Realno stanje startupa iliti kako mi je u dva tjedna američka tech scena skinula ružičaste naočale osnivača

Kako sam iz Zagreba došao do Seattlea? Imao sam čast biti izabran kao YTILI fellow i kao jedini predstavnik iz Hrvatske „braniti“ naše boje s ciljem povezivanja mladih europskih tvrtki s američkim ekosustavom. YTILI program sponzoriran je od strane američke vlade, a u samoj provedbi pomaže im German Marshall Fund.

Sam program bio je sadržan od niza sastanaka i radionica s ciljem upoznavanja američkog ekosustava, javnog i privatnog sektora te poduzetništva generalno. Cilj? 50 poduzetnika i budućih lidera iz Europe povezati s pojedincima i organizacijama iz Amerike kako bi ostvarili prekoatlantske suradnje.

Posjet Seattleu, za pojedinca koji pokušava utjecati na svoju zajednicu i izgraditi vlastitu tvrtku u domeni IT-a, bio je pun pogodak. Prilikom planiranja puta u Seattle imao sam jasan cilj s kakvim profilima ljudi i tvrtkama želim razgovarati. Međutim, nakon svih razgovora, pokazalo se da su moje pretpostavke o industriji i tržištu bile krive. Otkrio sam da naše poslovanje nije jedinstveno, ali unatoč tome, vratio sam se mnogo “bogatiji”… Posjet mi je donio veliko osobno iskustvo i možda ponajviše – onaj pravi reality check.

Velike tvrtke su blagoslov.

Oni koji rade u IT-u na riječ Seattle (ili Redmond) vrlo vjerojatno će pomisliti na Microsoft. Oni malo upućeniji pomislit će i na Amazon i Google. U razgovoru s pojedincima koji žive i rade u Seattleu evidentno je odmah na početku koliki je njihov utjecaj, ponajviše Microsofta, na cijeli grad. Komentari koji se mogu čuti idu toliko daleko da će stanovnici Seattlea reći kako Microsoft ima utjecaj na izgradnju cesta i organizaciju javnog prijevoza.

I uistinu su tehnološki jaki. Primjera radi, Amazon kroz Alexa akcelerator ulaže u mlade tvrtke koje rade s tehnologijama za prepoznavanje glasa, inkubatori koji rade isključivo s AI startupima i drugi buzzwordi o kojima se kod nas najčešće samo priča (i mašta) ondje su „živa“ stvar. Svi mi moramo biti svjesni da, iako određena tehnologija u našem ekosustavu nije pronašla poslovnu vrijednost, taj buzzword jest s razlogom tu.

Uspješni investitori + dobra zajednica = kvalitetni startupi

U Seattleu sam imao priliku posjetiti Startup Hall, Impact Hub Seattle, Madrona Venture Group, Galvanize i druga mjesta koja odišu inovacijama i tehnologijom. Ako pogledamo samo Startup Hall kao jedan od primjera vidjet ćemo veliku razliku u odnosu na domaći ekosustav. U njemu su zajednički snage udružili University of Washington, Techstars i Amazon Alexa Accelerator. Tako Startup Hall nudi priliku mladim tvrtkama da svoje timove i ideje razvijaju u prostoru u kojemu surađuju sveučilište, Amazon i Techstars – vrhunski!

O svojim poslovnim idejama također sam imao priliku razgovarati s većim brojem investitora koji, uistinu fascinantno, iza sebe imaju višestruke poslovne uspjehe i sada kroz investicije i savjetovanje “guraju” druge mlade tvrtke. Zanimljivo iskustvo bilo je i razgovarati sa skupinom od 10-ak investitora koja se svakog petka okuplja u Starbucksu na Mercer Islandu kako bi kroz pola sata poslušala tvrtku koja im taj tjedan pokušava „prodati“ svoju ideju i poslovanje. Jedna tvrtka svakog petka. Ta skupina investitora nema slobodan petak do veljače 2020. godine! Jasno je zašto su toliko traženi. Oni, ali i drugi domaći investitori ili VC-jevi s kojima smo razgovarali, iza sebe imaju barem jedan ako ne i više uspješnih poslovnih projekata.

Kroz sve te razgovore shvatio sam jednu vrlo bitnu stvar, u narodu jako dobro znanu, a koju rijetko čujem i vidim u pristupu domaćih tvrtki…

…Pretpostavka je majka svih za****

Dolaskom u Seattle shvatio sam nešto što sam zapravo i znao i čitao, no nikada nisam izravno osjetio na svojoj koži. Sada napokon imam osjećaj zašto je Steve Blank, otac Lean startup metodologije, toliki naglasak stavio na koncept „Get out of the Building“. I da ne spominjem sada važnost razumijevanja korisnika, tržišta, konkurencije, ispričao bi priču koja jasno pokazuje zašto su koncepti opisani u Lean Startup (i drugim metodologijama) važni i zašto iskusni poduzetnici žele što brže validirati svoje ideje.

Na jednom od sastanaka razgovarali smo s Geoffom Entressom, managing direktorom Pioneer Square Labsa. PSL je startup studio koji radi s poduzetnicima na njihovim idejama ili izravno na idejama koje sami interno generiraju, a na kojima radi interni tim vrhunskih stručnjaka za marketing, prodaju, inženjering, dizajn i ostalo. Ono što u jednu ruku oduševljava, a u drugu otrežnjuje, jest metoda kojom tim validira same ideje.

Kako bi validirao ideju što prije, PSL kroz marketing kanale pokušava ispitati tržište odnosno pokušava pronaći prve kupce čak i prije nego se i jedna linija koda napiše. Cilj PSL-a je izgraditi ideju do prve investicije nakon čega CEO (koji je ili već postojao ili ga oni traže na tržištu) nastavlja graditi svoj tim i proizvod.

I sada, osim što nas svojim modelom uče važnosti razumijevanja svega onoga što se događa u svijetu izvan naše ideje i da ono što radimo trebamo konstantno validirati, zanimljive su i brojke „uspješnosti“ ideja na kojima rade. Dakle, vrhunski tim stručnjaka, vođeni iskusnim poduzetnicima, u jednom od glavnih tehnoloških centara na svijetu u okolini prepunoj iskustva i znanja, ima sljedeću statistiku – 13 ideja su doveli do investicije, 102 ideje su ubili! Razlozi su razni: krive pretpostavke, krivo vrijeme, premalo tržište i tako dalje. Sama ideja nije previše vrijedna…

E sada: ako na primjer moj prijatelj Pero i ja sjedimo na pivu, dođemo do ideje, zatvorimo se u podrum, radimo na našoj ideji bez da smo prethodno validirali naše pretpostavke i bahato tvrdimo da mi „znamo“ da postoji tržište i potražnja – dobre su šanse da smo se za******  🙂

Konkurencija nam je svijet, ne Balkan

U Seattleu sam želio razgovarati s pojedincima koji me mogu svojim iskustvom savjetovati i s tvrtkama za koje sam smatrao da nam mogu biti partner u budućnosti. U zadnje dvije godine razmišljanja, promišljanja i građenja tvrtke, imao sam manje ili više jasnu sliku gdje idemo te sam vjerovao da gradimo nešto jedinstveno. E, tu sam pogriješio. 🙂 Ono što se nama činilo jedinstveno, kada smo se uspoređivali s vrlo uskim tržištem, zapravo je potpuno normalno i takve tvrtke već dugo posluju.

Tvrtku Unitfly od početka gradimo na principima da su razumijevanje korisnika i njegova poslovanja temelji bez kojih ne možemo razgovarati o tehnologiji. Pomažemo tvrtkama da digitaliziraju svoje poslovne procese te da u radu s dokumentima i drugim poslovnim informacijama koriste tehnologije koje će im značajno olakšati svakodnevno poslovanje. U kombinaciji tehnološko-konzultantske tvrtke, s obzirom na prijašnja iskustva i pozadinu, tehnologija nam je u potpunosti poznata, a osobno se zadnjih godina jednako usavršavam i u poslovnom segmentu.

Temeljem svega gore napisanog i temeljem onoga što sam naučio u cijelom ovom putovanju, shvatio sam da – bez obzira nudili vi usluge ili prodavali proizvod (u ovom drugom slučaju pogotovo) – moramo gledati što se događa u svijetu, naravno, ovime nisam otkrio toplu vodu, ali drugačije je kad to doživiš svojim očima.

Određene države su u nekim stvarima lideri i ako želimo graditi „svjetske“ proizvode/usluge onda se s tim istim svijetom i moramo uspoređivati. Osim što ćemo se tako realno pozicionirati na mapi onoga što radimo, dobit ćemo i dozu motivacije da idemo još dalje. Vjerovao sam u to i prije, no ovo iskustvo sigurno će promijeniti naš pristup.

SAD ili Hrvatska – principi su isti

Nema smisla uspoređivati Seattle i Hrvatsku po bilo kojem poslovnom parametru. No – principi rada, koncepti i poslovna logika mogu i trebaju biti jednaki.

Korisnika morate razumjeti bez obzira je li on Amerikanac, Hrvat ili Japanac. Tržište morate razumjeti bez obzira koliko ono veliko bilo i kojih karakteristika bilo. I što je još važnije – potrebno je razumjeti da za uspjeh na svjetskom tržištu nije dovoljno biti “bolji od susjeda” ili biti “najbolji u selu”. Kada pomislimo da smo najbolji ili jedinstveni, onda je pravi trenutak za napraviti reality check.

Čak i ako želimo proizvod ili uslugu ponuditi na lokalnoj razini, moramo biti svjesni trendova u domeni u kojoj radimo. Osim što ćemo se kao pojedinci i tvrtke bolje pripremiti na ono što dolazi, i našim korisnicima tako možemo dati svježe poglede i povećati kvalitetu usluge.

Novoostvarena poznanstva, kao i upoznavanje jednog tako, rekao bih „bogatog“ ekosustava, ostavili su velik utjecaj na mene i vjerujem da ćemo i sami sada našem poslu pristupiti još ozbiljnije i s nekim novim pogledima na „realnost“. 🙂