Piano Media: Što će slovenski internetski izdavači dati svojim čitateljima za 5 eura mjesečno

Piano Media: Što će slovenski internetski izdavači dati svojim čitateljima za 5 eura mjesečno

Naplaćivanje internetskih medijskih sadržaja u Sloveniji već je najavljeno na Netokraciji, a sada donosimo detaljniji pregled događanja oko uvođenja Piano media sustava s kojim su određeni slovenski mediji započeli prije nepuna 3 dana. Piano media slovački je startup koji je s radom započeo u svibnju 2011., a nedavno je dobio investiciju u iznosu 300.000 eura za širenje na ostala europska tržišta. Prvo odabrano tržište je Slovenija koja time postaje druga država u Europi čiji su se veći digitalni izdavači dogovorili o zajedničkoj naplati sadržaja preko Piano media sustava. Trebamo li se time ponositi ili ne, pokazat će vrijeme, odnosno, način na koji će mediji u praksi iskoristiti ovu, za slovenskoga korisnika, relativnu novotariju.

Piano Media... u Sloveniji... u praksi.

Naplaćivanje internetskih medijskih sadržaja u Sloveniji već je najavljeno na Netokraciji, a sada donosimo detaljniji pregled događanja oko uvođenja Piano media sustava s kojim su određeni slovenski mediji započeli prije nepuna 3 dana.

Piano media slovački je startup koji je s radom započeo u svibnju 2011., a nedavno je dobio investiciju u iznosu 300.000 eura za širenje na ostala europska tržišta. Prvo odabrano tržište je Slovenija koja time postaje druga država u Europi čiji su se veći digitalni izdavači dogovorili o zajedničkoj naplati sadržaja preko Piano media sustava. Trebamo li se time ponositi ili ne, pokazat će vrijeme, odnosno, način na koji će mediji u praksi iskoristiti ovu, za slovenskoga korisnika, relativnu novotariju.

Kartelni dogovor?

Bez takozvanoga »kartelnog dogovora« većih izdavača, o kojem se podosta nagađa i na koji će, nadam se, reagirati i Ured za zaštitu konkurencije, ovakav projekt zasigurno ne bi bio moguć. Odabrane sadržaje odlučilo je monetizirati 8 slovenskih izdavača, među kojima su vodeći dnevni časopisi Dnevnik i Delo, mariborski Večer i regionalni Dolenjski List, Primorske novice te Gorenjski glas. Od specijaliziranih medija tu su sportski dnevnik Ekipa, informatička revija Računalniške novice te automobilistička revija Auto Bild. Nisu izostavljeni ni tabloidi čije boje zastupaju Slovenske novice i Pozareport.si, a popis medija raste iz dana u dan.

Spomenuti mediji nisu prvi koji su u Sloveniji odlučili naplatiti svoj sadržaj – to već nekoliko godina, više ili manje uspješno, radi vodeći financijski dnevnik Finance, čije odabrane članke korisnici plaćaju online žetonima koje je moguće kupiti pomoću sustava mobilnoga plaćanja Moneta. Razlog zašto i Finance nisu dio ove priče za sada nam nije poznat.

3 vrste pretplata i načina plaćanja

Digitalni mediji ograničit će pristup odabranom sadržaju – svaki medij posebno, sukladno vlastitoj uredničkoj i poslovnoj politici. Čitatelji će moći platiti kreditnom karticom, doznakom na račun ili SMS porukom, a birat će između tjedne  (1,99 €), mjesečne (4,89 €) ili godišnje (48,9 €) pretplate.

U sustav Piano Media za sada se uključilo 8 slovenskih izdavača.

Međutim, čini se kako je medijima (financijski) najzanimljivija upravo mjesečna verzija pretplate, jer baš nju najviše promoviraju. Uzmemo li u obzir da internetske članke čita 51 posto od 1,3 milijuna slovenskih korisnika, stići ćemo do primamljive svote koja je sigurno zamirisala i izdavačima. Prihod od pretplata Piano media sustav raspoređivat će prema stranici na kojoj je obavljena registracija i vremenu koje je korisnik proveo na određenoj stranici.

Promocija – 2 tjedna besplatne registracije

Sustav se uvodi tijekom dvije faze:

  • Prva faza je testni period koji je započeo 16. siječnja. Stranice uključenih medija započele su s prikazivanjem Piano „pasice“ gdje je moguće obaviti pred-prijavu. Za prijavu je potreban samo unos e-mail adrese, a izdavač se pritom obvezuje da vas neće spamati. Svi korisnici koji se prijave do 30. siječnja besplatno će čitati sadržaje sve do 20. veljače;
  • 30. siječnja počinje pravo naplaćivanje sadržaja sukladno gore navedenim uvjetima. Postupak prijave vrlo je jednostavan. Za sada nema javnih podataka o broju prijavljenih korisnika.

Kvalitetan sadržaj bez oglasa? Hmm…

„Information wants to be free  – free as in freedom, not free as in lunch” navode mediji predvođeni Pianom. Međutim, kakve će informacije biti ponuđene pretplaćenim čitateljima? O tome odlučuje svaki medij posebno, no, svi su najavili da će pristup dnevnim novostima ostati neograničen. Naplatiti žele prvenstveno sadržaj koji je rezultat zahtjevnijega novinarskoga rada. Ovo je upitno uzmemo li u obzir određene uključene medije, posebice tabloide.

Piano „pasica“ već se pojavila na naslovnicama nekih medija.

Korisnici zasigurno neće plaćati sadržaj koji mogu dobiti negdje drugdje, a hoće li posegnuti u džep zbog kvalitetnijega sadržaja, još ćemo vidjeti. Ruku na srce, 4,89 € nije puno, ali ovisi za što. Za kvalitetan, autorski sadržaj, u koji je uloženo znanje i dodatni novinarski napor, izvukla bih kreditnu karticu i pretplatila se na neke ozbiljnije medije. Ako će mojih par eura doprinijeti boljem položaju novinara, boljim plaćama i uvjetima, produkciji kvalitetnijih sadržaja, nemam ništa protiv – pišite i naplaćujte. Međutim, upitno je hoće li odabrani sadržaj zaista biti kvalitetan i kako će prihod od pretplata biti potrošen.

Pretplaćenim korisnicima zasigurno se neće svidjeti bilo kakvo oglašavanje, o čemu se raspisao i slovenski bloger Had koji zahtijeva i dostupnost sadržaja na svim elektronskim napravama:

Ne želim čitati .pdf verzije časopisa, radije ću kupiti tiskano izdanje.

Delo tvrdi da će pretplatnike „nagraditi“ sadržajem bez oglasa. Međutim, ne sve i ne odmah.

Ima li nade za Piano?

Piano media donosi dobro iskustvo iz Slovačke, međutim, hoće li se ono ponoviti u Sloveniji ili će se sve pretvoriti u jednu veliku katastrofu, pitanje je na koje će odgovor dati vrijeme. Budu li se mediji držali najavljenih standarda kvalitete, a naplaćene sadržaje dosljedno izolirali od (prikrivenih) oglasnih poruka, mindset prosječnoga slovenskoga korisnika po kojem je „besplatno sve što je na Internetu“, mogao bi se izmijeniti i iskrčiti put ovom sustavu.

Međutim, bude li se povjerenje čitatelja zloupotrebljavalo, oni će, kako to uvijek i biva na Internetu, nepoštenu stranu dvostruko udariti po glavi. Što mislite, tko je sljedeći na redu? Bi li se i hrvatski, srpski, bosanskohercegovački i ostali internetski mediji trebali dogovoriti s Piano media sustavom i kakav biste internetski sadržaj vi platili? Hoće li naplata sadržaja utjecati na posjećenost portala?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Davorin Černoga

    Davorin Černoga

    19. 01. 2012. u 11:03 am Odgovori

    Baš i ne vidim ovo u HR… zato jer prije svega dosta sadržaja je “ukradeno” sa drugih portala i pri tom još i loše prevedeno…
    A da ne govorimo o tome da takve vijesti kasne za “originalima” čak i po par dana…

    A u drugu ruku – neka probaju. Baš me zanima što bi se dogodilo…
    Otvaranje novih portala koji će nuditi isti sadržaj besplatno? 😉

  2. Višnja Željeznjak

    Višnja Željeznjak

    19. 01. 2012. u 11:08 am Odgovori

    Otpor čitatelja prema naplati online sadržaja ne izvire iz pomanjkanja novca niti iz inata, nego iz pomanjkanja vrhunskog sadržaja i promjene fokusa čitatelja. Ono što dojučerašnji print-only mediji ne razumiju, jest da svatko od nas ima samo 24 sata na dan na raspolaganju, i da su drugi, privlačniji mediji i aktivnosti jednostavno na sebe privukli ono vrijeme koje smo nekad davali novinama. Svaki novi uređaj i svaki novi ili stari medij bori se za cca 16 sati budnosti svakog od nas dnevno. Zašto nikad neću platiti pretplatu ni na jedan dnevni hrvatski news? Jer je njihov sadržaj toksičan.

  3. Ivica

    Ivica

    20. 01. 2012. u 8:45 am Odgovori

    Ja bih čak i platio pretplatu na uslugu, pod uvjetom da me poštede “žutila” i prestanu bombardirati sa reklamama. Također nedostaje kvalitetnih sadržaja.

  4. Damir2

    Damir2

    20. 01. 2012. u 10:20 am Odgovori

    ovaj projekat je jedan od žešćih pušiona što se vidi iz aviona. Niti su mediji općenito pokazali da znaju što rade zadnjih 10 godina, niti je Piano Media pokazao da zna kako ih spasiti.

    Ovo je tek jedan od više desetina promašenih pokušaja da se spasi nešto što je osuđeno na odumiranje zbog uobičajene promjene paradigme. U doba industrijske revolucije nijedan pokušaj nije mogao spasiti propast parnog stroja.

    Konkretno u Sloveniji svaki medij član toga ‘saveza dobit će smiješnih 0.20 EUR za mjesečno čitanje svog časopisa (12 medija/4.89 EUR = 0.4 EUR koje se dijeli sa Pian Media = 0.20 EUR)

    Što se tiče ponude čitanja časopisa za 0.20 EUR mjesečno, volio bi vidjeti face urednika koji su na to pristali 🙂 Bi li Večernji pristao na mjesečnu pretplatu od 1.5 Kn? Smiješno pitanje ali to je to

    Ja mislim da bi medijima bolje bilo da dostojanstveno ponude besplatno čitanje za sve pa da propadnu dostojanstveno. Ovako je ko da su sjeli pred crkvu i stavili šešir.

    Čak i kod ovako smiješne cijene narod nema volju da plati jer uvijek ima netko tko to isto nudi besplatno. Ustvari ovo je odlična prilika za neki Slo portal da iskoristi ove što naplaćuju i preuzme primat u čitanosti, šanse su realne 🙂

  5. Vladimir

    Vladimir

    20. 01. 2012. u 8:17 pm Odgovori

    S obzirom na mentalitet naroda u ovoj regiji, sumnjam da će itko htjet plaćati.

    Da se bar kod nas počne naplaćivati, ljudi bi čitali manje žutila.

  6. Goran

    Goran

    21. 01. 2012. u 4:02 pm Odgovori

    Damire2,

    a što vrijedi što će sad netko drugi postati najposjećeniji slo ili hr medij kad mediji od oglasa ne mogu živjeti i očito je da su nešto trebali poduzeti…pa pogledaj samo financijska izvješća svih vodećih hr medija…svi su redom par milijuna kuna u minusu na kraju godine i mole agencije da im plate ono što zaslužuju.

    • Damir2

      Damir2

      22. 01. 2012. u 6:48 pm Odgovori

      naravno da su u minusima kada se već desetljeće ponašaju (u cijelom svijetu) kao da se njih tehnološka revolucija ne tiče. Sjetimo se prilično bahatih samoreklamerskih izjava nekih domaćih medija o velikim nakladama, koje su više zvučale tragikomično nego uvjerljivo.

      Jedna poslovica kaže postoji trenutak kada je vrijeme da se neki posao napusti i snage usmjere na nešto perspektivnije (bila je popularna u doba propasti diskogr. kuća). Npr Universal više zarađuje od par igara nego od kompletne muzičke industrije.

      Druga poznata izreka govori da će Internet rasturiti svaku industriju koja još nije rasturena. Zvuči kao anegdota ali dosad je nepogrešivo točna.

      Nitko ne zna šta će se desiti i koji će novi oblici informiranja zaživjeti ali u svakom slučaju živimo u vrlo uzbudljivom razdoblju. Klasični mediji i dalje se ne snalaze, umjesto da koriste resurse i predvode revoluciju, oni i dalje mamuzaju mrtvog konja i sebe osuđuju na fade out.

      Zanimljivi primjer otkačenog stanja medijske industrije, klasični mediji kupili su MySpace, popularni news sajt Huffington Post i Techcrunch tech blog. MySpace je otišao u bananu, a novinari sa Huffingtona i Techcruncha otišli su sa skupo plaćenih medija i napravili uspješnu konkurenciju. Klasični mediji dali su hrpu love za ništa, uhvatili ih u zrende

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?