Utihnuo je najjači glas freelance zajednice u Hrvatskoj, Matija Raos

Utihnuo je najjači glas freelance zajednice u Hrvatskoj, Matija Raos

Dobri duh zajednice nezavisnih profesionalaca jučer je izgubio borbu s rakom.

“Umro je Matija.” Nekoliko me ovakvih poruka dočekalo danas u sandučiću. Nekoliko sam poslala i ja. Mnogi iz digitalne, a posebice freelancerske zajednice, vjerojatno su doživjeli sličan scenarij ovog tmurnog ponedjeljka.

Iako smo znali da boluje od tumora te da mu se stanje u posljednje vrijeme pogoršalo, vijest je došla kao potpuni šok i podsjetila nas upravo na ono na što je sam Matija upozoravao prije samo mjesec dana – često jurimo kroz život bez da cijenimo naše voljene ili male stvari jer se više fokusiramo na posao i preživljavanje.

A Matiju sam upravo, kao i mnogi, upoznala kroz posao – da, bio je fokusiran na rad, ali i razvoj prije nekoliko godina dosta raštrkane i oko poslovanja iz Hrvatske zbunjene freelancerske zajednice. I sam freelancer, dizajner, nije ostao na razini bavljenja samo vlastitim problemima na koje je nailazio u poslovanju, a posebice u birokraciji, nego je oko sebe okupio snažnu zajednicu i pokrenuo za nju važne inicijative ne bi li zajednički pronašli prijeko potrebna rješenja te ukazali na svoj status – prvo Coworking Croatia, a potom udrugu Hrvatsko društvo nezavisnih profesionalaca (HDNP). Kako je Matija najavio 2013., udruga ima za cilj afirmativno utjecati na pravni, ekonomski i društveni status nezavisnih profesionalaca.

Naime, dobro je predvidio što će se idućih godina događati:

Trend koji će nas tek zahvatiti zbog brzog razvoja digitalnih tehnologija nameće reorganizaciju posla i minimalizaciju fizičkih troškova. S vremenom, naći ćemo se u sistemu individualnog suočavanja s kapitalističkim, visoko kompetitivnim vrijednosnim sistemom baziranom na konstantnom nadmetanju po principu ‘svi protiv svih’ te u društvenoj izolaciji zbog sve više prisutnog ‘rada od kuće’. Mislimo da je bitna zadaća HDNP-a osmisliti plan protuteže i neutralizacije brojnih potencijalnih negativnih učinaka.

Bilo je tu mnogih projekata po kojima ćemo ga pamtiti, poput susreta posvećenima pregledu portfelja freelancera ili platforme za pronalazak posla Freelance.hr. Iako nije ostvario san pokretanja stalnog fizičkog prostora u kojemu će se okupljati nezavisni profesionalci te coworkati, napravio je nešto još značajnije – sa svojim je suradnicima okupio je tu zajednicu u digitalnoj sferi, konstantno radio na njenoj edukaciji, ali i upozoravao na probleme s kojima se susreće, ne bi li ostvario spomenute ciljeve udruge.

Snaga zajednice koju je okupio

Jer, kako je rekao kolegi Ivanu Szekeresu u intervjuu prije dvije godine, freelanceri, “osim što ih država često ne razumije, nekad i sami ne znaju na čemu su.”

Ponekad ni sami freelanceri nisu upoznati posluju li u skladu sa zakonima, moraju li imati pravni subjekt, na koji način trebaju ili mogu plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje ili pak kako uplaćivati neku vrstu privatnog osiguranja. Kako HDNP okuplja vrlo različite profesije, isto tako postoje i različita mišljenja o mirovini i zdravstvenom osiguranju. Jedan dio članova misli da država treba kvalitetno regulirati socijalna prava dok drugi dio članova misli da ako smo već na slobodnom tržištu da bi trebali zarađivati dovoljno novaca da sami sebi osiguramo te iste stvari kroz privatna osiguranja i štednju.

Upravo je sam Matija prošle godine postao dokaz problematičnosti takvih situacija. Kako je tada primijetila Mara Modrić iz Jutarnjeg lista, zloćudni tumor koji ga je prikovao za bolesničku postelju iscrpio ga je fizički i financijski.

Jer kad si freelancer, plaćenog bolovanja nema, sigurnog izvora prihoda nema. Tu je uskočila upravo ona zajednica koju je okupio oko sebe, kao i svi oni koje je dotaknuo svojim radom i osobnošću, bilo kroz savjet, bilo kroz same inicijative koje je pokrenuo. Preko platforme Generosity, skupila se pozamašna suma potrebna za troškove njegovog liječenja.

Nažalost, do problematike s mirovinom freelancera Matija nije uspio doći. Preminuo je jučer, prerano, prenaglo.

Utihnuo je njegov glas, ali istodobno će se uvijek čuti – kroz zajednicu koju je jutros šokirao, kroz zajednicu koju je okupio, osnažio, formalizirao.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.