaje ako podesimo prikaz prema broju investicija, ali bar smo nekako uspjeli doći među tech središta!).

Ta runda svrstala nas je i na popis zrelih startup tržišta (iako nezasluženo), u ljestvici koja zrelost procjenjuje prema količini novca uloženog per capita: u Hrvatskoj je to 140 dolara, koliko je i europski prosjek. Našli smo se i na drugom mjestu europskih zemalja prema odnosu ulaganja i BDP-a, s 1,15% smo odmah iza Estonijinih 3,59%.

Iako je lijepo vidjeti da barem jednom Hrvatska u nekom pregledu europske tehnološke i startup industrije nije tek dio “ostatka Europe”, ta je runda više iznimka nego pravilo. Kako je izračunao Startup Report Jutarnjeg lista, u prva tri kvartala ove godine u hrvatske startupe uloženo je 958,3 milijuna dolara, što znači da sva ostala ulaganja jedva iznose koliko i ta runda.

Iako Startup Report primjećuje da su investicije i u hrvatske startupe usporile i smanjile u odnosu na isto razdoblje prošle godine, među investitorima i osnivačima vlada optimizam. Temelje ga na činjenici da su domaći startupi dosad ionako bili podcijenjeni i u njih se premalo ulagalo pa nikad nisu bili dio balona i prenapuhanih valuacija startupa upitnih poslovnih modela i održivosti poslovanja.

Kapitala ima, a ulaganje u CEE se – isplati

Atomicov izvještaj napominje da investitori itekako imaju kapitala – više nego ikad, 84 milijarde dolara, samo će ga ulagati sporije i opreznije, a na nekoliko mjesta izdvaja regiju srednjoistočne Europe kao onu koja je najmanje pogođena ovom “tehnološkom zimom”.

Što nije čudno jer se i u izvještaju napominje kako su se jednorozi iz CEE (srednje i istočne Europe) pokazali “najisplativijima”, odnosno postižu najveće valuacije u odnosu na količinu prikupljenog financiranja (odnos valuacija/kapital je čak 7x, u odnosu na europski prosjek od 4x). Atomico zaključuje ono što se u regiji već godinama priča:

Jednorozi iz srednjoistočne Europe ukupno uspiju dobiti gotovo pa dva puta manje ulaganja nego jednorozi iz susjednih regija, što znači da osnivači iz te regije postižu više s puno manje novca.

Europske tvrtke otpustile 14.000 ljudi

Europskim tehnološkim tvrtkama i startupima (privatnima i na burzi) u 2022. vrijednost je pala za ukupno 400 milijardi dolara. Izvješće procjenjuje da su tehnološke tvrtke sa sjedištem u Europi otpustile oko 14.000 ljudi.

Jedan od prvih i najvećih gubitnika je švedski fintech Klarna koji je prvi krenuo s masovnim otpuštanjima (ukupno čak oko 1000 ljudi) i koji je u 2022. prikupio najveću rundu sa smanjenom valuacijom – 800 milijuna dolara uz procijenjenu vrijednost od 6,7 milijardi dolara, osjetno manje od dotadašnje vrijednosti od 46 milijarde.

Sebastian Semiatkowski, Klarnin CEO, na predstavljanju izvješća rekao je da su oni ove godine punili tehnološke medije lošim vijestima, ali da je to bilo nužno kako bi što prije zaokrenuli poslovanje prema profitabilnosti:

Tvrtke koje su poduzele nešto odmah, na naznaku krize su dobile puno negativnog publiciteta, ali to je jednostavno tako u lošim vremenima. Ako su se okolnosti promijenile, treba poduzeti nešto i promijeniti i poslovanje. I investitori će to cijeniti!
Da sam investitor, više bi me brinuli oni koji ne otpuštaju, nego oni koji otpuštaju.

Usprkos silaznom trendu i puno drugačijim i većim brigama koje more europske osnivače u odnosu na prošlu godinu – tad im je najveći izazov bila bitka za zaposlenike, danas je to prikupljanje kapitala i zadržavanje zaposlenika, većina njih i dalje optimistično gleda na europsku tehnološku industriju.

Čak 77% ispitanika je jednako ili čak više optimistično što se tiče budućnosti europske tehnološke industrije nego prošle godine.