Poština pravila za dostavu malih paketa: Od propale 4.5 kune do premalih sandučića

Poština pravila za dostavu malih paketa: Od propale 4.5 kune do premalih sandučića

Svi paketi koji ne stanu u poštanski sandučić od danas će se preuzimati u poštanskim uredima. Je li ovo zbilja odgovor koji Pošta želi dati na vječno korisničko pitanje: "Zašto mi poštar nije ostavio pošiljku, a bio sam kod kuće?" ...

Situacija koja je poznata svima: naručite neki paketić s maskom za mobitel ili nečim sitnim s eBaya ili AliExpressa, a za dva mjeseca dobijete samo papirić na kojem piše kako po njega treba doći u poštu. “Bio sam kod kuće”, kunete se – ali nema pomoći. Poštar nije pozvonio, kao da mu nije stalo!

Ovo je situacija koja izuzetno ljuti sve korisnike Pošte, pogotovo jer je Hrvatska Pošta u mislima građana javna tvrtka koja treba obavljati svoj javni posao. No, nije sve tako jednostavno pa su iz Pošte najavili kako ubuduće ne morate ni očekivati da vam poštar donosi bilo kakve pošiljke koje ne stanu kroz rupu za pisma na vašem poštanskom sandučiću. Pošta kaže:

Od ovog tjedna pošiljke koje se šalju kao obična pisma, a ne stanu u korisnikom kućni kovčežić (sandučić, kaslić) ili za njih nije plaćena dostava na adresi, bit će posebno naznačene na novim obavijestima. Njihova će se isporuka obavljati, kao i dosad, u poštanskom uredu.

Pismo je pismo, paket je paket

Radi se o tome da, kada vi naručite paket s interneta koji je kategoriziran kao obično pismo (a većina malih paketa jest), on bi trebao biti veličine pisma i stati u sandučić. Budući da prodavači iz Kine često kategoriziraju i mnogo veće stvari kao “pisma”, i nekako uguraju impresivno velike proizvode u omotnice – sve što ne stane u rupu od ovog tjedna ostaje u poštanskom uredu.

Iz Pošte pojašnjavaju kako se ovaj slučaj najviše odnosi na artikle iz internetskih trgovina i najčešće iz Kine, a riječ je samo o pošiljkama za koje pošiljatelj ne plaća isporuku na ruke korisnika. Ovo se događa jer pošiljatelji ne žele plaćati veće cijene dostave i onda čak i predmete koji nisu ni blizu pismu jednostavno kategoriziraju kao takvo, a kupcima je često sasvim svejedno kako će dostava ići dok god pošiljka stigne do vrata (ili po novom, do poštanskog ureda).

Većina pošiljaka male vrijednosti ne izgleda kao pismo, to je apsolutno istina. Hrvatska Pošta

Pošta više ne smije naplaćivati 4.5 kuna po paketu

Ako vam se ovo čini malo čudno i iznenadno i imate osjećaj kao da previše slušate o paketima male vrijednosti iz Pošte niste jedini.

Naime, korisnici usluga Pošte prošle godine su se žalili kako odjednom za razne pošiljke trebaju platiti cijenu preuzimanja od oko četiri i pol kune poštaru. Pošta je rekla kako je to posve legitimno, ali joj je kasnije HAKOM zabranio da to radi. Pošta je, kako je naveo HAKOM, tada kršila pravilnik Svjetske poštanske unije koji striktno navodi kako se naknada za uručenje malog paketa do 500 grama ne smije naplatiti primatelju.

Kada ovo više nije prolazilo, Pošta je očito odlučila da nema više šale i razvila plan o kojem danas govorimo. Poštari tako više ne moraju kucati, zvoniti i slično već samo ostaviti papiriće kao što su u većini slučajeva radili i do sada.

Donekle razumijem ovu situaciju. Naime, poštari ovakve pošiljke gomilaju u torbama i vozilima iz dana u dan, a koliko god mi to ne željeli priznati, zaista nije jednostavno razvoziti AliExpress paketiće umjesto nekih važnijih stvari. S druge strane, neki će reći kako je poštarima ovo posao, neovisno što je sadržaj pisma/paketa, a ako nije već – treba se drugačije riješiti navodni problem koji im to predstavlja.

Ako ne stane u rupu – ništa od toga. Hrvatska Pošta

Je li ovo odgovor na zabranu?

No, s druge strane – kako to da se Pošta tek sada, kada im je HAKOM zabranio naknadu, sjetila ovoga? Zašto ovu praksu nisu uveli prije nekoliko godina kada je krenuo val pošiljki s AliExpressa, nego tek kada više ne mogu uzeti po nekoliko kuna po svakoj? Vjerujem da bi Pošta i dalje naplaćivala preuzimanje ovih malenih pošiljaka da može, i tamošnji donositelji odluka se nikada ne bi sjetili da pošiljke koje su naznačene kao pisma moraju i izgledati kao pisma…

Bilo kako bilo, od sada ćete po svoje pakete iz Kine vjerojatno morati u poštanski ured.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.