Publiconn iz Zagreba počinje kao 'Facebook za fondove', a nudi demokratizaciju javnih sredstava širom svijeta

Publiconn iz Zagreba počinje kao ‘Facebook za fondove’, a nudi demokratizaciju javnih sredstava širom svijeta

Kad se nađu osoba s praktičnim problemom i rješenjem kako ga riješiti te developer koji vidi kako to rješenje implementirati, stvara se nešto predivno, u većini slučajeva startup, u ovom slučaju specifično: Publiconn! Tzv. "Facebook za fundiranje" kojeg su osnovali konzultantica za EU fondove te web developer danas predstavlja svoju novu betu kojom će ne samo olakšati povezivanje postojećih partnera u pronalasku sredstava iz javnih fondova, već i pojednostaviti i demokratizirati cijeli proces kao takav!

Publiconn za javna sredstva jednostavna poput lajkanja.

Kad se nađu osoba s praktičnim problemom i rješenjem kako ga riješiti te developer koji vidi kako to rješenje implementirati, stvara se nešto predivno, u većini slučajeva startup, u ovom slučaju specifično: Publiconn! Tzv. “Facebook za fundiranje” kojeg su osnovali konzultantica za EU fondove te web developer danas predstavlja svoju novu betu kojom će ne samo olakšati povezivanje postojećih partnera u pronalasku sredstava iz javnih fondova, već i pojednostaviti i demokratizirati cijeli proces kao takav!

Publiconn će danas u Zagrebu održati svoje prvo javno predstavljanje u ZIP-u u čijem prostoru rade, a samo za Netokraciju odlučili su dati prvi veliki intervju sa svim detaljima projekta koji bi trebao demokratizirati financiranje javnim fondovima. Zvuči dosadno, ali i korisno. No bolje da se prvo posvetimo problemu kojeg je otkrila suosnivačica projekta…

Kad krenete od stvarnog problema

Sandra Benčić, inače dugogodišnja savjetnica za EU fondove koja je mnogim organizacijama pomogla u fundraisingu sredstava tijekom karijere duge preko 10 godina jednog se dana doslovno našla na rubu nervnog sloma. Naime, pri prijavi na jedan od natječaja, iako je njen projekt odlično odgovarao, jednostavno nije mogla naći potrebnog partnera u nekoj zemlji Europske unije, što je – dakako – bio uvjet.

Branimir, Sandra i Goran, Publiconnov tim.

Budimo precizni, nalazila je Sandra različite organizacije, ali nije mogla biti sigurna može li se na njih osloniti. U tom trenutku se jednostavno zapitala zašto ne postoji zajednica u kojoj bi mogla naći partnera, neka vrsta internet društvene mreže odnosno “Facebooka” za njeno područje. Naime, fondovi i to specifično u ovom slučaju fondovi Europske unije su financijski alati kojima se nastoji smanjiti regionalna razlika u prihodu, bogatstvu te povećati mogućnosti za suradnju različitih zemalja. Upravo zbog toga velik broj natječaja traži međugraničnu suradnju pri kojoj je osnovni kriterij pronalazak kvalitetnih partnera za realizaciju projekata, što pak najčešće nije moguće, zbog nepoznavanja tržišta druge zemlje.

Publiconnova naslovnica.

Temeljem svog iskustva, Sandra je znala koje alate treba: pretraživanje partnera, alate za zajedničku izradu projekata itd. Srećom, imala je i prijatelja programera s kojim je podijelila svoju ideju i ona i Branimir Šloser, inače osnivač Emusofta, krenuli su u realizaciju specijalizirane društvene mreže koju danas znamo kao Publiconn. I Sandri i Branimiru je drago što je projekt krenuo kao istinska potreba, a ne tek ideja koja im je došla u snu. Uz Sandru i Branimire kao suosnivače na projektu radi Goran Zubak koji vodi razvoj korisničkog sučelja.

Kad se registrirate, bilo kao organizacija ili pojedinac na Publiconn, vidjet ćete kako je sučelje u osnovi vrlo slično Facebooku. Radi se o namjernom potezu dizajnera kako bi u prvim razvojnim fazama osnovne funkcije poput slanja poruka bile na korisnicima poznatim lokacijama. Ipak je Facebook najveća svjetska društvena mreža. Osim osnovnih mogućnosti svake društvene mreže poput poruka, drugih korisnika i diskusija, specifično za Facebook i najkorisnije bit će vam:

  • Funding Alerts za obavijesti o natječajima temeljenim na interesu i zemlji;
  • Pretraživanje korisnika i organizacija za potencijalne partnere;
  • Povezivanje s partnerima koji su zainteresirani za iste natječaje i tendere poput vas.
Obavijesti o novim prilikama za “fundiranje”

 

Za razliku od lajkanja, na Publiconnu možete “biti zainteresirani” za neki natječaj što je slično prijavi na događaj na Facebooku pri čemu vas drugi korisnici, potencijalni partneri iz zemlje kojoj je taj natječaj namijenjen, mogu kontaktirati.

Od Hrvatske do EU do svijeta – kao platforma

S obzirom da se radi o vrlo specifičnom području, plan dolaženja do novih korisnika im je nešto drugačiji, iako će se i drugi startupi naći u osnovnim smjernicama. Šloser objašnjava kako do korisnika namjeravaju doći kroz 3 strategije:

  • U prvoj će u Hrvatskoj i regiji izravno predstaviti servis korisnicima kako prezentacijama, tako i putem medija, među ostalim i kako bi testirali proizvod na manjoj skupini korisnika;
  • Na razini Europske unije im je pristup drugačiji, s obzirom na područje u kojem se nalaze. Zbog potreba zajedničkog nastupa pred tijelima Europske unije, organizacije iz cijele Europe učlanjuju se u nacionalne pa potom i europske mreže koje broje stotine pa i tisuće članova – njih Publiconn misli učlaniti na svoju mrežu, kroz suradnju s “nadnacionalnim” mrežama.

Treći korak ne označava samo promociju Publiconna, već i razvoj svjetske platforme za fundiranje. Publiconn trenutno ima nekoliko organizacijskih partnera u Ujedinjenim arapskim emiratima, Kini i Izraelu s kojima će lokalizirati servis za njihove potrebe. Iako postoje razlike, fundraising prati određene standarde širom svijeta. Tu dakako postoji i potencijal američkog tržišta na federalnom nivou, iako Šloser navodi kako za to tržište tek uspostavljaju kontakte.

Prvo upotrebljiv proizvod, potom investitori

Iako traže potencijalne investitore koji bi im omogućili širenje na već spomenuta tržišta te brži razvoj, Šloser naglašava kako prvo žele pokazati kako mreža ima smisla i kako će je korisnici zaista upotrebljavati. Imajmo na umu da su upravo društvene mreže, makar profesionalne, najzahtjevnije za pokretanje s obzirom da im uspjeh uvjetuje broj aktivnih korisnika. Zbog toga Publiconn trenutno ne troši vrijeme na investitore, već korisnike čime prati model razvoja minimum viable producta i validiranje koncepta proizvoda na tržištu. Komentari i korištenje korisnika dat će im uvid ne samo u daljnji razvoj već i mogućnosti koje možda nisu tako bitne, koliko su se u početku činile.

Rok, nemojte zaboraviti!

Praktična razina ovog pristupa je jasno svedena i u, kako Šloser ističe, želji da prvo dokažu kako sami nešto mogu zaraditi, a tada će to htjeti i ostali – investitori. Upravo im je zbog toga kratkoročni cilj logičan: doći do stabilnog rasta korisnika te rast broja zemalja i sektora kojima ti korisnici pripadaju. Dugoročnije dakako da žele korisnike koji će plaćati pretplatu na Publiconnove usluge.

Iako su ciljana publika Publiconna u ovom trenutku organizacije i tvrtke koje koriste natječaje, bilo Europske unije ili primjerice USAID-a i drugih financijski ili donatorskih ustanova, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvara se cijelo novo tržište. Radi se o tzv. razvojnoj pomoći EU pri čemu se od hrvatskih tvrtki očekuje da sudjeluju u projektima kao što su druge europske tvrtke sudjelovale u hrvatskim projektima. Šloser pojašnjava:

Na našim objavama vidjet ćete uvijek puno natječaja za zemlje u drugim dijelovima svijeta mada iz tih zemalja nemamo korisnike; to je zato jer se i na te natječaje kao izvođači mogu javljati naše tvrtke ili organizacije javnog sektora. Nažalost, to našem poslovnom sektoru još uvijek nije dobro iskomunicirano i nisu svjesni prilika koje se nude kroz takvu vrstu angažmana, posebno kroz sklapanje međunarodnih konzorcija. To se tiče svih i onih koji pružaju usluge; programeri, dizajneri, konzultanti, kao i izvođača radova (građevina) ili dobavljača roba (farmacija, prehrambeni proizvodi i sl.) .

Javno financiranje, jasno?

Javna sredstva za (skoro) svakoga

Nakon duge priče o razvoju projekta, ovaj startup se zaista čini da ima smisla, ali u praktičnom smislu vjerojatno se i dalje pitatie biste li se trebali registrirati. Publiconnov tim smatra kako je mreža koncipirana i realizirana na takav način da demistificira cijelu priču oko fondova te učini informacije o mogućim sredstvima lako dostupnim. Iako ste za prijavu za Europske fondove dosad najčešće trebali savjetnika, Publiconn bi, poput mnogih drugih internetskih projekata, trebao demokratizirati taj proces pri čemu Šloser komentira:

Ovo je mreža koja želi spojiti profesionalce koji pružaju svoje konzultantske usluge glede fondova s onima koji to trebaju, upravo onda kada im to zatreba, odnosno onda kada stupanj prijave ili ozbiljnost aplikacije to traži. Također, želimo stvoriti ovu zajednicu kako bi ljudi koji uče iz vlastitog iskustva ta iskustva i znanja  mogli podijeliti sa drugima i time omogućiti i onima koji nemaju sredstva za konzultante da imaju pristup fondovima.

Publiconn osnivači dugoročno vide kao svjetsku mrežu za velike, ali i male organizacije, kojom će nalaziti partnere te realizirati svoje projekte kroz globalnu razmjenu znanja, informacija i ljudi. Jedan im je od dugoročnih ciljeva pri tome razviti i svima dostupne baze znanja što bi u konačnici, ukoliko Publiconn kvalitetno razvije svoj proizvod, trebalo financiranje javnim fondovima učiniti zaista dostupnim (internetskoj) javnosti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. vinko

    vinko

    26. 01. 2013. u 1:32 am Odgovori

    Ovaj program uvjeren sam da će zaživjeti, čime će te mnogima u svijetu pa i kod nas biti od značajne pomoći.Ja sam u potrazi za partnerima koji bi mi svojom stručnošću pomogli u programu kako pomoći svakom čovjeku na svijetu ( ne samo u Hrvatskoj) da postane financijski pismen,da shvati kojim talentima i potencijalima raspolaže i kojim smjerom krenuti do financijske slobode. Znam da je to neophodno za svakog čovjeka da postane uspješan. Da to većina zna država se ne bi borila sa ovakvom nezaposlenošću a ja vjerujem da je bolje čovjeka naučiti loviti ribu nego mu učiniti uslugu i danas ga ribom nahraniti. Od srca Vam želim puno uspjeha u radu. Vinko…..

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Izvještaj

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Što ste propustili

Tehnologija

Voditelji i menadžeri inženjerskih timova, odrađujete li 1:1 razgovore s članovima svog tima (i zašto ne)?

Hrpetina se propusta u IT tvrtkama dogodi jer se nešto nije iskomuniciralo na vrijeme. Jedna stvar slijedi drugu. U tvrtki nije vladala kultura otvorene komunikacije niti se izgradilo povjerenje da netko bez straha vokalizira svoja iskustva, a osobi se nije dala ni prilika da to učini privatno, jedan na jedan. Na kraju, umjesto da se suoče s mogućim problemima, proaktivno gradeći kulturu otvorenog razgovora, tvrtke izbjegavaju kopati ispod rečenice "Ma nema problema..."

Startupi i poslovanje

Kako izgraditi karijeru i život u Istri?

Nakon dvije godine vraća nam se Digital Labin, a mi koristimo priliku s prvim čovjekom iza poznate istarske konferencije pričati o razvoju lokalne tech zajednice!

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Novost

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.