Osijek Software City: panel otkrio kako u slavonskoj dolini postati developer kvalitete Silicijske doline

Osijek Software City: panel otkrio kako u slavonskoj dolini postati developer kvalitete Silicijske doline

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku danas održan je prvi okrugli stol u nizu koje pripremaju osječki IT i internetski stručnjaci. Farmeron, Inchoo, K-informatika i Mono Software su perspektivne tvrtke koje tragaju za kvalitetnim programerima. Radi se o jednom od projekata u sklopu Osijek Software Citya kojeg smo već najavili na Netokraciji.

Softverska dolina... (Slika preuzeta s Osijek031)

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku danas održan je prvi okrugli stol u nizu koje pripremaju osječki IT i internetski stručnjaci. Farmeron, Inchoo, K-informatika i Mono Software su perspektivne tvrtke koje tragaju za kvalitetnim programerima. Radi se o jednom od projekata u sklopu Osijek Software Citya kojeg smo već najavili na Netokraciji.

Osijek Software City meetUp okupio je stotinjak studenata, srednjoškolaca i mladih ljudi koji buduće zaposlenje vide upravo u IT industriji. Moderator rasprava bio je temperamentni internetski poduzetnik i suosnivač GoHomea te Crnog Jajeta Hrvoje Bujas, koji je u opuštenoj atmosferi usmjeravao razgovor i poticao okupljene na proaktivnost. Sudionici su kroz razgovor bolje upoznali mlade izvoznike softvera i dobili poticaj za početak svoje programerske karijere.

Praksa dobar softver znači

Ove informatičke tvrtke posluju u različitim nišama, no suočavaju se sa istim problemom kod zapošljavanja, neusklađenost obrazovnog programa i tržišnih potreba. Inchooov osnivač Tomislav Bilić je poručio:

Pri zapošljavanju ne pridajemo važnost obrazovanju, važno je samo vaše znanje i portfolio koji nam možete pokazati. Tražimo iskustvo koje ne morate steći radom u nekoj tvrtki, nego samostalnim radom i učenjem. Pokažite umjesto životopisa aplikaciju koju ste sami napravili,  makar ona bila i puna bugova.

Okrugli stol okupio je vodeće osječke informatičke tvrtke na tamošnjem Ekonomskom fakultetu (Preuzeto s Osijek031)

Dejan Bešir iz K-informatike pojašnjava:

Tražimo kandidate koji će, osim samog znanja programiranja, pokazati razumijevanje procesa i kontinuirano razmišljati o poboljšanjima. Ta proaktivnost nam je važnija od bilo kojeg papira.

Hrvoje Bujas je pak u tijeku panela poručio kako nikada nije zapošljavao ljude preko veze. Zanimali su ga znanje, vještine i strani jezici. Naglasio je kako je inače kod njega uzalud bilo tražiti posao.

Kroz ovaj projekt ujedinili su snage kako bi potaknuli samostalno učenje mladih. Praktičan primjer koji kandidati demonstriraju na razgovoru za posao ove tvrtke vrednuju više od bilo kakve diplome. Fakulteti su pozvani na prilagodbu obrazovnog programa i suradnju kroz korištenje lokalnih primjera iz prakse, kako bi studentima tvrtke-poslodavci bile što bliže. Snimku cijelog okruglog stola možete naći na Osijek031!

Projekt softverskog grada se nastavlja, sljedeći korak je upoznavanje srednjoškolaca sa mogućnostima rada kao freelancer i potrebnim vještinama za konkurentnost programera na tržištu rada. Osijek je već postao prepoznatljiv kao grad proizvođača dobrog softvera, a ovaj projekt će samo potvrditi taj status. 

Napomena: Sanja Vidić je community menadžer K-informatike.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Tomislav

    Tomislav

    24. 02. 2012. u 9:03 am Odgovori

    Ova inicijativa je odlicna iako ne shvacam sto je tocno konacni cilj. “Software City” jel to poduzetnicka zona za programere ? Porezne olaksice ? Naziv grupacije 4 firme ?
    Osim toga nije mi jasno zasto na stranicama projekta a i u izjavama stalno naglasavaju kako obrazovanje nije bitno ..i to na predavanju odrzanom na fakultetu 🙂

    • Toni Aničić

      Toni Aničić

      24. 02. 2012. u 11:49 am Odgovori

      Problem: Nema dovoljno radnog kadra za daljnji razvoj softverske industrije u Osijeku (pa cak bi rekao i Hrvatskoj).

      Solution: Objasniti ljudima da tu ima novaca, perspektive, potrebe za radnicima i dait im tocne upute što i kako uciti.

      Znaci sam projekt Osijek Software City nema za cilj nikakvu grupaciju firmi, promociju njih ili njihovih proizvoda ili išta tome slicno. Jednostavno želimo napraviti 500 radnih mjesta i trebaju nam ljudi. Cilj su ti ljudi.

      Nadam se da je sada malo jasnije 🙂

      • Tomislav

        Tomislav

        24. 02. 2012. u 12:19 pm Odgovori

        Thx. Sad je jasnije i podrzavam inicijativu. Kakav profil developera trazite ?
        Btw. ne vidim nista lose da se kroz ovu incicijativu promoviraju firme i proizvodi.

      • Ivano

        Ivano

        24. 02. 2012. u 12:23 pm Odgovori

        Pozdrav Toni!
        Imas li kakav prijedlog sa cime krenuti, dali ciljati na web (php/mysql), ili se baciti na mobilno (android npr.)?
        Mobilne aplikacije jesu zakon, ali cini mi se da trziste postaje prezasiceno appovima (ponovo, cini mi se 🙂 ), a kako god da okrenes, web ce uvijek biti web, a te aplikacije ce imati potrebu komunicirati sa serverima za prihvat/slanje podataka….
        Savjet? 🙂

        • Toni Aničić

          Toni Aničić

          24. 02. 2012. u 2:15 pm Odgovori

          Ivano,

          Kao što je receno na u tekstu spomenutom eventu, svejedno je za koju se tehnologiju odlucite. Došle su 4 razlicite firme bas zato da pokazemo da postoji potreba i za desktopom, i za mobileom i za webom.

          Predstavnik tvrtke Mono je također fino sažeo da nije važno koju tehnologiju savladate, jer jednom kada savladate OOP koji je zajednicki svemu nabrojanom, ako ikad poželite, lako se možete prebaciti na neki drugi programski jezik koji vas bude zanimao i nauciti sintaksu istog.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Društvene mreže

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?