HULK-ovci, zagovornici otvorenih tehnologija, razbijaju sve predrasude koje ste imali o njima

Oni su ljubitelji otvorenih tehnologija, zagovaratelji slobodnog softvera i hardvera, svega onoga što korisnicima omogućuje slobodno mijenjanje komponenti ili koda, kako bi ih poboljšali ili prilagodili sebi. Ove su nedjelje organizirali virtualnu konferenciju posvećenu upravo tim temama, gdje se moglo čuti mnoštvo razloga da i sami postanete jedni od njih, a sada zajedničkim snagama razbijaju predrasude s kojima se susreću i objašnjavaju zašto su se i sami zainteresirali za otvorene tehnologije. Upoznajte predsjedništvo Hrvatske udruge Linux korisnika, popularno zvane HULK, Ivana Guština, Jasnu Benčić, Milana Rajačića i Luciju Pilić, koji će vas zaraziti svojim entuzijazmom.

Ako ste jedna od onih osoba koje misle da se do sada nisu susrele s otvorenim tehnologijama – varate se. HULK-ovci će vam rado objasniti kako indirektno koristite otvoreni kod preko Facebooka, Twittera, Googlea, Androida. Neki od vas koriste i preglednik Mozilla Firefox, a oni koji su u IT industriji ne mogu zaobići Linux servere, cloud tehnologiju – tu je OpenStack, potom Chef, kao primjer automatizacije servera, Apache i Nginx, kao primjeri HTTP servera. Ako otvarate blog, vjerojatno ćete koristiti WordPress (kao Netokracija), Joomlu ili Drupal, na forumima se susrećete s PHPbb-om, bez da ste i toga svjesni… No, unatoč njenoj raširenosti, i dalje postoji mnoštvo mitova i predrasuda o otvorenoj tehnologiji, a s njima se u koštac ovoga puta uhvatio Ivan Guštin, predsjednik HULK-a, koji se u svom višegodišnjem radu u IT branši susretao s njima i previše puta. Iako neke od tih predrasuda s vremenom nestaju, druge se ponavljaju, napominje, i to najčešće od strane osoba koje se tehnologijama ne bave previše ili su interesno vezane za nešto zatvorenije.

Jedan od najčešćih mitova je i dalje da korisnici Linuxa moraju raditi trivijalne operacije u “terminalu” ili “konzoli”, ili da “stalno nešto treba kompajlirati da bi radilo”. Za tipičnog prosječnog desktop korisnika te stvari su davna prošlost i u svom radu neće imati potrebe ni za jednim ni za drugim. Iduća je da se time bave isključivo geekovi i amateri i da to nitko ozbiljan ne koristi u ozbiljnoj svakodnevnoj primjeni. Dovoljno je malo pogledati na netu tko sve od velikih i ozbiljnih korisnika, tvrtki, pojedinaca, država, regija i gradova koristi Linux, podržava ga ili posluje na njemu.

Besplatno i nekvalitetno?

Uvijek je tu prisutno i pitanje besplatnosti – je li doista sve što je otvoreno i besplatno te znači li da je nešto što je besplatno loše ili nesigurno? Ivan negira obje tvrdnje, objasnivši kako većina softvera jest legalno besplatno dostupna, ali to ne znači da je baš sve besplatno, pogotovo ne usluge koje se rade u vezi toga jer se radi o sličnim IT uslugama kao i za druge platforme. Citira se u tim slučajevima često Richard Stallman, jedan od glavnih pokretača pokreta slobodnog softvera, koji na to kaže – Think of free as in free speech not free beer (Igra riječima gdje free označava i slobodno i besplatno – Pomislite na ‘besplatno’ kao u slobodnom govoru, a ne kao u besplatnom pivu). Što se tiče predrasude o lošijoj kvaliteti besplatnog softvera, objašnjava kako je takvo razmišljanje proizašlo iz nerazumijevanja načina razvoja i financiranja slobodnog softvera te drugačije poslovne modele tvrtki koje posluju s time.

Koplja se i dalje lome na tome da li je otvorenost programskog koda dobra ili loša za pitanje sigurnosti tih programskih rješenja. Praksa pokazuje da taj pristup omogućava daleko brže nalaženje i rješavanje sigurnosnih propusta, a ne da se to koristi za zloupotrebu postojećih propusta i ugradnju novih zloćudnih programskih dijelova. Neinformiranost i needuciranost ljudi ide do te mjere da me znaju pitati hoće li mail poslan s Linuxa moći primiti njihov kolega koji koristi MS Outlook na Windowsima. Također, shvaćanje “otvorenosti” se karikira do te mjere da ispada da ne postoji nikakva zaštita, enkripcija, lozinke i privatnost, što je besmislica.

Tehnologija koja prati norme i standarde

Milan Rajačić, tajnik HULK-a, osvrnuo se također na kvalitetu otvorenih tehnologija, za koju tvrdi da je vrhunska, a u najgorem slučaju – dovoljno dobra. Jedina razlika između softverskih i hardverskih proizvoda, ako se uspoređuju slobodni i vlasnički, je što u prvom slučaju korisnik ima potpunu slobodu korištenja. Objašnjava da je tehnologija ista jer rad i komunikacija ne bi bili mogući da se ne prate određene norme, standardi i protokoli, čije su specifikacije najčešće svima slobodno dostupne ili su dostupne za kupnju pod nediskriminatorskim uvjetima.

Nediskriminatorski znači da svatko može kupiti specifikaciju i zatim proizvoditi i prodavati proizvode temeljene na njoj bez plaćanja posebnih prava korištenja. Glavni primjer za to su internet i komunikacijski i aplikacijski protokoli na kojima se on zasniva. Danas bi život bio nezamisliv bez, primjerice, emaila i weba koji su oduvijek bili otvorene tehnologije čija je specifikacija svima dostupna za preuzimanje s Interneta. Nešto kompliciraniji primjer je GSM za mobilnu telefoniju gdje svatko može nabaviti specifikaciju i koristiti je, ali neke praktične implementacije su pokrivene patentima. No, patenti u Europi traju 20 godina tako da je sad moguće slobodno koristiti inicijalnu specifikaciju iz 1991. godine. GSM je dobar primjer, uostalom kao i Internet, što je sve moguće s otvorenom specifikacijom koju svi mogu koristiti. Prije GSM-a europske zemlje bile su premrežene međusobno neuskladivim sustavima mobilne telefonije. U nekim zemljama mobilna telefonija koristila je radio frekvencije koje su se u nekim drugim zemljama koristile za emitiranje televizijskog programa i obrnuto.

Dodaje kako mnoge svjetski poznate tvrtke, poput samog Googlea, Amazona, eBaya, Facebooka, pa i Applea, koji se često uzima kao primjer zatvorenosti, zapravo koriste otvorene specifikacije i slobodan softver za svoje poslovanje, jer bi u suprotnom bile daleko manje konkurentne. Kakva je to kvaliteta najbolje se vidi iz činjenice da danas otprilike milijardu ljudi na svijetu u svome džepu ima računalo u obliku pametnog telefona koji pokreće neki unixoliki ili linuxoliki sustav poput Apple iOS-a ili Google Androida, zaključuje.

Edukacijom protiv predrasuda

Jasna Benčić, dopredsjednica HULK-a, dodaje kako mnogi spomenutih mitova i predrasuda proizlaze iz needuciranosti i neinformiranosti – nešto se od toga može razbiti, ali ne sve, kaže, jer se ljudske navike teško mijenjaju. No, udruge poput njihove mogu samo nastaviti s aktivnostima promoviranja i educiranja, virtualno i uživo, te pokazivati vlastitim primjerima i argumentima što te tehnologije i predstavljaju.

Svjesni smo da je prelazak na bilo što novo, ako gledamo sa psihološkog stajališta, pa čak i na tehnologije slobodnog i otvorenog koda u ovom slučaju težak proces. Zato postoji niz stručnih literatura koje se bave migracijom na tehnologije slobodnog i otvorenog koda i koje točno ukazuju na prepreke kojima se možete susresti i kako bi zapravo trebali raditi migraciju na što bezbolniji način jer najveća prepreka u migraciji je upravo psihološka, ljudski strah prema nečem novom. Tu bih istaknula profesora Briana Fitzgeralda koji je bio naš gost predavač na 2012 konferenciji. On je veliki stručnjak u području migracije na  tehnologije slobodnog i otvorenog koda i bavi se time već dugi niz godina. Preporučam pogledati njegovo predavanje.

Susret s otvorenim tehnologijama

Ono što povezuje ljubitelje otvorenih tehnologija su i zajedničke osobine – znatiželja, želja za mijenjanjem i poboljšanjem, spremnost za učenjem i volja za pomaganjem, slažu se sugovornici i otkrivaju kako su se i sami prvi put susreli s tim svijetom. Za Luciju Pilić, glasnogovornicu HULK-a, koja inače piše za Reboot i Mobil.hr, to se dogodilo na drugoj godini fakulteta, kada se upoznala s operativnim sustavom Ubuntu, a iznenadilo ju je što je bilo riječ o jednom sasvim funkcionalnom, stabilnom, oku ugodnom i od virusa cijepljenom operativnom sustavu, koji je ujedno bio potpuno besplatan i otvoren. Nakon toga se rodila želja za učenjem o open source softveru, a tada je shvatila da se s time već susretala, ni ne znajući – VLC player, Mozilla Firefox, WordPress… Od prošle godine volontira u HULK-u, unatoč ostalim obvezama.

Jasna se također s otvorenim tehnologijama upoznala na fakultetu (FOI), kao i Luciji, prvi susret s njima bio je preko Ubuntua, o kojemu je pisala završni rad i na taj način dobila i praktično i teorijsko znanje. Sve ju je to zainteresiralo za daljnje praćenje otvorenih tehnologija, učenje i nadogradnju, posjećivanje događaja poput Otvorenog festivala ili DORS/CLUC konferencije, uključivanje u zajednice, suradnje… A promicanje tehnologija došlo je samo po sebi. No, ono što možda pojedine koči u uključivanju u cijeli ovaj otvoreni svijet i pridruživanju Jasni, Luciji i ostalim entuzijastima, je nepovjerenje u vlastito znanje o tehnologijama, ali Jasna objašnjava da je za početak potrebno imati osnovno predznanje o samom korištenju računala – sve se ostalo može naučiti u hodu, uz one koji su to također napravili na sličan način. A ako se uključite u organizaciju kao što je HULK, Ivan vam objašnjava i čime ćete se baviti:

Osnovne aktivnosti HULK-a su popularizacija slobodnih programa otvorenog koda, otvorenih tehnologija i normi, edukacija i sudjelovanje u raznim projektima povezanih s time. Jedna od važnijih trenutačnih aktivnosti je sudjelovanje u radu Radne skupine za primjenu otvorenog koda i otvorenih normi koja je osnovana pri Povjerenstvu za koordinaciju informatizacije javnog sektora Vlade RH. Organiziramo ili sudjelujemo i organizaciji konferencija. Osim tih aktivnosti nositelji smo partnerske licence za LPI edukaciju i certificiranje, lobiramo za primjenu ovih programa na svim razinama, redovito sudjelujemo kao predavači na raznim drugim konferencijama, širimo članstvo i podružnice po Hrvatskoj, radimo lokalna događanja i predavanja, surađujemo s drugim sličnim udrugama i zajednicama, razmjenjujemo iskustva, pomažemo i usmjeravamo zainteresirane za slobodni softver i dr.

HULK sudjeluje i u organizaciji međunarodne konferencije openSUSE Conference 2014 koja se krajem travnja održava u Dubrovniku te tradicionalne konferencije DORS/CLUC sredinom lipnja. Obje konferencije su namijenjene svima, jer sadrže razna predavanja za razne profile korisnika.

Za kraj, još jednom se ističu prednosti otvorenih tehnologija, koje naši sugovornici zagovaraju, a to je kontrola nad nabavljenim hardverom ili softverom. Dok mnogi naši gadgeti dolaze sa softverskim ograničenjima, za koje zagovornici otvorenih tehnologija navode da samo degradiraju potencijal moćnog hardvera i frustriraju korisnike, cilj je vratiti kontrolu korisnicima i dati i slobodu korištenja kupljenog softvera i hardvera, na način koji njima odgovara. A želite li i sami imati takvu slobodu te saznati više o slobodnim tehnologijama, HULK-ovci vas potiču da se uključite u zajednicu koja će vas dočekati, a kako drugačije, nego otvorenih ruku.