Stanford: Gdje 'poslovnjaci' razmišljaju kao dizajneri

Bili smo na Stanfordu: Faks koji od ‘poslovnjaka’ želi da razmišljaju kao dizajneri

Nakon 14 sati u zraku i ukupno 17–18 sati provedenih na putu, bila sam zabezeknuta što se u Hrvatskoj ekipa već polako sprema za krpe, a nama je tek bilo rano poslijepodne. Jet lag, Amerika, San Francisco, meka tehnološke i startup scene - sve se to počelo pretvarati u suludu mentalnu kašu, isprekidanu prizorima beskućnika iz čijeg smjera dolaze miomirisi raznih ilegalnih supstanci i ponuda za kupovinu majice s bendom Tool, Subwayom na svakom koraku i Starbucskom na svakom drugom, hoverboardima koji ne lebde, display reklamama za Apple TV i Concept One Automobila Rimac… Istog onog Rimca koji će u ponedjeljak održati predavanje na Stanfordu. Dobrodošli u moj pomalo konfuzni tjedan u San Franciscu u kojemu prvi dio ovog putopisa posvećujem upravo spomenutom slavnom sveučilištu na kojemu smo imali priliku obići Hasso Plattner Institute of Design iliti kraće - d.school.

stanford 14

Da, nova je godina počela itekako zanimljivo, letom preko bare, obilaskom San Francisca uz ogromnu pomoć ekskurzije koju Visoko učilište Algebra organizira za svoje studente. Kako to već ide na ovakvim putovanjima – očekuje nas i red druženja, red zabave, ali i red upoznavanja s novim stvarima, u ovom slučaju u vidu obilaska globalnih tehnoloških tvrtki ili posjeta američkim uredima regionalnih startupa… Ali, prije svega toga, imali smo priliku posjetiti Sveučilište Stanford nakon čega mi se dogodilo nešto za što sam mislila da nikad neće – poželjela sam se vratiti u studentske klupe. Iako u d.schoolu, koji smo najviše obilazili, baš i nema klupa. Ima visokih barskih stolaca, udobnih fotelja, neobičnih višenamjenskih predmeta na kojima možete sjediti, a u idućem ih trenutku koristiti u neke druge svrhe… Cijeli je prostor u kojemu se nalazi škola nekonvencionalan, višenamjenski, s uputama kako svaku prostoriju “resetirati”, odnosno prenamijeniti joj svrhu ovisno o potrebama, što je u potpunosti u skladu s pojmom design thinking.

Većina se prostorija može u potpunosti izmijeniti, ovisno o tome kojoj svrsi služi u danom trenutku, a na zidovima stoje upute kako ju nakon toga "resetirati".
Većina se prostorija može u potpunosti izmijeniti, ovisno o tome kojoj svrsi služi u danom trenutku, a na zidovima stoje upute kako ju nakon toga “resetirati”.

Razmišljanje poput dizajnera

Design thinking ima i nema veze s dizajnom. Riječ je o, kao što samo ime kaže, načinu razmišljanja poput dizajnera, odnosno stavljanju korisnika te rješenja za njegove probleme, na prvo mjesto. O tome smo već opširnije pisali na Netokraciji prilikom predavanja Eline Zheleva, čija titula glasi Design Thinking Evangelist.

Međutim, na Stanfordu smo se uspjeli uvjeriti kako izgleda poticanje razmišljanja poput dizajnera kod samih studenata, a sve nam je približila ni manje, ni više nego slovenska profesorica – Anja Svetina Nabergoj, koja sudjeluje u predavanju nekolicine predmeta (jer predmete predaje tim profesora, ne samo jedan), od kojih je posebno zanimljiv onaj koji se bavi velikim transformacijama. Razmišljajte o “grad u Japanu je uništio potres, a studenti osmišljavaju rješenja obnove”. I, ne, to nije teoretska rasprava – studenti na takvim rješenjima rade danonoćno, odlaze na teren, razgovaraju s tamošnjim ljudima, žive s njima, osjećaju njihove probleme, a sve kako bi našli pravo rješenje.

Anja Svetina Nabergoj provela nas je kroz d.school.
Anja Svetina Nabergoj provela nas je kroz d.school.

Poduzetno sveučilište, poduzetni studenti

Zvuči nevjerojatno? Cijeli je Stanford tisućama milja udaljen od većine ovdašnjih obrazovnih ustanova. Nije tu riječ samo o fizičkoj udaljenosti, nego o načinu razmišljanja, o pristupu. I svaki djelić kompleksa to pokazuje – od impresivnih građevina, preko druge najveće kolekcije djela Rodina (prva je u Parizu), do priče o osnivanju. Naime, osnovao ga je 1885. Leland Stanford sa suprugom Jane Lathrop Stanford u spomen sinu Lelandu Stanfordu Jr. koji je preminuo u dobi od 15 godina. Današnj Palo Alto nije područje na kojemu je postojala dugogodišnja tradicija poznatih obrazovnih ustanova – na mjestu jednog od najuglednijih sveučilišta nekoć nalazila farma. Poduzetan je to bio potez, a poduzetnička kultura nešto je što se dugo njeguje na Stanfordu, posebno nakon Drugog svjetskog rata, što je i bitno utjecalo na stvaranje Silicijske doline, a time i svih tehnoloških tvrtki te startupa o kojima danas mnogi bruje.

Stanford je nastao u spomen Lelandu
Stanford je nastao u spomen Lelandu Stanfordu mlađem koji je preminuo u dobi od 15 godina. Pokrenuli su ga njegovi roditelji, a danas je među najuglednijim sveučilištima na svijetu.

Anja nam priča kako je poslovna škola posebno kompetitivna – samo 5% prijavljenih ulazi u dodiplomske studije. Sam ukupan broj studenata nije značajno velik, ima ih oko 18.000, što znači da se upisati mogu i korak s programom drže doista samo oni koji su sposobni i spremni raditi. Puno raditi.

Učenje iz neuspjeha

Da je poduzetnički duh itekako bitan, pokazuje i sama činjenica da je Stanford poprilično uspješan u prikupljanju financijskih sredstava – prva je to edukacijska ustanova koja je uspjela prikupiti više od milijardu dolara u godinu dana. A ta sredstva znače i dosta ulaganja u istraživanja te zavidne budžete za istraživače.

U sklopu tog sustava potiče se studente da osnivaju svoje tvrtke, što smo kod nas nedavno vidjeli na primjeru varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, a u kojima udio ima samo sveučilište. A ako dođe do neuspjeha – nije problem. Priče o neuspjehu se dijele, ne skrivaju se. Dapače, u pojedinim slučajevima ako niste postigli poslovni neuspjeh tri puta, ne možete dobiti sredstva za financiranje vlastite tvrtke, tvrdi Anja.

Ljudi vjeruju u viziju. Međusobno se podupiru. Od neuspjeha učiš i ideš dalje.

Pripremanje studenata za stvarni svijet

stanford 9

A kako je došlo do osnivanja d.schoola? Nije neobično da se studenti, što su dulje na sveučilištu, sve više specijaliziraju. Međutim, nakon izlaska s fakulteta suočavaju se s raznim izazovima na koje možda nisu bili spremni. Prije 12 godina počelo se razgovarati o tome kako bolje pripremiti studente za stvarni svijet i stvarne izazove, stoga se osnovao prostor u koji će oni dolaziti i pohađati predavanja koja se bave tim problemom uz dizajnerski način razmišljanja.

Nisu to predavanja u onom obliku na koji smo navikli – riječ je o projektima u sklopu kojih studenti rješavaju stvarne izazove stvarnih tvrtki. To znači da i sam d.school koristi Design Thinking metodologiju, stavlja korisnika (studenta) na prvo mjesto i prema njemu osmišljava rješenje za njegove probleme.To se posebno ocrtava u prostoru u kojemu je škola smještena – dobar je dio prostorija višenamjenski – lako može postati mjesto za radionicu ili kolaborativni prostor ili klasična dvorana, ako je baš potrebno. Zanimljivo, studenti se tijekom edukacije potiču da što manje koriste modernu tehnologiju, stoga je prostor pun osnovnih materijala poput papira, markera, bijelih ploča, šivaćih mašina, alata… Jednostavni materijali i jednostavne metode, uvijek s ciljem i korisnikom na umu.

A možete odraditi dio zadataka i u automobilu.
A možete odraditi dio zadataka i u automobilu.

Kako sve to što studenti rade izgleda u praksi? Mogli smo to vidjeti na stvarnim projektima koje su osmislili i koji su čak i plasirani na tržište. Recimo, u sklopu kursa Design for Extreme Affordability tražili su se jednostavni projekti i proizvodi koji bi na povoljan način riješili problem najsiromašnijih skupina. Jedan od proizvoda koji su osmislili studenti jest Embrace. Naime, svake se godine prerano rodi 20 milijuna djece, a ovaj proizvod, grijač za pothlađenu nedonoščad, pomaže im da prežive, posebno zemljama u razvoju gdje je pristup inkubatorima ograničen.

Povratak na Stanford na predavanje Mate Rimca

U uzaludnoj nadi da ovaj tekst ipak nije predug te da je uspio prenijeti bar dio dojmova koji je ovaj djelić Stanforda ostavio na nas (ne želim ni reći koju smo svotu ostavili na suvenire), samo ću još napomenuti kako smo postali još ponosniji što upravo Mate Rimac na ovom sveučilištu u ponedjeljak održava predavanje kao primjer europskog poduzetnika. A ako sve pođe po planu, ponovno se vraćamo na Stanford i donosimo izvještaj i s tog događanja!

stanford 13 stanford 7 stanford 1 stanford 5 stanford 3

Komentari

  1. Sanja Feltrin

    Sanja Feltrin

    18. 01. 2016. u 7:53 am Odgovori

    Hvala za ovaj divan putopis! Ubacili ste u petu brzinu što se tehnologije tiče! You’re developing so fast… Sve pohvale mladom timu. Još samo da se proširite na rusko područje… Tu sam za prijevod. Pozdrav cijeloj family Brkan- Brezak iz Kutine! 🙂

  2. Vedran

    Vedran

    19. 02. 2016. u 10:57 am Odgovori

    Design Thinking predavanja i radionice u Hrvatskoj nudi SenseConsulting u partnerstvu s Bruketa&Žinić-em. Radionice se održavaju na hrvatskom (ili engleskom) jeziku a temeljene su na d.school DesignThinking metodologiji. Radionicu vode tri trenera koji posjeduju certifikat Hasso Plattner Institute of Design tj. d.school-a. Više informacija na http://www.designthinking.hr.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Društvene mreže

Zabrani li Trump TikTok, hoće li hrvatski ‘TikTokeri’ preći na Instagram Reels?

Dok čekamo hoće li Trump zabraniti, a Microsoft kupiti SAD za američko tržište, hoće li Zuckerberg iskoristiti pravi trenutak i preuzeti TikTokove kreativce, publiku i potencijal?

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.

Startupi i poslovanje

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.