Stanford: Gdje 'poslovnjaci' razmišljaju kao dizajneri

Bili smo na Stanfordu: Faks koji od ‘poslovnjaka’ želi da razmišljaju kao dizajneri

Nakon 14 sati u zraku i ukupno 17–18 sati provedenih na putu, bila sam zabezeknuta što se u Hrvatskoj ekipa već polako sprema za krpe, a nama je tek bilo rano poslijepodne. Jet lag, Amerika, San Francisco, meka tehnološke i startup scene - sve se to počelo pretvarati u suludu mentalnu kašu, isprekidanu prizorima beskućnika iz čijeg smjera dolaze miomirisi raznih ilegalnih supstanci i ponuda za kupovinu majice s bendom Tool, Subwayom na svakom koraku i Starbucskom na svakom drugom, hoverboardima koji ne lebde, display reklamama za Apple TV i Concept One Automobila Rimac… Istog onog Rimca koji će u ponedjeljak održati predavanje na Stanfordu. Dobrodošli u moj pomalo konfuzni tjedan u San Franciscu u kojemu prvi dio ovog putopisa posvećujem upravo spomenutom slavnom sveučilištu na kojemu smo imali priliku obići Hasso Plattner Institute of Design iliti kraće - d.school.

stanford 14

Da, nova je godina počela itekako zanimljivo, letom preko bare, obilaskom San Francisca uz ogromnu pomoć ekskurzije koju Visoko učilište Algebra organizira za svoje studente. Kako to već ide na ovakvim putovanjima – očekuje nas i red druženja, red zabave, ali i red upoznavanja s novim stvarima, u ovom slučaju u vidu obilaska globalnih tehnoloških tvrtki ili posjeta američkim uredima regionalnih startupa… Ali, prije svega toga, imali smo priliku posjetiti Sveučilište Stanford nakon čega mi se dogodilo nešto za što sam mislila da nikad neće – poželjela sam se vratiti u studentske klupe. Iako u d.schoolu, koji smo najviše obilazili, baš i nema klupa. Ima visokih barskih stolaca, udobnih fotelja, neobičnih višenamjenskih predmeta na kojima možete sjediti, a u idućem ih trenutku koristiti u neke druge svrhe… Cijeli je prostor u kojemu se nalazi škola nekonvencionalan, višenamjenski, s uputama kako svaku prostoriju “resetirati”, odnosno prenamijeniti joj svrhu ovisno o potrebama, što je u potpunosti u skladu s pojmom design thinking.

Većina se prostorija može u potpunosti izmijeniti, ovisno o tome kojoj svrsi služi u danom trenutku, a na zidovima stoje upute kako ju nakon toga "resetirati".
Većina se prostorija može u potpunosti izmijeniti, ovisno o tome kojoj svrsi služi u danom trenutku, a na zidovima stoje upute kako ju nakon toga “resetirati”.

Razmišljanje poput dizajnera

Design thinking ima i nema veze s dizajnom. Riječ je o, kao što samo ime kaže, načinu razmišljanja poput dizajnera, odnosno stavljanju korisnika te rješenja za njegove probleme, na prvo mjesto. O tome smo već opširnije pisali na Netokraciji prilikom predavanja Eline Zheleva, čija titula glasi Design Thinking Evangelist.

Međutim, na Stanfordu smo se uspjeli uvjeriti kako izgleda poticanje razmišljanja poput dizajnera kod samih studenata, a sve nam je približila ni manje, ni više nego slovenska profesorica – Anja Svetina Nabergoj, koja sudjeluje u predavanju nekolicine predmeta (jer predmete predaje tim profesora, ne samo jedan), od kojih je posebno zanimljiv onaj koji se bavi velikim transformacijama. Razmišljajte o “grad u Japanu je uništio potres, a studenti osmišljavaju rješenja obnove”. I, ne, to nije teoretska rasprava – studenti na takvim rješenjima rade danonoćno, odlaze na teren, razgovaraju s tamošnjim ljudima, žive s njima, osjećaju njihove probleme, a sve kako bi našli pravo rješenje.

Anja Svetina Nabergoj provela nas je kroz d.school.
Anja Svetina Nabergoj provela nas je kroz d.school.

Poduzetno sveučilište, poduzetni studenti

Zvuči nevjerojatno? Cijeli je Stanford tisućama milja udaljen od većine ovdašnjih obrazovnih ustanova. Nije tu riječ samo o fizičkoj udaljenosti, nego o načinu razmišljanja, o pristupu. I svaki djelić kompleksa to pokazuje – od impresivnih građevina, preko druge najveće kolekcije djela Rodina (prva je u Parizu), do priče o osnivanju. Naime, osnovao ga je 1885. Leland Stanford sa suprugom Jane Lathrop Stanford u spomen sinu Lelandu Stanfordu Jr. koji je preminuo u dobi od 15 godina. Današnj Palo Alto nije područje na kojemu je postojala dugogodišnja tradicija poznatih obrazovnih ustanova – na mjestu jednog od najuglednijih sveučilišta nekoć nalazila farma. Poduzetan je to bio potez, a poduzetnička kultura nešto je što se dugo njeguje na Stanfordu, posebno nakon Drugog svjetskog rata, što je i bitno utjecalo na stvaranje Silicijske doline, a time i svih tehnoloških tvrtki te startupa o kojima danas mnogi bruje.

Stanford je nastao u spomen Lelandu
Stanford je nastao u spomen Lelandu Stanfordu mlađem koji je preminuo u dobi od 15 godina. Pokrenuli su ga njegovi roditelji, a danas je među najuglednijim sveučilištima na svijetu.

Anja nam priča kako je poslovna škola posebno kompetitivna – samo 5% prijavljenih ulazi u dodiplomske studije. Sam ukupan broj studenata nije značajno velik, ima ih oko 18.000, što znači da se upisati mogu i korak s programom drže doista samo oni koji su sposobni i spremni raditi. Puno raditi.

Učenje iz neuspjeha

Da je poduzetnički duh itekako bitan, pokazuje i sama činjenica da je Stanford poprilično uspješan u prikupljanju financijskih sredstava – prva je to edukacijska ustanova koja je uspjela prikupiti više od milijardu dolara u godinu dana. A ta sredstva znače i dosta ulaganja u istraživanja te zavidne budžete za istraživače.

U sklopu tog sustava potiče se studente da osnivaju svoje tvrtke, što smo kod nas nedavno vidjeli na primjeru varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, a u kojima udio ima samo sveučilište. A ako dođe do neuspjeha – nije problem. Priče o neuspjehu se dijele, ne skrivaju se. Dapače, u pojedinim slučajevima ako niste postigli poslovni neuspjeh tri puta, ne možete dobiti sredstva za financiranje vlastite tvrtke, tvrdi Anja.

Ljudi vjeruju u viziju. Međusobno se podupiru. Od neuspjeha učiš i ideš dalje.

Pripremanje studenata za stvarni svijet

stanford 9

A kako je došlo do osnivanja d.schoola? Nije neobično da se studenti, što su dulje na sveučilištu, sve više specijaliziraju. Međutim, nakon izlaska s fakulteta suočavaju se s raznim izazovima na koje možda nisu bili spremni. Prije 12 godina počelo se razgovarati o tome kako bolje pripremiti studente za stvarni svijet i stvarne izazove, stoga se osnovao prostor u koji će oni dolaziti i pohađati predavanja koja se bave tim problemom uz dizajnerski način razmišljanja.

Nisu to predavanja u onom obliku na koji smo navikli – riječ je o projektima u sklopu kojih studenti rješavaju stvarne izazove stvarnih tvrtki. To znači da i sam d.school koristi Design Thinking metodologiju, stavlja korisnika (studenta) na prvo mjesto i prema njemu osmišljava rješenje za njegove probleme.To se posebno ocrtava u prostoru u kojemu je škola smještena – dobar je dio prostorija višenamjenski – lako može postati mjesto za radionicu ili kolaborativni prostor ili klasična dvorana, ako je baš potrebno. Zanimljivo, studenti se tijekom edukacije potiču da što manje koriste modernu tehnologiju, stoga je prostor pun osnovnih materijala poput papira, markera, bijelih ploča, šivaćih mašina, alata… Jednostavni materijali i jednostavne metode, uvijek s ciljem i korisnikom na umu.

A možete odraditi dio zadataka i u automobilu.
A možete odraditi dio zadataka i u automobilu.

Kako sve to što studenti rade izgleda u praksi? Mogli smo to vidjeti na stvarnim projektima koje su osmislili i koji su čak i plasirani na tržište. Recimo, u sklopu kursa Design for Extreme Affordability tražili su se jednostavni projekti i proizvodi koji bi na povoljan način riješili problem najsiromašnijih skupina. Jedan od proizvoda koji su osmislili studenti jest Embrace. Naime, svake se godine prerano rodi 20 milijuna djece, a ovaj proizvod, grijač za pothlađenu nedonoščad, pomaže im da prežive, posebno zemljama u razvoju gdje je pristup inkubatorima ograničen.

Povratak na Stanford na predavanje Mate Rimca

U uzaludnoj nadi da ovaj tekst ipak nije predug te da je uspio prenijeti bar dio dojmova koji je ovaj djelić Stanforda ostavio na nas (ne želim ni reći koju smo svotu ostavili na suvenire), samo ću još napomenuti kako smo postali još ponosniji što upravo Mate Rimac na ovom sveučilištu u ponedjeljak održava predavanje kao primjer europskog poduzetnika. A ako sve pođe po planu, ponovno se vraćamo na Stanford i donosimo izvještaj i s tog događanja!

stanford 13 stanford 7 stanford 1 stanford 5 stanford 3

Komentari

  1. Sanja Feltrin

    Sanja Feltrin

    18. 01. 2016. u 7:53 am Odgovori

    Hvala za ovaj divan putopis! Ubacili ste u petu brzinu što se tehnologije tiče! You’re developing so fast… Sve pohvale mladom timu. Još samo da se proširite na rusko područje… Tu sam za prijevod. Pozdrav cijeloj family Brkan- Brezak iz Kutine! 🙂

  2. Vedran

    Vedran

    19. 02. 2016. u 10:57 am Odgovori

    Design Thinking predavanja i radionice u Hrvatskoj nudi SenseConsulting u partnerstvu s Bruketa&Žinić-em. Radionice se održavaju na hrvatskom (ili engleskom) jeziku a temeljene su na d.school DesignThinking metodologiji. Radionicu vode tri trenera koji posjeduju certifikat Hasso Plattner Institute of Design tj. d.school-a. Više informacija na http://www.designthinking.hr.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Podatkovna znanstvenica Ana Dumić otkriva kako su joj podaci spasili sina

Kad je njihovom sinu dijagnosticiran teži oblik epilepsije, Ana Dumić i njen suprug Goran odlučili su iskoristiti svoje znanje i vještine o podatkovnoj znanosti ne bi li otkrili okidače napadaja. Uspjeli su.

Startupi i poslovanje

Što su nam skrivile hrvatske digitalne agencije?

Hrvatski uslužni IT, uključujući digitalne agencije, zamašnjak je koji više od dva desetljeća puni državni proračun i tople developerske stolice. S druge strane, činovnici, a i mediji, papagajski mantraju o proizvodnim tvrtkama i kako će nas one konačno pogurati prema pikselastom eldoradu.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Što ste propustili

Izrada web stranica

Developeri, dizajneri, project manageri – za AI budućnost možete se pripremiti već danas

Cilj svakog developera i dizajnera je bolje korisničko iskustvo - a upravo ovdje može pomoći kognitivna znanost koja promišljanje o korisnicima, da li dizajna, koda ili gotove aplikacije, stavlja u fokus svega što IT stručnjaci rade.

Startupi i poslovanje

Kako se Glovo i Konzum pripremaju za povećanje broja narudžbi zbog koronavirusa?

Uz sve više vijesti o koronavirusu, raste i broj onih koji se oslanjaju na digitalne servise kako bi naručili hranu ili namirnice. Kako se za povećanje prometa pripremaju servisi za dostavu?

Kultura 2.0

Na web trgovinama deseci zaštitnih maski upitnih cijena i kvalitete

U svakom kriznom razdoblju nađe se pojedinaca i tvrtki koji će situaciju iskoristiti za svoj profit, ali maske s desetorostruko većim cijenama i modnim etiketama zbilja su poseban slučaj.

Startupi i poslovanje

Što o radu od kuće zbog koronavirusa kažu PBZ, Infobip, Nanobit…?

Nakon što je jučer potvrđeno da i u Hrvatskoj imamo prve osobe zaražene koronavirusom, dobar dio ovdašnjih tvrtki je počeo ozbiljnije razmišljati o promjeni načina rada. Prvo su se počela ukidati putovanja u inozemstvo, a potom se počeo uvoditi rad od kuće.

Startupi i poslovanje

Dijeljenje romobila i u Hrvatskoj: Bolt prvi uveo romobile u ponudu

150 romobila koje možete otključati i voziti kada god vas je volja bit će dostupno u Splitu za sve korisnike Bolt aplikacije.

Digitalni mediji

U manje od 24 sata od prvog slučaja u Hrvatskoj, koronavirus smo online spomenuli čak 15 tisuća puta

Sada već svi znamo da je koronavirus došao u Hrvatsku, no koliko viralno je ova tema zaokupila sve nas pokazat će kao i uvijek - brojke.