Kamo u 2015. idu stručnjaci za komunikaciju na društvenim mrežama?

No dobar dio njih počeo je s komunikacijom na društvenim mrežama na krivi način – sa sasvim krivim planovima i očekivanjima. Uz nedostatak formalnog i specijaliziranog obrazovanja, nova struka koju danas nazivamo stručnjaci za komunikaciju na društvenim mrežama (u tekstu i dalje community manageri) našla se u mnogim problemima. Od krize identiteta do krize u obavljanju samog posla. Mnogi su se učili kroz direktan rad i praksu, što se kasnije pokazalo vrlo dobrim, jer domaći stručnjaci postali su poznati i izvan naših granica.

Susjedov mali?

Kao što su tvrtke za izradu web stranica oduvijek imale problema sa “susjedovim malim” koji stranicu može “napraviti” za pizzu i Colu, tako su i community manageri odjednom bili svi koji su nešto klikali na Facebooku. Iako su se community manageri prvenstveno birali po njihovom angažmanu na društvenim mrežama, u Hrvatskoj je to mogao biti bilo tko, a često su u tvrtkama to bili ljudi kojima je to bila još jedna od obaveza na poslu. Prvi koji su profesionalizirali odjele za komunikaciju na društvenim mrežama su bili telekomi, a kasnije im se pridružila i Vlada Republike Hrvatske.

Jedan od prvih, ako ne i prvi community manager u Hrvatskoj, bio je Luka Sučić, poznatiji kao Beler, s kojim je o toj temi 2010. popričao popularni Blogowski.

https://www.youtube.com/watch?v=351EGyseWiU

Tržište je negdje krajem 2010. godine počelo shvaćati potrebu komunikacije na društvenim mrežama, ali i njegov veliki marketinški potencijal. Nažalost, popularnost društvenih mreža u Hrvatskoj je rasla ne zbog pozitivnih događaja, kao što je to primjer vani, nego uslijed negativnih događaja. Tako su prosvjedi u Varšavskoj ulici u Zagrebu, prosvjedi protiv Vlade Jadranke Kosor i, na kraju, prosvjedi studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu bili jako popraćeni na društvenim mrežama. Primjerice, zbog prosvjeda na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvoreno je u jednom danu najviše Twitter profila.

Danas smo puno napredniji. Mnoge su tvrtke počele koristiti društvene mreže na pravi način. A i samo se tržište naučilo na dvosmjernu komunikaciju s tvrtkama, postavljaju pitanja i očekuju odgovore.

I na kraju, svima je već jasno, ne postoje stručnjaci za Facebook, stručnjaci za Twitter. Prošli smo fazu stručnjaka za pojedinu društvenu mrežu.

“A tko će sve to radit’?”

Tijekom ovih nekoliko godina, često sam se na sastancima susretao s jednostavnim pitanjem – “A tko će sve to raditi?”. Društvene su mreže vrlo kompleksan komunikacijski i marketinški kanal. To znači da minimalno tri elementa kompanije moraju biti uključeni u planiranje i izvedbu komunikacije i marketinga na društvenim mrežama, to su: odnosi s javnošću, marketing i prodaja, a ponekad i ljudski potencijali.

Osoba koja je filter svih internih informacija i koja taj sadržaj prilagođava javnosti na društvenim mrežama je osoba koju znamo pod imenom community manager. Ona može biti eksterna ili interna. Popularni outsouricing postao je kvalitetan nadomjestak interne osobe. Puno je razloga za i protiv oko ovog načina rada, a kombinacija koja se na tržištu pokazala kao vrlo učinkovita je interna osoba s outsourcanom agencijom – slično kao i u odnosima s javnošću.

Social Media Officer – zanimanje za budućnost?

Budućnost je danas, živimo je, a ako se pitate kakve su to osobe koje danas vode komunikaciju na društvenim mrežama, to su prvenstveno komunikativne osobe, one koje “plivaju” na internetu, osobe koje su upoznate sa svim dijelovima kompanija za koje komuniciraju na društvenim mrežama. Uz sve to nabrojeno, moraju biti lude za brojevima, sve se mjeri, sve se prati.

Kada smo početkom ove godine preuzeli upravljanje Londonskom školom za odnose s javnošću za Hrvatsku, željeli smo obogatiti ponudu edukacijskih programa. Jedan od programa koji se meni svidio je Marketing i komunikacija na društvenim mrežama – Social Media Officer. U Londonu taj program traje dva intenzivna dana i daje istoimeni certifikat, a mi smo otišli korak dalje, proširili program i omogućili stjecanje naprednog certifikata koji se sastoji od pet modula. Cilj nam je bio jednostavan – omogućiti kvalitetnu edukaciju za sve koji se bave društvenim mrežama. Okupili smo najbolje predavače iz svojih područja, a tu su Barbara Slade Jagodić, Krešimir Dominić, Nebojša Uglješić i Damir Podhorski.

Posao Social Media Officera vrlo je složen – osim što mora kreirati i prilagođavati sadržaj za društvene mreže, on također mora biti konstantno dostupan na internetu, odnosno “spojen” na mrežu. Uz sve to, tu je puno analitičkog posla, stoga brojke ne smiju biti nepoznanica. Stalne analize su postale svakodnevni dio ovog posla. Osmišljavanje i upravljanje oglašivačkim kampanjama na društvenim mrežama poseban je dio s kojim se treba pozabaviti na svakodnevnoj bazi. Kao što se vidi, puno posla za jednu osobu, i tako svaki dan, vikend, praznik – internet ne prestaje u 17:00.

2015. godina – još jedna godina društvenih mreža?

Za sada se još nije pojavila društvena mreža koja bi ozbiljno ugrozila Facebook, barem ne na hrvatskom tržištu. Globalno, brojke nešto stagniraju, no Facebook je i dalje mainstream. U Hrvatskoj očekujem veću popularnost Pinteresta i Instagrama, a Twitter je nedavno predstavio i oglašavanje u Hrvatskoj. Mnogi zanemaruju preko 350.000 Hrvata na LinkedInu, ali vjerujem i u kvalitetnu B2B komunikaciju u 2015. godini. Sve će to i dalje voditi glavnu riječ na tržištu, no ono što mi je drago i čemu sam osobno svjedok je činjenica da se strategija komunikacije na društvenim mrežama u mnogim tvrtkama počela odlučivati na razini uprave tvrtke, što znači da se ovaj komunikacijski kanal svakako mora uzeti u obzir prilikom strateškog planiranja komunikacije. Ono u što sam potpuno siguran je da tržište želi dvosmjerno komunicirati, a društvene mreže su mu i dalje prirodan komunikacijski kanal.