RGB: zanimljiv trend ili nepotrebno bacanje novca?

RGB: Zanimljiv trend ili nepotrebno bacanje novca?

Lijepo je vidjeti što tipkate u mraku, ali je li lijepo apsolutno svaki dio računala i periferije osvjetliti sa 17 milijuna boja? Možda, možda i ne.

Kada je riječ o gaming hardveru kojeg sada možete kupiti gotovo svugdjea, jedan je zajednički nazivnik i Corsair tipkovnicama od 1200 kuna kao i onima manje poznatih proizvođača koje koštaju deset puta manje: u njih se pokušava ugurati što više LED svjetala.

Nakon što sam prije nekoliko dana vidio da je Razer u svoju ponudu odnedavno uključio i zvučnike koji u podnožju imaju više od 16 milijuna boja, odlučio sam razmisliti u čemu je tu zapravo stvar i koliko vam zapravo milijuna boja treba u životu ako ste gamer.

RGB sustavi su ništa drugo nego hardver koji u sebi sadrži LED rasvjetu koja reproducira boje, a termin većinom označava one sustave koji u teoriji mogu svijetliti u nešto više od 16 milijuna boja. Ako ste naivno mislili kako se radi samo o miševima i tipkovnicama, prilično ste u krivu. Danas u samo nekoliko klikova možete kupiti:

  • RGB miš
  • RGB tipkovnicu
  • RGB podlogu za miš
  • RGB slušalice
  • RGB zvučnike
  • RGB stolicu
  • RGB gaming stol
  • RGB ventilatore za kućište i RGB sustave za rasvjetu unutrašnjosti vašeg računala

E, da. I RGB grafičke kartice, RAM, CPU hladnjake i matične ploče, pa i RGB napajanja te RGB ambijentalnu rasvjetu koju stavite iza monitora ili ispod stola i naravno, RGB kontrolere za igranje i RGB SSD diskove.

Sve ovo postoji na tržištu i samim time teoretski je (i praktično) moguće da svaki komad hardvera koji imate u računalu i pokraj njega svijetli apsurdno velikim rasponom živahnih boja. Pregled trendova pokazat će kako je gotovo svaki proizvođač gaming opreme skočio na ovaj trend kao da sutra ne postoji, ali u ovoj šarenoj igri i dalje prednjače Corsair i Razer.

#samoboje YouTube

Koliko svjetla je previše svjetla

Da se razumijemo, nemam ništa protiv rasvjete na tipkovnicama i miševima. Ovaj članak tipkam na Corsair Strafe RGB tipkovnici dok po WordPressu klikćem Logitechom G403, ali to su ujedno i jedine dvije šarene stvari u mojoj neposrednoj blizini. Normalan RGB nije problem.

Problem je to što gaming oprema sa sobom inherentno vuče stereotip “dječje”, a podosta (pogotovo jeftinijeg) hardvera koji se prodaje gamerima izgleda kao futuristički super opasni strojevi.

Zelotes

Ovaj miš iznad je zapravo vrlo decentan kada samo kratka Google pretraga donosi dragulje kao što je ovo dostignuće tehnologije. Ipak, to ga ne sprječava da ima tipku koja izgleda kao logo Portala, čisto da se nađe. Prema tome, ako biste o gaming industriji donosili zaključke samo po tome kakve gaming miševe možete kupiti za 100 kuna, ne biste se dobro proveli.

Trendovi u industriji su polako došli do toga da, ako želite kupiti zaista kvalitetan gaming hardver, gotovo pa ne možete pobjeći od RGB svjetla ili oštrih rubova. Razlozi za to su naravno vrlo jednostavni: Proizvođači hardvera će sa smiješkom na licu proizvoditi RGB slušalice ako to znači da će ih ljudi kupovati, ali što to govori o nama gamerima?

Jesu li nam zaista svjetla i izgled važniji od funkcionalnosti, iako su dio setupa koji drugi rijetko vide i ako jesu – zašto pričamo o senzorima u miševima, kvaliteti prekidača u tipkovnicama ili CFM vrijednosti ventilatora? Je li ostalo bitnije da miš svijetli u 3 boje istovremeno i izgleda kao hladno oružje, nego da odgovara ergonomski?

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

(Ne)ozbiljno ozbiljna industrija

Koliko god se gaming činio kao “igranje igrica”, kada je riječ o visokim razinama kompetitivnog igranja teško da ćete naći ogroman broj svjetala i šarenila. Ako pogledamo setupe profesionalnih CS:GO igrača, brzo se primjećuje kako podosta njih koristi Zowie miševe koji su poznati po tome što nemaju RGB svjetla i gomilu tipki.

Ako ćemo gledati samo brojke, gaming je i te kako ozbiljna industrija koja će ove godine biti vrjednija od 115 milijardi dolara, a gameri se uistinu trude razbiti stereotipe, dok istovremeno svaki gaming uređaj izgleda zaista kao nešto što može voljeti samo dijete.

Jasno, kako je ovo industrija koja prilično dobro zna što radi, logično je i kako je velika ponuda svjetala, rubova i metalik zmajeva na kutijama zapravo tu zbog potražnje za upravo takvim stvarima, mahom od strane mlađe populacije. Da budem iskren, da sada imam 10 godina i vidim da mogu kupiti miš za 70 kuna koji će svijetliti satima, ne bih gledao ništa drugo.

Bilo bi super reći kako bi se i gaming industrija trebala nešto više okrenuti onim malo “klasičnijim” gamerima kojima nije problem uložiti malo više novca za kvalitetu i dobar dizajn koji ne izgleda dječje i jeftino. S druge strane, ne možemo očekivati takve stvari od industrije koja počiva na mlađoj populaciji, a mlađa populacija jako voli svjetla.

Kakva svjetla, vratite nam ovakve kutije. The Verge

Neka tržište odluči

Kada se sve zbroji, dobro osvijetljeno računalo zaista zna izgledati lijepo i svakako postoje korisne strane svjetla, iako samo kod tipkovnica. Možda sam ja samo prestao mariti za svjetla i više me zanimaju performanse računala i koliko FPS-a možete dobiti u nekoj igri. Nema svjetla koje će od vašeg GTX 1060 napraviti 1070Ti, a RGB miš vam neće pomoći da bolje igrate CS:GO.

Ipak, ako je šarenilo i mogućnost sinkronizacije boje miša, tipkovnice, slušalica i podloge nešto na što gledate s čežnjom; samo dajte! Ako ljudi kupuju RGB stolice, super. Ako je očito kako tržište želi sinkroniziranu rasvjetu računala neka tako i bude. Možda gaming i treba biti edgy i mjesto koje treba biti malo pretjerano.

Za kraj, nemojte kupovati nešto samo zato što “svi to imaju”. RGB je trend koji je fora za vidjeti, ali često možete dobiti kvalitetne proizvode po nižoj cijeni ako samo ignorirate ta šarena svjetla. Dakako, ako je nešto loše napravljeno nema nikakve veze je li RGB ili ne, tako da svakako provjerite s čime imate posla prije kupnje bilo kakve periferije.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.