Smartica: Riješenje za pametnije plaćanje gradskog prijevoza

Može li se plaćanje gradskog prijevoza učiniti “pametnijim” u nekoliko tjedana?

Svojim mobilnim telefonima možemo plaćati u dućanima, platiti parkiranje, na njih dobivamo virtualne ulaznice za kino i koncerte, ali u većini hrvatskih gradova (a i mnogim svjetskim) još uvijek se oslanjamo na papirnate ili plastične kartice kada je riječ o javnom prijevozu. No to nije slučaj u Osijeku, gdje se građani mogu opušteno voziti znajući da im je karta sigurna u aplikaciji na pametnom telefonu. 

Riječ je o aplikaciji Smartica za pametne telefone koju je s partnerima kreirao Vipnet, a na zadovoljstvo putnika implementirao osječki Gradski prijevoz putnika (GPP). Preko nje jednostavno možete kupiti dnevnu ili jednokratnu kartu koja će se naplatiti s vašeg računa (bilo da imate pretplatu ili bonove), pratiti kada ističe i čuvati neaktivirane karte za neke druge vožnje.

Japan, Južna Koreja, Francuska, Turska… I Osijek

Danas se to čini prilično jednostavnim i uobičajenim (iako u Zagrebu još uvijek čekamo rješenje koje bi nas lišilo karata i kartica), no Vipnet je na ovom rješenju počeo raditi prije gotovo osam godina, kada je takav način plaćanja prijevoza nije bio zastupljen ni u svjetskim metropolama, ispričao nam je Alen Gojčeta, direktor ICT prodaje i rješenja u Vipnetu:

Vipnet je još 2013. godine ponudio inovaciju Vip mPrijevoz koja se temeljila na ugradnji sigurnosnih elemenata tradicionalnih „plastičnih“ NFC kartica u SIM kartice pametnih telefona. Treba spomenuti da je prema izvorima krovne svjetske GSM asocijacije, do tada produkcijska mobilna aplikacija za NFC plaćanja u javnom gradskom prometu bila implementirana u samo četiri države svijeta: Japanu, Južnoj Koreji, Francuskoj i Turskoj.

Ta je usluga plaćanja karata za javni prijevoz SMS-om evoluirala u sustav Smartica, koja je danas dio Vip Metronet Business Solutions ponude za poslovne korisnike – podsjetimo se, od prosinca prošle godine Vipnet i Metronet nastupaju pod zajedničkim brendom kao jedinstvena cjelina u pružanju telekomunikacijskih i ICT usluga poslovnim korisnicima.

Smartica je kao platforma predstavljena prije ljeta prošle godine, ističe Alen, a osječki GPP i drugi put se pokazao spremnim za inovacije:

Iako nije bio među prvima s kojima smo radili na predstavljanju, GPP se pokazao kao najagilniji i najkonkretniji u prihvaćanju inovativnog pristupa koji smo ponudili. Pokazali su interes temeljem kojega je tijekom ljeta napravljen mali pilot na kontroliranoj bazi korisnika, koji nam je poslužio da poboljšamo iskustva putnika s platformom. Nakon toga je uslijedio pravi pilot projekt na području samo jedne gradske zone, da bismo negdje pred kraj prošle godine omogućili građanima nesmetano korištenje Smartice za pojedinačne i dnevne karte u obje gradske zone.

Trenutno Smartica podržava samo plaćanja SMS-om, ali Alen ističe kako se u duhu digitalne ekonomije radi o otvorenoj platformi koja nije zaključana za Vipnetove korisnike te da su se pružanju usluge kroz Smarticu pridružila i preostala dva mobilna operatora kako bi svi Osječani i posjetitelji mogli koristiti pogodnosti Smartice, bez obzira na operatera.

Novi sustav naplate karata – u tek nekoliko tjedana

Smartica ne konkurira postojećim mehanizmima naplate karata, već se na njih naslanja, ističe Alen Gojčeta.

Aplikacija se, dakako, sastoji od dijela za krajnje korisnike koji je dostupan u Apple Storeu i Google Play trgovini, no cijela se platforma se temelji na još nekoliko nevidljivih elemenata: sustavu validatora te robusnom cloud pozadinskom sustavu s pripadajućim sučeljima za integracije sa servisima trećih strana, administrativnim sučeljima i analitičkim aplikacijama.

Projekt je razvijen u suradnji s tvrtkama Trilix i Grafik net, a Alen kaže kako im je pritom najveći izazov bio kako se suzdržati da ne odu preširoko, već da se drže strategije i budu najbolji u onome što rade.

No najbolji dio Smartice, krajnjim korisnicima također nevidljiv, je možda upravo činjenica da uvođenje ovakvog načina plaćanja ne zahtijeva mjesece, godine i pola gradskog budžeta – dapače, Smartica je napravljena kako bi se mogla integrirati – u tek nekoliko tjedana:

Smartica je otvorena platforma koju možemo u roku nekoliko tjedana implementirati u bilo kojem gradskom prometnom poduzeću. Bitno je reći da je Smartica osmišljena tako da ne ugrožava postojeće sustave upravljanja u gradskim prijevoznim poduzećima, već se na njih naslanja. Pri tome smo otvoreni i za integracije s takvim sustavima koje mogu ponešto odgoditi uvođenje, ali nužno ni ne moraju kočiti početnu implementaciju i odgađati trenutak u kojemu će građani dobiti nov, atraktivan i jednostavan način kako nabavljaju i koriste karte javnog gradskog prometa.

Ovaj se sustav može proširiti različitim mogućnostima, ovisno o potrebama prijevoznika – drugim metodama plaćanja i oblicima putnih karata, kao i podrškom za integralni prijevozni sustav – no planovi za njeno širenje mnogo su veći od samo domaćih prijevoznika:

Kad govorimo o tržištu, skrećemo pažnju da se radi o digitalnoj platformi koja je kao takva sposobna za implementaciju bilo gdje u svijetu, a naša je ambicija da ovaj hrvatski proizvod u najmanju ruku plasiramo u zemlje u okruženju i zemlje u kojima se nalaze tvrtke članice Telekom Austria grupe.

A prije no što Smarticu vidimo implementiranu u gradovima diljem Europe, nadamo se da ćemo je vidjeti i u drugim gradovima hrvatske, gdje nam ne bi smetalo da se odreknemo papirnatih karata.

ponuda

Komentari

  1. Vedran Mušica

    Vedran Mušica

    22. 03. 2018. u 11:45 am Odgovori

    Zagreb, odnosno Zet je mogao slično (bolje ili lošije) rješenje uvesti davno, kad su imali mogućnost plaćanja karata SMS-om – trebalo je samo bolje razviti rješenje koje su tada imali, te bi s time riješili i problem “prebacivanja” karata drugima… Ali kad se nema volje…

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Startupi i poslovanje

Dati otkaz zaposleniku u mješovitoj stvarnosti dobar je PR, ali XR doista pomaže razvoju mekih vještina

Zamislite dan kad svojim zaposlenicima nećete plaćati tečajeve već će te ih poslati u susjednu sobu da prođu simulaciju - taj dan mogao bi biti veoma blizu, a evo i što od njega očekivati.

Intervju

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Društvene mreže

Zašto neki i dalje dijele lančane statuse očito lažnog sadržaja na Facebooku?

Zašto su neki od nas brzoprsti, skloni dijeljenju lančanih Facebook statusa i poruka koje sadrže lažne informacije, kao što je to nedavno napravio direktor Hrvatske turističke zajednice? Iza svega stoji fenomen star koliko i čovječanstvo - iskonski strah.

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.