Radioamateri se probijaju u svemir

Za radioamatere: Kako komunicirati s Međunarodnom svemirskom postajom?

Ljubitelji radioamaterizma kojima je postalo dosadno zadržati se samo na našem planetu imaju mogućnost probati nešto drugačije. Prilika im se otvara s dolaskom do astronauta na Međunarodnoj svemirskoj postaji, koji u slobodno vrijeme ponekada popričaju s nama dolje i otkriju što se to zbiva kod njih.

svemir1

Informacije o tome kako svemir izgleda i što se “gore” događa najčešće dobivamo čitajući ili gledajući dokumentarce koji o tome govore, donekle precizni uvid možemo steći i ako smo ljubitelji fikcije sa svemirskim temama, ali postoji mogućnost i da doznamo izravno. Put nije jednostavan, ali postoji, kako je saznao Adrian Lane, Britanac koji se bavi radioamaterizmom, a ne očekujući odgovor, prošlog je tjedna nakratko popričao s astronautom na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Kako se kasnije doznalo, britanski radioamater nije probio tajni kod ili došao do frekvencije do koje obični smrtnici inače ne dolaze, već je pogodio vrijeme u kojem se astronaut koji je znao kako se to radi i sam bavio radioamaterizmom. Onim svemirskim.

Radioamaterizmom do svemira

Da, i Međunarodna svemirska postaja ima svoju radioamatersku postaju. Ne funkcionira u svako doba i za sve koji pokušaju sa Zemlje odgovor neće stići uvijek. Treba upasti u pravo vrijeme u rasporedu astronauta, kada imaju vremena za razgovore sa zemaljskim radioamaterima, što se najčešće zbiva u razdobljima nakon što ustanu i prije nego krenu na spavanje, između 9:30 i 10:30, odnosno od 20:30 do 21:30 sati po našem ljetnom vremenu.

Ipak, to nije sve. Zainteresirani zemaljski radioamater treba imati sreće i da je u tom trenutku na Međunarodnoj svemirskoj postaji raspoloživ astronaut koji se bavi radioamaterizmom i zna kako signalom doprijeti do našega planeta. Kako je prenio The New York Times, u sadašnjem dvojcu u ekipi pri ruci će biti Kjell N. Lindgren, koji se može osloniti na znanje i dozvole za bavljenje radioamaterizmom, što je preduvjet da se svojim glasom probije do Zemlje.

Što sve treba ako smo “dolje”?

Zemaljski radioamateri će za kontakt trebati proučiti koje su im frekvencije potrebne i što im još treba biti pri ruci za dolazak u kontakt s Međunarodnom svemirskom postajom, a trebat će pogoditi i vrijeme kada je najbliže, što se može izračunati sa za to predviđenim alatom na internetu. Nema garancije da će svatko proći kao Britanac Lane, ali ako se poklopi pravo vrijeme, moguće je ugodno iznenađenje.

Dakako, prije svega toga, za početak treba biti radioamater. Ako vas je zaintrigirala mogućnost da doprijete u svemir, mogle bi pomoći upute koje su dostupne na stranici Hrvatskog radioamaterskog saveza. Jednom kada se ubacite u klub ili ako ste već u njemu, poziv s “halo, svemir!” bit će nadohvat ruke.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Martin Švaco

    Martin Švaco

    17. 08. 2015. u 10:42 am Odgovori

    Radioamaterski kontakt sa astronautima na Međunarodnoj svemirskoj stanici ne dešava se slučajno. To treba dobro organizirati.

    Prvu vezu iz Hrvatske, sa astronautima na Međunarodnoj svemirskoj stanici, još 2008. g. održali su učenici osnovne škole ”Vladimir Nazor” Pazin u suradnji sa radioamaterima iz radiokluba ”Pazin” bez kojih ta veza ne bi bila moguća.

    Uz pomoć radioamatera iz Hrvatskog DX kluba i učenici tehničke škole ”Ruđer Bošković” iz Zagreba 2013. g. ostvarili su vezu sa astronautima na ISS-u.

    Pišite malo o njima.

    Martin 9A2JK

  2. Marko

    Marko

    17. 08. 2015. u 10:36 pm Odgovori

    Ne postoji dokaz da je itko ikad komunicirao sa svemirskom postajom niti da u njoj borave ljudi. Sve je čista laž, a youtube je prepun dokaza gdje su se kao škole i razne EDU ustanove uključivale live u komunikaciju sa ISS, a ekipa koja je kao bila u svemiru je zapravo bila u avionu koji je kružio na nekoj visini i usponom i poniranjem stvarao beztežinsko stanje. I sljepac vidi da je sve fake

    https://www.youtube.com/watch?v=Zhzjx8TsuQk
    https://www.youtube.com/watch?v=Jp9Y8I6v_Ds
    https://www.youtube.com/watch?v=TpjE_FzIZBQ

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.