Što je značilo biti programerka u Hrvatskoj... 1982. godine?

Što je značilo biti programerka u Hrvatskoj… 1982. godine?

Žene koje su odlučile odbaciti barbike i okušati se u “muškom” svijetu elektronike i računalnih tehnologija često su predmet rasprave, izložene barem začuđenim pogledima i beskrajno glupavim pitanjima, ako ne i gorim oblicima diskriminacije. O položaju žena u ICT sektoru prije 30 godina i danas razgovarala sam s Nadeždom Eterović, programerkom koja me odgojila. :)

Nadežda Eterović FESB
Nadežda Eterović (u sredini) s kolegicama na promociji 1982. godine.

Nadežda Eterović 1982. godine završila je Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, smjer elektrotehnika (elektronika, automatika). Nakon diplome odradila je dio pripravničkog staža na Zavodu za informatiku te se kao projektant – programer zaposlila u tvrtki Infos (dio grupacije Rade Končar). Nakon likvidacije Infosa predavala je kao profesorica informatike i matematike u splitskim osnovnim i srednjim školama. Kao programerka radila je na razvoju sustava za održavanje velikih baza podataka te na rezervacijskim sustavima u hotelijerstvu.

Iako je Nađa na FESB-u završila pukim slučajem (prespavala je prijemni ispit za pravo koji je uz studij ekonomije sedamdesetih u Splitu bio najčešći izbor srednjoškolaca), nikada nije požalila. Kako tvrdi, oduvijek je imala “klikere” za matematiku, stoga je i u gimnaziji odabrala prirodni smjer:

Oduvijek me privlačila matematika. Imali smo dobru profesoricu, radili smo redovno i kvalitetno, često nam je donosila zadatke iz udžbenika za fakultet koje sam s lakoćom rješavala. Rješavanje matematičkih zadataka nikada mi nije predstavljao problem. Sve je bilo razumljivo i sasvim logično.

Imala je tek nekoliko kolegica na fakultetu, međutim nikada nije doživjela nikakav oblik diskriminacije:

Za profesore i asistente svi smo imali jednaki, bez obzira na (pred)znanje i spol. Nitko me nije diskriminirao zato što sam žena. Moji kolege većinom su došli iz srednjih tehničkih škola pa je spajanje strujnih krugova za njih bilo mačji kašalj, za razliku od mene, gimnazijalke, ali smo si uvijek međusobno pomagali. Gradivo nije bilo lako, ali ne zato što sam žena. Jednostavno nije bilo mjesta za kampanjski rad. Trebalo je sjesti i zagrijati stolicu kako biste postigli rezultat. Uostalom, kao i danas.

Olivetti M28, čudo tehnologije osamdesetih godina.
Olivetti M28, čudo tehnologije osamdesetih godina.

Studij računarstva tada na FESB-u još nije postojao:

Sjećam se, nešto smo “prčkali” u Fortranu, ali nikada me nije previše zaintrigirao taj predmet. Prvi kompjuter vidjela sam kada su nas odveli na “stručnu ekskurziju” u Splitsku banku. To je bilo nešto ogromno! 🙂 Prvi put sam sjela za računalo tek nakon diplome, na pripravničkom stažu u Zavodu za informatiku. Projektanti bi za nas pripremili projekt, a mi bismo ga “preveli” u programski jezik.

Nađa se prisjeća rada u Infosu…

Bili smo podijeljeni u timove, a svatko je radio na određenom dijelu sustava. Svaki tim imao je voditelja, a svaki programer, član tima, imao je zadatak isprojektirati i isprogramirati svoj dio sustava. Onda bismo kod spremali na diskete i sve skupa spajali u jednu cjelinu. Često bi dolazilo do nesklada i kolizija koje smo morali naknadno popravljati. Radili smo klijentske poslove i trebalo je zaista dobro poznavati potrebe klijenta te njihov način rada kako bismo razvili što bolje rješenje.

…i “vintage” tehnologije:

Programirali smo u Pascalu, a kasnije većinom u Clipperu. Moje prvo poslovno računalo bio je tzv. “heroj”, a poslije smo dobili Olivetti računala koja su bila kompatibilna s IBM-om, tada najvećim igračem na tržištu. Njihovih crno-bijelih ekrana sjećam se kao danas. Tko je dobio ekran u boji, imao je posebnu poziciju u tvrtki. 🙂

Biti majka i imati karijeru nije bilo nemoguće:

Svaki put kada bi djeca u vrtiću uhvatila neku virozu, uzimala sam bolovanje. Ali to me nije sprječavalo u radu. Odnijela bih svoj Olivetti kući pa sam tamo programirala kako ne bih zaostajala na poslu.

Ana Eterović Nadežda Eterović
Nadežda Eterović s kćeri, autoricom članka.

Muškarci su s Marsa, a žene s Venere. I ostale idiotarije.

Dok mnogi smatraju da je spolna diskriminacija na radnome mjestu stvar prošlog stoljeća, to nipošto nije istina. Istraživanja, ali i saznanja Inicijative ČIPke za žene s osjećajem za tehnologiju iz Ljubljane, koje smo nedavno predstavili na slovenskoj Netokraciji, pokazuju da su žene u sedamdesetim godinama bile jednakopravnije na tržištu rada nego danas, a promocija računalnih tehnologija i elektronike isključivo dječacima dogodila se planski, sukladno konzervativnim politikama Ronalda Reagana i Margaret Thatcher, što je dovelo do degradacije emancipatornih potencijala žena ostvarenih u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Ponovna “domestikacija” žene kroz njenu objektivizaciju i promociju kulta ljepote u službi kozmetičke i tekstilne industrije bitno je pogoršala položaj žena, iako se na prvi pogled čini kako nam je danas baš sve na dohvat ruke.

Dječacima se i dalje daruju bageri, automobili, Lego kocke i “znanstvene” igračke koje ih odgajaju za buduće inženjere, arhitekte, “goniče razvoja”, dok se curicama uvaljuju barbike, bebe i kolica, plastično posuđe te krpice koje ih pripremaju za društveno prihvatljivu ulogu supruga, majki, domaćica i ljepotica.

Za položaj žena u ICT sektoru sudbonosne su negativna, ali i pozitivna diskriminacija. Uspjeh na području prirodnih ili društvenih znanosti nije uvjetovan spolom, već talentom i osobnim preferencijama. Kako kaže moja sugovornica:

Dobiješ problem i moraš ga riješiti na najbrži i najučinkovitiji način. Sposobnost logičnog razmišljanja i zaključivanja nije uvjetovana spolom. Ili si sposobna/sposoban za to područje ili moraš potražiti sreću drugdje. Problem je u tome što se žene od malih nogu ne usmjeravaju u ta područja pa nemaju niti prilike razviti talente. Često ga otkrivaju same, poput mene.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ME

    ME

    06. 03. 2015. u 3:28 pm Odgovori

    Trivija – ’60tih godina programiranje je bio ženski posao. link na npr.org “When women stopped coding” A lot of computing pioneers — the people who programmed the first digital computers — were women. And for decades, the number of women studying computer science was growing faster than the number of men. But in 1984, something changed. The percentage of women in computer science flattened, and then plunged,

  2. Zocky

    Zocky

    06. 03. 2015. u 8:02 pm Odgovori

    Gospođo Eterović, ako Vam se ikada (ne dao Bog) dijete razboli, inzistirajte na tome da ga liječe isključivo žene. Bez obzira na preporuke prijatelja i poznanika i na (objektivno) izrazito veliku vjerojatnost da je najbolji stručnjak upravo muškarac. Još bolje, neka liječnik bude samo žena hrvatica. Živite ono što propovijedate. Možda ćete tada shvatiti gdje je srž problema, i usput da je sve (ali baš sve) što su vas o društvenim predmetima učili u školi i na fakultetu jedna velika laž ili obična budalaština.

    • Ana Eterović

      Ana Eterović

      07. 03. 2015. u 10:35 am Odgovori

      Poštovani Zocky! Ne znam na koju od gospodja Eterović mislite, ali da se meni dijete (koje još nemam) ili bilo tko od obitelji razboli, napravila bih sve da ga liječi najbolji STRUČNJAK, bio on muškarac ili žena, Hrvat, Kinez ili Marsovac. Ako ste dobro pročitali članak, zasigurno niste propustili dio o pozitivnoj diskriminaciji koju takodjer ne podržavam. Hvala vam na mišljenju i lijepi pozdrav! 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...