Što je značilo biti programerka u Hrvatskoj... 1982. godine?

Što je značilo biti programerka u Hrvatskoj… 1982. godine?

Žene koje su odlučile odbaciti barbike i okušati se u “muškom” svijetu elektronike i računalnih tehnologija često su predmet rasprave, izložene barem začuđenim pogledima i beskrajno glupavim pitanjima, ako ne i gorim oblicima diskriminacije. O položaju žena u ICT sektoru prije 30 godina i danas razgovarala sam s Nadeždom Eterović, programerkom koja me odgojila. :)

Nadežda Eterović FESB
Nadežda Eterović (u sredini) s kolegicama na promociji 1982. godine.

Nadežda Eterović 1982. godine završila je Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu, smjer elektrotehnika (elektronika, automatika). Nakon diplome odradila je dio pripravničkog staža na Zavodu za informatiku te se kao projektant – programer zaposlila u tvrtki Infos (dio grupacije Rade Končar). Nakon likvidacije Infosa predavala je kao profesorica informatike i matematike u splitskim osnovnim i srednjim školama. Kao programerka radila je na razvoju sustava za održavanje velikih baza podataka te na rezervacijskim sustavima u hotelijerstvu.

Iako je Nađa na FESB-u završila pukim slučajem (prespavala je prijemni ispit za pravo koji je uz studij ekonomije sedamdesetih u Splitu bio najčešći izbor srednjoškolaca), nikada nije požalila. Kako tvrdi, oduvijek je imala “klikere” za matematiku, stoga je i u gimnaziji odabrala prirodni smjer:

Oduvijek me privlačila matematika. Imali smo dobru profesoricu, radili smo redovno i kvalitetno, često nam je donosila zadatke iz udžbenika za fakultet koje sam s lakoćom rješavala. Rješavanje matematičkih zadataka nikada mi nije predstavljao problem. Sve je bilo razumljivo i sasvim logično.

Imala je tek nekoliko kolegica na fakultetu, međutim nikada nije doživjela nikakav oblik diskriminacije:

Za profesore i asistente svi smo imali jednaki, bez obzira na (pred)znanje i spol. Nitko me nije diskriminirao zato što sam žena. Moji kolege većinom su došli iz srednjih tehničkih škola pa je spajanje strujnih krugova za njih bilo mačji kašalj, za razliku od mene, gimnazijalke, ali smo si uvijek međusobno pomagali. Gradivo nije bilo lako, ali ne zato što sam žena. Jednostavno nije bilo mjesta za kampanjski rad. Trebalo je sjesti i zagrijati stolicu kako biste postigli rezultat. Uostalom, kao i danas.

Olivetti M28, čudo tehnologije osamdesetih godina.
Olivetti M28, čudo tehnologije osamdesetih godina.

Studij računarstva tada na FESB-u još nije postojao:

Sjećam se, nešto smo “prčkali” u Fortranu, ali nikada me nije previše zaintrigirao taj predmet. Prvi kompjuter vidjela sam kada su nas odveli na “stručnu ekskurziju” u Splitsku banku. To je bilo nešto ogromno! 🙂 Prvi put sam sjela za računalo tek nakon diplome, na pripravničkom stažu u Zavodu za informatiku. Projektanti bi za nas pripremili projekt, a mi bismo ga “preveli” u programski jezik.

Nađa se prisjeća rada u Infosu…

Bili smo podijeljeni u timove, a svatko je radio na određenom dijelu sustava. Svaki tim imao je voditelja, a svaki programer, član tima, imao je zadatak isprojektirati i isprogramirati svoj dio sustava. Onda bismo kod spremali na diskete i sve skupa spajali u jednu cjelinu. Često bi dolazilo do nesklada i kolizija koje smo morali naknadno popravljati. Radili smo klijentske poslove i trebalo je zaista dobro poznavati potrebe klijenta te njihov način rada kako bismo razvili što bolje rješenje.

…i “vintage” tehnologije:

Programirali smo u Pascalu, a kasnije većinom u Clipperu. Moje prvo poslovno računalo bio je tzv. “heroj”, a poslije smo dobili Olivetti računala koja su bila kompatibilna s IBM-om, tada najvećim igračem na tržištu. Njihovih crno-bijelih ekrana sjećam se kao danas. Tko je dobio ekran u boji, imao je posebnu poziciju u tvrtki. 🙂

Biti majka i imati karijeru nije bilo nemoguće:

Svaki put kada bi djeca u vrtiću uhvatila neku virozu, uzimala sam bolovanje. Ali to me nije sprječavalo u radu. Odnijela bih svoj Olivetti kući pa sam tamo programirala kako ne bih zaostajala na poslu.

Ana Eterović Nadežda Eterović
Nadežda Eterović s kćeri, autoricom članka.

Muškarci su s Marsa, a žene s Venere. I ostale idiotarije.

Dok mnogi smatraju da je spolna diskriminacija na radnome mjestu stvar prošlog stoljeća, to nipošto nije istina. Istraživanja, ali i saznanja Inicijative ČIPke za žene s osjećajem za tehnologiju iz Ljubljane, koje smo nedavno predstavili na slovenskoj Netokraciji, pokazuju da su žene u sedamdesetim godinama bile jednakopravnije na tržištu rada nego danas, a promocija računalnih tehnologija i elektronike isključivo dječacima dogodila se planski, sukladno konzervativnim politikama Ronalda Reagana i Margaret Thatcher, što je dovelo do degradacije emancipatornih potencijala žena ostvarenih u šezdesetim i sedamdesetim godinama. Ponovna “domestikacija” žene kroz njenu objektivizaciju i promociju kulta ljepote u službi kozmetičke i tekstilne industrije bitno je pogoršala položaj žena, iako se na prvi pogled čini kako nam je danas baš sve na dohvat ruke.

Dječacima se i dalje daruju bageri, automobili, Lego kocke i “znanstvene” igračke koje ih odgajaju za buduće inženjere, arhitekte, “goniče razvoja”, dok se curicama uvaljuju barbike, bebe i kolica, plastično posuđe te krpice koje ih pripremaju za društveno prihvatljivu ulogu supruga, majki, domaćica i ljepotica.

Za položaj žena u ICT sektoru sudbonosne su negativna, ali i pozitivna diskriminacija. Uspjeh na području prirodnih ili društvenih znanosti nije uvjetovan spolom, već talentom i osobnim preferencijama. Kako kaže moja sugovornica:

Dobiješ problem i moraš ga riješiti na najbrži i najučinkovitiji način. Sposobnost logičnog razmišljanja i zaključivanja nije uvjetovana spolom. Ili si sposobna/sposoban za to područje ili moraš potražiti sreću drugdje. Problem je u tome što se žene od malih nogu ne usmjeravaju u ta područja pa nemaju niti prilike razviti talente. Često ga otkrivaju same, poput mene.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. ME

    ME

    06. 03. 2015. u 3:28 pm Odgovori

    Trivija – ’60tih godina programiranje je bio ženski posao. link na npr.org “When women stopped coding” A lot of computing pioneers — the people who programmed the first digital computers — were women. And for decades, the number of women studying computer science was growing faster than the number of men. But in 1984, something changed. The percentage of women in computer science flattened, and then plunged,

  2. Zocky

    Zocky

    06. 03. 2015. u 8:02 pm Odgovori

    Gospođo Eterović, ako Vam se ikada (ne dao Bog) dijete razboli, inzistirajte na tome da ga liječe isključivo žene. Bez obzira na preporuke prijatelja i poznanika i na (objektivno) izrazito veliku vjerojatnost da je najbolji stručnjak upravo muškarac. Još bolje, neka liječnik bude samo žena hrvatica. Živite ono što propovijedate. Možda ćete tada shvatiti gdje je srž problema, i usput da je sve (ali baš sve) što su vas o društvenim predmetima učili u školi i na fakultetu jedna velika laž ili obična budalaština.

    • Ana Eterović

      Ana Eterović

      07. 03. 2015. u 10:35 am Odgovori

      Poštovani Zocky! Ne znam na koju od gospodja Eterović mislite, ali da se meni dijete (koje još nemam) ili bilo tko od obitelji razboli, napravila bih sve da ga liječi najbolji STRUČNJAK, bio on muškarac ili žena, Hrvat, Kinez ili Marsovac. Ako ste dobro pročitali članak, zasigurno niste propustili dio o pozitivnoj diskriminaciji koju takodjer ne podržavam. Hvala vam na mišljenju i lijepi pozdrav! 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Upoznajte Hrvata koji je napravio nastavak Tetrisa (i dobio blagoslov originalnog tvorca)!

Nevjerojatne priče ne susrećemo svaki dan, a upravo vam donosimo jednu takvu koja se kuhala 12 godina na dva kontinenta, u čijem se središtu nalazi nastavak jedne od najpoznatijih igara ikada napravljenih.

Analiza

Kad im USB-om procure podaci milijun građana – javne institucije mogu proći bez sankcija?!

Sa stručnjacima raspravljamo o nedavnom curenju podataka vlasnika svih registriranih vozila u Hrvatskoj i zašto je ono problematično na više razina. Može li ovaj slučaj biti poruka javnim institucijama za ubuduće?

Obrazovanje

Maturanti, pazite koje AI alate koristite za pripremu mature, nisu svi pouzdani…

Jeste primijetili kako je sve više raznih AI alata koji obećavaju uspjeh u školi i pomoć na maturi? Iako imamo pozitivne primjere, nisu svi od povjerenja.

Što ste propustili

Veliki intervjui

“Kao Engineering Manager nisam izgubio dodir s inženjerstvom, naprotiv – naučio sam još više”

Kako izgleda posao Engineering Managera kad radiš za tvrtku koja nezaustavljivo raste saznali smo od Antonia Krističevića. Prošle je godine postao EM u Fonoi, tvrtki koja je prva na svijetu razvila cloud platformu za automatizaciju obračuna poreza na globalnoj razini.

Digitalni mediji

Uloženo je 280 milijuna eura u digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI) objavila je rezultate najnovijeg istraživanja HUDI Digitalni AdEx za 2023. godinu.

Startupi

Kako vam HR i financije olakšavaju rast, otkriva Infobipov CBO

Infobipov Chief Business Officer Ivan Ostojić podijelio je iskustva iz procesa skaliranja hrvatskog jednoroga te što im je pomoglo da rast učine održivim.

Startupi

Stižu bolja vremena za SaaSove! Paddleov CMO savjetuje kako ih iskoristiti

Od Paddleovog Chief Marketing Officera na konferenciji SaaStanak 2024 saznali smo kako prebroditi ova neizvjesna vremena na tržištu.

Startupi

Što smo dosad saznali o hrvatskim SaaS tvrtkama? 60% ispitanika navodi da su profitabilni!

Polovica hrvatskih SaaS tvrtki iz istraživanja postoji manje od 5 godina, otprilike jednako toliko ih ima manje od 1 milijun eura ponavljajućeg godišnjeg prihoda (ARR), a 80 % njih ima manje od 50 zaposlenih.

Novost

Korisnici Revoluta u Hrvatskoj od sada mogu ulagati i u obveznice

Revolut, financijska aplikacija s više od 40 milijuna korisnika diljem svijeta, svojoj je investicijskoj ponudi u Hrvatskoj dodala obveznice.