Piano Media: Što će slovenski internetski izdavači dati svojim čitateljima za 5 eura mjesečno

Piano Media: Što će slovenski internetski izdavači dati svojim čitateljima za 5 eura mjesečno

Naplaćivanje internetskih medijskih sadržaja u Sloveniji već je najavljeno na Netokraciji, a sada donosimo detaljniji pregled događanja oko uvođenja Piano media sustava s kojim su određeni slovenski mediji započeli prije nepuna 3 dana. Piano media slovački je startup koji je s radom započeo u svibnju 2011., a nedavno je dobio investiciju u iznosu 300.000 eura za širenje na ostala europska tržišta. Prvo odabrano tržište je Slovenija koja time postaje druga država u Europi čiji su se veći digitalni izdavači dogovorili o zajedničkoj naplati sadržaja preko Piano media sustava. Trebamo li se time ponositi ili ne, pokazat će vrijeme, odnosno, način na koji će mediji u praksi iskoristiti ovu, za slovenskoga korisnika, relativnu novotariju.

Piano Media... u Sloveniji... u praksi.

Naplaćivanje internetskih medijskih sadržaja u Sloveniji već je najavljeno na Netokraciji, a sada donosimo detaljniji pregled događanja oko uvođenja Piano media sustava s kojim su određeni slovenski mediji započeli prije nepuna 3 dana.

Piano media slovački je startup koji je s radom započeo u svibnju 2011., a nedavno je dobio investiciju u iznosu 300.000 eura za širenje na ostala europska tržišta. Prvo odabrano tržište je Slovenija koja time postaje druga država u Europi čiji su se veći digitalni izdavači dogovorili o zajedničkoj naplati sadržaja preko Piano media sustava. Trebamo li se time ponositi ili ne, pokazat će vrijeme, odnosno, način na koji će mediji u praksi iskoristiti ovu, za slovenskoga korisnika, relativnu novotariju.

Kartelni dogovor?

Bez takozvanoga »kartelnog dogovora« većih izdavača, o kojem se podosta nagađa i na koji će, nadam se, reagirati i Ured za zaštitu konkurencije, ovakav projekt zasigurno ne bi bio moguć. Odabrane sadržaje odlučilo je monetizirati 8 slovenskih izdavača, među kojima su vodeći dnevni časopisi Dnevnik i Delo, mariborski Večer i regionalni Dolenjski List, Primorske novice te Gorenjski glas. Od specijaliziranih medija tu su sportski dnevnik Ekipa, informatička revija Računalniške novice te automobilistička revija Auto Bild. Nisu izostavljeni ni tabloidi čije boje zastupaju Slovenske novice i Pozareport.si, a popis medija raste iz dana u dan.

Spomenuti mediji nisu prvi koji su u Sloveniji odlučili naplatiti svoj sadržaj – to već nekoliko godina, više ili manje uspješno, radi vodeći financijski dnevnik Finance, čije odabrane članke korisnici plaćaju online žetonima koje je moguće kupiti pomoću sustava mobilnoga plaćanja Moneta. Razlog zašto i Finance nisu dio ove priče za sada nam nije poznat.

3 vrste pretplata i načina plaćanja

Digitalni mediji ograničit će pristup odabranom sadržaju – svaki medij posebno, sukladno vlastitoj uredničkoj i poslovnoj politici. Čitatelji će moći platiti kreditnom karticom, doznakom na račun ili SMS porukom, a birat će između tjedne  (1,99 €), mjesečne (4,89 €) ili godišnje (48,9 €) pretplate.

U sustav Piano Media za sada se uključilo 8 slovenskih izdavača.

Međutim, čini se kako je medijima (financijski) najzanimljivija upravo mjesečna verzija pretplate, jer baš nju najviše promoviraju. Uzmemo li u obzir da internetske članke čita 51 posto od 1,3 milijuna slovenskih korisnika, stići ćemo do primamljive svote koja je sigurno zamirisala i izdavačima. Prihod od pretplata Piano media sustav raspoređivat će prema stranici na kojoj je obavljena registracija i vremenu koje je korisnik proveo na određenoj stranici.

Promocija – 2 tjedna besplatne registracije

Sustav se uvodi tijekom dvije faze:

  • Prva faza je testni period koji je započeo 16. siječnja. Stranice uključenih medija započele su s prikazivanjem Piano „pasice“ gdje je moguće obaviti pred-prijavu. Za prijavu je potreban samo unos e-mail adrese, a izdavač se pritom obvezuje da vas neće spamati. Svi korisnici koji se prijave do 30. siječnja besplatno će čitati sadržaje sve do 20. veljače;
  • 30. siječnja počinje pravo naplaćivanje sadržaja sukladno gore navedenim uvjetima. Postupak prijave vrlo je jednostavan. Za sada nema javnih podataka o broju prijavljenih korisnika.

Kvalitetan sadržaj bez oglasa? Hmm…

„Information wants to be free  – free as in freedom, not free as in lunch” navode mediji predvođeni Pianom. Međutim, kakve će informacije biti ponuđene pretplaćenim čitateljima? O tome odlučuje svaki medij posebno, no, svi su najavili da će pristup dnevnim novostima ostati neograničen. Naplatiti žele prvenstveno sadržaj koji je rezultat zahtjevnijega novinarskoga rada. Ovo je upitno uzmemo li u obzir određene uključene medije, posebice tabloide.

Piano „pasica“ već se pojavila na naslovnicama nekih medija.

Korisnici zasigurno neće plaćati sadržaj koji mogu dobiti negdje drugdje, a hoće li posegnuti u džep zbog kvalitetnijega sadržaja, još ćemo vidjeti. Ruku na srce, 4,89 € nije puno, ali ovisi za što. Za kvalitetan, autorski sadržaj, u koji je uloženo znanje i dodatni novinarski napor, izvukla bih kreditnu karticu i pretplatila se na neke ozbiljnije medije. Ako će mojih par eura doprinijeti boljem položaju novinara, boljim plaćama i uvjetima, produkciji kvalitetnijih sadržaja, nemam ništa protiv – pišite i naplaćujte. Međutim, upitno je hoće li odabrani sadržaj zaista biti kvalitetan i kako će prihod od pretplata biti potrošen.

Pretplaćenim korisnicima zasigurno se neće svidjeti bilo kakvo oglašavanje, o čemu se raspisao i slovenski bloger Had koji zahtijeva i dostupnost sadržaja na svim elektronskim napravama:

Ne želim čitati .pdf verzije časopisa, radije ću kupiti tiskano izdanje.

Delo tvrdi da će pretplatnike „nagraditi“ sadržajem bez oglasa. Međutim, ne sve i ne odmah.

Ima li nade za Piano?

Piano media donosi dobro iskustvo iz Slovačke, međutim, hoće li se ono ponoviti u Sloveniji ili će se sve pretvoriti u jednu veliku katastrofu, pitanje je na koje će odgovor dati vrijeme. Budu li se mediji držali najavljenih standarda kvalitete, a naplaćene sadržaje dosljedno izolirali od (prikrivenih) oglasnih poruka, mindset prosječnoga slovenskoga korisnika po kojem je „besplatno sve što je na Internetu“, mogao bi se izmijeniti i iskrčiti put ovom sustavu.

Međutim, bude li se povjerenje čitatelja zloupotrebljavalo, oni će, kako to uvijek i biva na Internetu, nepoštenu stranu dvostruko udariti po glavi. Što mislite, tko je sljedeći na redu? Bi li se i hrvatski, srpski, bosanskohercegovački i ostali internetski mediji trebali dogovoriti s Piano media sustavom i kakav biste internetski sadržaj vi platili? Hoće li naplata sadržaja utjecati na posjećenost portala?

Komentari

  1. Davorin Černoga

    Davorin Černoga

    19. 01. 2012. u 11:03 am Odgovori

    Baš i ne vidim ovo u HR… zato jer prije svega dosta sadržaja je “ukradeno” sa drugih portala i pri tom još i loše prevedeno…
    A da ne govorimo o tome da takve vijesti kasne za “originalima” čak i po par dana…

    A u drugu ruku – neka probaju. Baš me zanima što bi se dogodilo…
    Otvaranje novih portala koji će nuditi isti sadržaj besplatno? 😉

  2. Višnja Željeznjak

    Višnja Željeznjak

    19. 01. 2012. u 11:08 am Odgovori

    Otpor čitatelja prema naplati online sadržaja ne izvire iz pomanjkanja novca niti iz inata, nego iz pomanjkanja vrhunskog sadržaja i promjene fokusa čitatelja. Ono što dojučerašnji print-only mediji ne razumiju, jest da svatko od nas ima samo 24 sata na dan na raspolaganju, i da su drugi, privlačniji mediji i aktivnosti jednostavno na sebe privukli ono vrijeme koje smo nekad davali novinama. Svaki novi uređaj i svaki novi ili stari medij bori se za cca 16 sati budnosti svakog od nas dnevno. Zašto nikad neću platiti pretplatu ni na jedan dnevni hrvatski news? Jer je njihov sadržaj toksičan.

  3. Ivica

    Ivica

    20. 01. 2012. u 8:45 am Odgovori

    Ja bih čak i platio pretplatu na uslugu, pod uvjetom da me poštede “žutila” i prestanu bombardirati sa reklamama. Također nedostaje kvalitetnih sadržaja.

  4. Damir2

    Damir2

    20. 01. 2012. u 10:20 am Odgovori

    ovaj projekat je jedan od žešćih pušiona što se vidi iz aviona. Niti su mediji općenito pokazali da znaju što rade zadnjih 10 godina, niti je Piano Media pokazao da zna kako ih spasiti.

    Ovo je tek jedan od više desetina promašenih pokušaja da se spasi nešto što je osuđeno na odumiranje zbog uobičajene promjene paradigme. U doba industrijske revolucije nijedan pokušaj nije mogao spasiti propast parnog stroja.

    Konkretno u Sloveniji svaki medij član toga ‘saveza dobit će smiješnih 0.20 EUR za mjesečno čitanje svog časopisa (12 medija/4.89 EUR = 0.4 EUR koje se dijeli sa Pian Media = 0.20 EUR)

    Što se tiče ponude čitanja časopisa za 0.20 EUR mjesečno, volio bi vidjeti face urednika koji su na to pristali 🙂 Bi li Večernji pristao na mjesečnu pretplatu od 1.5 Kn? Smiješno pitanje ali to je to

    Ja mislim da bi medijima bolje bilo da dostojanstveno ponude besplatno čitanje za sve pa da propadnu dostojanstveno. Ovako je ko da su sjeli pred crkvu i stavili šešir.

    Čak i kod ovako smiješne cijene narod nema volju da plati jer uvijek ima netko tko to isto nudi besplatno. Ustvari ovo je odlična prilika za neki Slo portal da iskoristi ove što naplaćuju i preuzme primat u čitanosti, šanse su realne 🙂

  5. Vladimir

    Vladimir

    20. 01. 2012. u 8:17 pm Odgovori

    S obzirom na mentalitet naroda u ovoj regiji, sumnjam da će itko htjet plaćati.

    Da se bar kod nas počne naplaćivati, ljudi bi čitali manje žutila.

  6. Goran

    Goran

    21. 01. 2012. u 4:02 pm Odgovori

    Damire2,

    a što vrijedi što će sad netko drugi postati najposjećeniji slo ili hr medij kad mediji od oglasa ne mogu živjeti i očito je da su nešto trebali poduzeti…pa pogledaj samo financijska izvješća svih vodećih hr medija…svi su redom par milijuna kuna u minusu na kraju godine i mole agencije da im plate ono što zaslužuju.

    • Damir2

      Damir2

      22. 01. 2012. u 6:48 pm Odgovori

      naravno da su u minusima kada se već desetljeće ponašaju (u cijelom svijetu) kao da se njih tehnološka revolucija ne tiče. Sjetimo se prilično bahatih samoreklamerskih izjava nekih domaćih medija o velikim nakladama, koje su više zvučale tragikomično nego uvjerljivo.

      Jedna poslovica kaže postoji trenutak kada je vrijeme da se neki posao napusti i snage usmjere na nešto perspektivnije (bila je popularna u doba propasti diskogr. kuća). Npr Universal više zarađuje od par igara nego od kompletne muzičke industrije.

      Druga poznata izreka govori da će Internet rasturiti svaku industriju koja još nije rasturena. Zvuči kao anegdota ali dosad je nepogrešivo točna.

      Nitko ne zna šta će se desiti i koji će novi oblici informiranja zaživjeti ali u svakom slučaju živimo u vrlo uzbudljivom razdoblju. Klasični mediji i dalje se ne snalaze, umjesto da koriste resurse i predvode revoluciju, oni i dalje mamuzaju mrtvog konja i sebe osuđuju na fade out.

      Zanimljivi primjer otkačenog stanja medijske industrije, klasični mediji kupili su MySpace, popularni news sajt Huffington Post i Techcrunch tech blog. MySpace je otišao u bananu, a novinari sa Huffingtona i Techcruncha otišli su sa skupo plaćenih medija i napravili uspješnu konkurenciju. Klasični mediji dali su hrpu love za ništa, uhvatili ih u zrende

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nasmijali smo se ‘Otvorenom’, a unutar IT zajednice se hejtamo, ne podržavamo – i ne poznajemo?

Jučerašnje Otvoreno dokaz je da ni javnost ni država i dalje ne razumiju IT. Može li tehnološka zajednica konačno pokazati razumijevanje sama prema sebi?

Mobilno

George je nova bankarska aplikacija od Erstea – za račune u svim bankama?

Iako će Erste službeno predstaviti George tijekom tjedna, već danas otkrivamo kako će nova aplikacija (Da!) biti zamjena ne samo za Erste mBanking nego potencijalno i za druge banke koje koristite!

Startupi i poslovanje

Web stranice javnih tijela od 23.9. moraju biti pristupačne: Kako se tijela, agencije, dizajneri i developeri mogu prilagoditi?

Informacije od javnog značaja koje objavljuju javna tijela na svojim web stranicama i aplikacijama moraju biti pristupačne svima - o tome više nema rasprave. Što vas očekuje ako je pristupačnost sljedeći korak i za vas? Hrvatska agencija Neuralab dizajnirala je po novim standardima web Hrvatske banke za obnovu i razvitak - evo što su oboje naučili u procesu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava, a u Hrvatskoj je niz uzroka doveo do toga da patimo od kroničnog manjka poduzetničke aktivnosti - postoji li među digitalcima znanje i energija da se to promijeni?

Mobilno

Testirali smo Sony Xperiju 1 II, mobitel za fotografe i snimatelje koji nemaju fotoaparat i kameru

Protekla dva tjedna testirao sam Sony mobitel. Ne, nisam se vratio u 2016., ali razumijem ako za brend Xperia niste čuli mjesecima ili godinama.

Društvene mreže

Facebook Dating stigao u Hrvatsku! Što će vaši Facebook prijatelji (i simpatije) moći vidjeti i napraviti?

Facebook Dating je od danas dostupan i na području Europe kako bi pomogao korisnicima u traženju partnera. Potrudili su se da iskustvo bude što je više moguće privatno... no koliko tajne simpatije na Facebooku zbilja mogu biti tajna?

Društvene mreže

Što sam naučio nakon 931.000 pregleda, 15.000 reakcija i 365 uzastopnih dana objavljivanja na LinkedInu?

Sve je krenulo ljeta 2019. kada sam si postavio izazov. Danas 400+ dana nakon s isto toliko mojih objava na LinkedInu naučio sam mnogo, a dio tog iskustva imam priliku u ovoj analizi podijeliti i s vama.

Kolumna

Kako postati podatkovni inženjer? Od PMF-a do industrije – ovo je moj karijerni put

Put do podatkovnog inženjera zahtijeva mnogo truda, vremena i konkretna znanja. Ali i sam sam prvo učio da bih kasnije druge podučavao. Što se na tržištu traži i što vas može zateći na putu?

Startupi i poslovanje

Izdavačka kuća Devolver Digital preuzela Croteam, veterane hrvatske gaming scene

Najdugovječniji i najpoznatiji hrvatski gaming studio Croteam preuzima Devolver Digital, izdavač video igara koji ih je vjerno pratio kroz sva re-izdanja njihove uspješnice Serious Sama, ali i novih nastavaka koji su osvajali igrače diljem svijeta.