Publiconn iz Zagreba počinje kao 'Facebook za fondove', a nudi demokratizaciju javnih sredstava širom svijeta

Publiconn iz Zagreba počinje kao ‘Facebook za fondove’, a nudi demokratizaciju javnih sredstava širom svijeta

Kad se nađu osoba s praktičnim problemom i rješenjem kako ga riješiti te developer koji vidi kako to rješenje implementirati, stvara se nešto predivno, u većini slučajeva startup, u ovom slučaju specifično: Publiconn! Tzv. "Facebook za fundiranje" kojeg su osnovali konzultantica za EU fondove te web developer danas predstavlja svoju novu betu kojom će ne samo olakšati povezivanje postojećih partnera u pronalasku sredstava iz javnih fondova, već i pojednostaviti i demokratizirati cijeli proces kao takav!

Publiconn za javna sredstva jednostavna poput lajkanja.

Kad se nađu osoba s praktičnim problemom i rješenjem kako ga riješiti te developer koji vidi kako to rješenje implementirati, stvara se nešto predivno, u većini slučajeva startup, u ovom slučaju specifično: Publiconn! Tzv. “Facebook za fundiranje” kojeg su osnovali konzultantica za EU fondove te web developer danas predstavlja svoju novu betu kojom će ne samo olakšati povezivanje postojećih partnera u pronalasku sredstava iz javnih fondova, već i pojednostaviti i demokratizirati cijeli proces kao takav!

Publiconn će danas u Zagrebu održati svoje prvo javno predstavljanje u ZIP-u u čijem prostoru rade, a samo za Netokraciju odlučili su dati prvi veliki intervju sa svim detaljima projekta koji bi trebao demokratizirati financiranje javnim fondovima. Zvuči dosadno, ali i korisno. No bolje da se prvo posvetimo problemu kojeg je otkrila suosnivačica projekta…

Kad krenete od stvarnog problema

Sandra Benčić, inače dugogodišnja savjetnica za EU fondove koja je mnogim organizacijama pomogla u fundraisingu sredstava tijekom karijere duge preko 10 godina jednog se dana doslovno našla na rubu nervnog sloma. Naime, pri prijavi na jedan od natječaja, iako je njen projekt odlično odgovarao, jednostavno nije mogla naći potrebnog partnera u nekoj zemlji Europske unije, što je – dakako – bio uvjet.

Branimir, Sandra i Goran, Publiconnov tim.

Budimo precizni, nalazila je Sandra različite organizacije, ali nije mogla biti sigurna može li se na njih osloniti. U tom trenutku se jednostavno zapitala zašto ne postoji zajednica u kojoj bi mogla naći partnera, neka vrsta internet društvene mreže odnosno “Facebooka” za njeno područje. Naime, fondovi i to specifično u ovom slučaju fondovi Europske unije su financijski alati kojima se nastoji smanjiti regionalna razlika u prihodu, bogatstvu te povećati mogućnosti za suradnju različitih zemalja. Upravo zbog toga velik broj natječaja traži međugraničnu suradnju pri kojoj je osnovni kriterij pronalazak kvalitetnih partnera za realizaciju projekata, što pak najčešće nije moguće, zbog nepoznavanja tržišta druge zemlje.

Publiconnova naslovnica.

Temeljem svog iskustva, Sandra je znala koje alate treba: pretraživanje partnera, alate za zajedničku izradu projekata itd. Srećom, imala je i prijatelja programera s kojim je podijelila svoju ideju i ona i Branimir Šloser, inače osnivač Emusofta, krenuli su u realizaciju specijalizirane društvene mreže koju danas znamo kao Publiconn. I Sandri i Branimiru je drago što je projekt krenuo kao istinska potreba, a ne tek ideja koja im je došla u snu. Uz Sandru i Branimire kao suosnivače na projektu radi Goran Zubak koji vodi razvoj korisničkog sučelja.

Kad se registrirate, bilo kao organizacija ili pojedinac na Publiconn, vidjet ćete kako je sučelje u osnovi vrlo slično Facebooku. Radi se o namjernom potezu dizajnera kako bi u prvim razvojnim fazama osnovne funkcije poput slanja poruka bile na korisnicima poznatim lokacijama. Ipak je Facebook najveća svjetska društvena mreža. Osim osnovnih mogućnosti svake društvene mreže poput poruka, drugih korisnika i diskusija, specifično za Facebook i najkorisnije bit će vam:

  • Funding Alerts za obavijesti o natječajima temeljenim na interesu i zemlji;
  • Pretraživanje korisnika i organizacija za potencijalne partnere;
  • Povezivanje s partnerima koji su zainteresirani za iste natječaje i tendere poput vas.
Obavijesti o novim prilikama za “fundiranje”

 

Za razliku od lajkanja, na Publiconnu možete “biti zainteresirani” za neki natječaj što je slično prijavi na događaj na Facebooku pri čemu vas drugi korisnici, potencijalni partneri iz zemlje kojoj je taj natječaj namijenjen, mogu kontaktirati.

Od Hrvatske do EU do svijeta – kao platforma

S obzirom da se radi o vrlo specifičnom području, plan dolaženja do novih korisnika im je nešto drugačiji, iako će se i drugi startupi naći u osnovnim smjernicama. Šloser objašnjava kako do korisnika namjeravaju doći kroz 3 strategije:

  • U prvoj će u Hrvatskoj i regiji izravno predstaviti servis korisnicima kako prezentacijama, tako i putem medija, među ostalim i kako bi testirali proizvod na manjoj skupini korisnika;
  • Na razini Europske unije im je pristup drugačiji, s obzirom na područje u kojem se nalaze. Zbog potreba zajedničkog nastupa pred tijelima Europske unije, organizacije iz cijele Europe učlanjuju se u nacionalne pa potom i europske mreže koje broje stotine pa i tisuće članova – njih Publiconn misli učlaniti na svoju mrežu, kroz suradnju s “nadnacionalnim” mrežama.

Treći korak ne označava samo promociju Publiconna, već i razvoj svjetske platforme za fundiranje. Publiconn trenutno ima nekoliko organizacijskih partnera u Ujedinjenim arapskim emiratima, Kini i Izraelu s kojima će lokalizirati servis za njihove potrebe. Iako postoje razlike, fundraising prati određene standarde širom svijeta. Tu dakako postoji i potencijal američkog tržišta na federalnom nivou, iako Šloser navodi kako za to tržište tek uspostavljaju kontakte.

Prvo upotrebljiv proizvod, potom investitori

Iako traže potencijalne investitore koji bi im omogućili širenje na već spomenuta tržišta te brži razvoj, Šloser naglašava kako prvo žele pokazati kako mreža ima smisla i kako će je korisnici zaista upotrebljavati. Imajmo na umu da su upravo društvene mreže, makar profesionalne, najzahtjevnije za pokretanje s obzirom da im uspjeh uvjetuje broj aktivnih korisnika. Zbog toga Publiconn trenutno ne troši vrijeme na investitore, već korisnike čime prati model razvoja minimum viable producta i validiranje koncepta proizvoda na tržištu. Komentari i korištenje korisnika dat će im uvid ne samo u daljnji razvoj već i mogućnosti koje možda nisu tako bitne, koliko su se u početku činile.

Rok, nemojte zaboraviti!

Praktična razina ovog pristupa je jasno svedena i u, kako Šloser ističe, želji da prvo dokažu kako sami nešto mogu zaraditi, a tada će to htjeti i ostali – investitori. Upravo im je zbog toga kratkoročni cilj logičan: doći do stabilnog rasta korisnika te rast broja zemalja i sektora kojima ti korisnici pripadaju. Dugoročnije dakako da žele korisnike koji će plaćati pretplatu na Publiconnove usluge.

Iako su ciljana publika Publiconna u ovom trenutku organizacije i tvrtke koje koriste natječaje, bilo Europske unije ili primjerice USAID-a i drugih financijski ili donatorskih ustanova, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvara se cijelo novo tržište. Radi se o tzv. razvojnoj pomoći EU pri čemu se od hrvatskih tvrtki očekuje da sudjeluju u projektima kao što su druge europske tvrtke sudjelovale u hrvatskim projektima. Šloser pojašnjava:

Na našim objavama vidjet ćete uvijek puno natječaja za zemlje u drugim dijelovima svijeta mada iz tih zemalja nemamo korisnike; to je zato jer se i na te natječaje kao izvođači mogu javljati naše tvrtke ili organizacije javnog sektora. Nažalost, to našem poslovnom sektoru još uvijek nije dobro iskomunicirano i nisu svjesni prilika koje se nude kroz takvu vrstu angažmana, posebno kroz sklapanje međunarodnih konzorcija. To se tiče svih i onih koji pružaju usluge; programeri, dizajneri, konzultanti, kao i izvođača radova (građevina) ili dobavljača roba (farmacija, prehrambeni proizvodi i sl.) .

Javno financiranje, jasno?

Javna sredstva za (skoro) svakoga

Nakon duge priče o razvoju projekta, ovaj startup se zaista čini da ima smisla, ali u praktičnom smislu vjerojatno se i dalje pitatie biste li se trebali registrirati. Publiconnov tim smatra kako je mreža koncipirana i realizirana na takav način da demistificira cijelu priču oko fondova te učini informacije o mogućim sredstvima lako dostupnim. Iako ste za prijavu za Europske fondove dosad najčešće trebali savjetnika, Publiconn bi, poput mnogih drugih internetskih projekata, trebao demokratizirati taj proces pri čemu Šloser komentira:

Ovo je mreža koja želi spojiti profesionalce koji pružaju svoje konzultantske usluge glede fondova s onima koji to trebaju, upravo onda kada im to zatreba, odnosno onda kada stupanj prijave ili ozbiljnost aplikacije to traži. Također, želimo stvoriti ovu zajednicu kako bi ljudi koji uče iz vlastitog iskustva ta iskustva i znanja  mogli podijeliti sa drugima i time omogućiti i onima koji nemaju sredstva za konzultante da imaju pristup fondovima.

Publiconn osnivači dugoročno vide kao svjetsku mrežu za velike, ali i male organizacije, kojom će nalaziti partnere te realizirati svoje projekte kroz globalnu razmjenu znanja, informacija i ljudi. Jedan im je od dugoročnih ciljeva pri tome razviti i svima dostupne baze znanja što bi u konačnici, ukoliko Publiconn kvalitetno razvije svoj proizvod, trebalo financiranje javnim fondovima učiniti zaista dostupnim (internetskoj) javnosti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. vinko

    vinko

    26. 01. 2013. u 1:32 am Odgovori

    Ovaj program uvjeren sam da će zaživjeti, čime će te mnogima u svijetu pa i kod nas biti od značajne pomoći.Ja sam u potrazi za partnerima koji bi mi svojom stručnošću pomogli u programu kako pomoći svakom čovjeku na svijetu ( ne samo u Hrvatskoj) da postane financijski pismen,da shvati kojim talentima i potencijalima raspolaže i kojim smjerom krenuti do financijske slobode. Znam da je to neophodno za svakog čovjeka da postane uspješan. Da to većina zna država se ne bi borila sa ovakvom nezaposlenošću a ja vjerujem da je bolje čovjeka naučiti loviti ribu nego mu učiniti uslugu i danas ga ribom nahraniti. Od srca Vam želim puno uspjeha u radu. Vinko…..

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Prikaz

Native Teams u Hrvatskoj: Kako olakšavaju brigu o porezima, doprinosima i zapošljavanju u inozemstvu?

Native Teams, platforma za freelancere i digitalno plaćanje koju globalno koristi gotovo sto tisuća ljudi, u Hrvatsku je stigla prije dvije godine. Otkrivamo kako im je izgledalo širenje na regiju te što su u međuvremenu nova uveli.

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

Tim MediBoost pobjednik je inovacijskog natjecanja AI4Health.Cro

U natjecanju je sudjelovalo 28 timova, od kojih je 10 ušlo u veliku završnicu te dobilo priliku natjecati se za prve tri nagrade, a pobjedu je odnio tim MediBoost.

Intervju

Moran Cerf: Vrijeme je da marketinška industrija uporabi alate koje su neuroznanstvenici stvorili!

Moran Cerf znanstvenik je koji je revidirao protokol lansiranja nuklearnog oružja, a na Danima komunikacija najavio je marketing budućnosti – marketing u našim snovima. I nije riječ o sanjarenju!

FinTech

Regulativa vs. korisničko iskustvo: Kako banke identificiraju korisnike na daljinu?

Pravilnikom Ministarstva financija o uvođenju novih klijenata u bankarski sustav industrija je zadovoljna, ali kako provjeriti identitet klijenta na daljinu - i dalje ostaje veliki problem za banke.

Novost

Cancel kultura: Tko (ni)je dosad otkazan?

U novoj epizodi podcasta komentiramo dvije prilično kontroverzne teme - otkazivanje i politiku.

Analiza

SDP najviše potrošio na digitalno oglašavanje od stranaka, a od pojedinaca – Andrej Plenković

Dan prije izborne šutnje predstavljamo vam tko je bio najglasniji, barem što se tiče trošenja novca, na internetu.

Analiza

E-glasovanje: Dobro za malu Estoniju i veliki Brazil, ali ne i za Hrvatsku. Zašto?

Iako ima više razloga zašto bi ga trebalo modernizirati, izborni je proces u Lijepoj našoj i dalje jedno od čvrstih uporišta otporu digitalizaciji.