Sinergija online i offline komunikacije: Boje li se televizije iz regije društvenih mreža?

U poslijepodnevnim satima drugoga dana Tvitomanije održan je panel o offline i online komunikaciji, odnosno, televiziji i društvenim medijima. Na početku je jasno naglašeno kako postoji sinergija između njih – društvene mreže su sadašnjost, ali koliko su one prisutne u tradicionalnim medijima? Sudeći prema iskustvima sugovornika, prisutne su u različitoj mjeri.

O ovim su temama raspravljali Irina Ivić (RTS), Denis Oštir (POP TV), Ana Stunić (TV NOVA) i Guillaume Rabhi (RTL). Rasprava je otvorena nedavnom izjavom predsjednika CNN-a, Jeffa Zuckera, koji je u vrijeme tragičnih događaja u Bostonu izjavio kako se televizija danas oslanja na društvene mreže, ali da je istovremeno uplašen zbog toga. Sugovornici su odgovorili da oni nisu uplašeni, ali su svakako priznali kako društvene mreže itekako utječu na televiziju, koja s vremenom sve više postaje dvosmjerna. Guillaume Rabhi naglasio je kako su se možda u početku i plašili novosti koje društvene mreže donose sa sobom, ali sada se prelazi u drugu fazu gdje se pronalazi najbolji način za integraciju.

RTL na društvenim mrežama funkcionira na više razina i prati svjetske trendove. Pokušavamo dobivati interakciju s gledateljima izvan programa, a istovremeno i uključiti gledatelje u program.

Kako su društvene mreže još uvijek rezervirane za mlađe osobe, Stunić je navela kako su osobe starije dobi navikle gledati televiziju, dok je, s druge strane, mlade danas potrebno motivirati na gledanje, a smatra da se to može postići društvenim mrežama.

Novinari kao urednici, a ne pružatelji informacija

Denis Oštir kaže kako se posao mijenja – televizija je ranije bila glavni izvor informacija. No, pojavom društvenih mreža one su postale dostupne svima.

Mi ćemo sada biti urednici informacija, a ne samo davatelji. To je nešto što se događa sada. Primjerice, ljudi su prvo na Twitteru čuli za ubojstvo Bin Ladena, a tek su onda upalili TV, otišli na CNN i vidjeli da je to doista tako.

Irina Ivić kaže kako to ipak ne može zamijeniti istraživačko novinarstvo, eventualno aktualne vijesti.

Javne televizije se sporije mijenjaju

Ivić je izjavila da su prisutni na više društvenih mreža, ali priznala i kako imaju relativno slabu interakciju s korisnicima na svojim društvenim kanalima. Prilikom rasprave o tome da bi se informacije mogle dobivati i na društvenim mrežama, izjavila je:

To bi značilo da bismo morali imati nekoga zaposlenog za stalno koji će se baviti društvenim mrežama, što trenutno nemamo.

Što je, dakako, izazvalo negodovanje u publici. No, Ivić je objasnila da bi tako trebalo biti i nada se da će se kod njih situacija promijeniti u budućnosti, ali da su promjene nešto sporije, s obzirom da nije riječ o privatnoj televiziji. Iznijela je i podatak kako se u Srbiji društvene mreže više koriste za zabavu, dok u Hrvatskoj za informativu, a da to svakako žele promijeniti.

Budućnost društvenih mreža i televizije

Ana Stunić je predvidjela da će u budućnosti društvene mreže biti još više integrirane, što bi moglo utjecati i na sam sadržaj koji se prikazuje korisnicima. Primjerice, prikupljanjem podataka o korisnicima putem društvenih mreža, sadržaj i reklame mogle bi se precizno targetirati.

Danas društvene mreže najbolje funkcioniraju u prijenosu događaja uživo, poput prenošenja koncerata ili drugih događaja. To se najbolje vidi na Twitteru, gdje se rasprava o određenoj temi može pratiti putem hash taga.

No, unatoč utjecaju društvenih mreža, sudionici su se složili da je televizija i dalje itekako moćan medij, možda čak i moćniji no prije.