Poljoprivredni portal Agroklub razvio sučelje za oglašivače koje bi posramilo i velike medijske kuće

Agroklub je, doduše, u 13 godina postojanja postao puno više od samo portala – svima vezanima za poljoprivredu, osim vijesti i priča, nude i svojevrsnu društvenu mrežu, oglasnik pa i različite baze podataka. Iz Agrokluba zato kažu da su oni poljoprivredni informacijski sustav, relevantan izvor informacija i povezivanja svih koji se na bilo koji način bave poljoprivredom.

Njihovo novo tehnološko rješenje ClientCentre@Agroklub oglašivačima, uglavnom dugogodišnjim klijentima Agrokluba omogućuje da se u bilo kojem trenutku prijave u to sučelje i u realnom vremenu provjere koliko su klikova, pregleda ili reakcija dobili na svoje kampanje, pregledaju izvještaj u tabličnom ili grafičkom prikazu, pa čak i ugovore nove kampanje, baš kao da se oglašavaju kod tehnoloških divova.

A kako to da je takvo sučelje razvio jedan mali nišni portal, a ne neki od velikih online medija?

Skaliranje poslovanja: Više ne znači bolje

Agroklubovo klijentsko sučelje je win-win rješenje koje poboljšava poslovanje i njima i njihovim klijentima, a iza njega se, zapravo, krije priča o razvoju nišnog medija te lekcija o skaliranju poslovanja i fokusu.

Naime, s obzirom na to da se temama vezanim za poljoprivredu bavi već 13 godina, Agroklub je postao izvor kojem se vjeruje i medij putem kojeg tvrtke vezane uz poljoprivredni sektor dolaze do ciljane publike. Istovremeno, to im ograničava broj potencijalnih oglašivača, ali i omogućuje izgraditi dugoročno dobre odnose, zaključuje Vedran Stapić, jedan od osnivača:

Radimo s kompanijama s kojima gajimo dugogodišnje suradnje, a neke od njih starije su od 10 godina. Gradimo bliske odnose, a razumijevanje materije i detalja njihovog poslovanja daje nam mogućnosti da budemo efikasniji. Tržište nije veliko i itekako smo svjesni principa povezanih posuda. Imamo to u vidu, gledamo dugoročno, pokušavamo biti odgovoran medij i raditi na tome da sektoru bude bolje.

S druge strane, manje klijenata znači da uvijek mogu pružiti maksimalno kvalitetnu podršku. Kako bi to uspjeli, a pritom racionalno upravljali svojim najdragocjenijim i najneskalabilnijim resursom – ljudima – razvili su tehnološko rješenje koje djelatnike prodaje rasterećuju obaveze da prate sve elemente ugovora, izvršavanja kampanja te  kreiraju i klijentima šalju izvještaje:

Tako pružamo još bolju uslugu klijentima, ali i optimiziramo svoje interne procese.

Kako im u tome pomaže interna krilatica FKK?

Iako poljoprivredni portal i online zajednica možda ne djeluje atraktivno i cool kao neki drugi tehnološki pothvati, čini se kako bi mnogi startupi od Agrokluba mogli naučiti vrijedne lekcije o skaliranju poslovanja. Obuzdati kreativnost i pronaći fokus jedna je od njih, objašnjava Vedran:

Danas, kada smo realizirali brojne mini i mikro ambicije, dobro važemo u koje nove aranžmane ulazimo, a kako bi najbolje oplemenili najvažniji resurs, vrijeme. Unazad dvije godine u našoj praksi primjenjujemo naš #FKK motiv, a koji je interna skraćenica za fokus na kvalitetu i kontinuitet. Kvaliteta donosi rezultat.

Fokus na kvalitetu i publiku je “tajna uspjeha” kojom Agroklub odgovara na pitanja o tome kako opstati i rasti kao nišni medij. Razvodnjavanje, kaže, kratkoročno može donijeti veće brojke, ali poštivanje publike i kontinuirano donošenje vrijednih informacija donosi stalnu publiku, povjerenje i, najvažnije – utjecaj. Govori to njihova statistika posjećenosti – prošlogodišnji prosjek bio je 55.000 dnevno, ali i činjenica da, kako kaže, danas ne postoji hrvatski poljoprivrednik koji je na internetu, a koji ne zna za Agroklub.

Pravo vrijeme za agrotech projekte tek dolazi

A koliko je hrvatskih poljoprivrednika uopće na internetu, pitam Vedrana:

Kad smo startali 2008. bila je to poprilična avangarda za sektor. Internet, kao nešto moderno i poljoprivreda kao nešto suprotno, konzervativno, mnogima je izgledalo nespojivo. Ali nama je od početka, budući da imamo IT background i iskustvo drugih projekata, bilo samo pitanje vremena kada će stvari sjesti na svoje mjesto, odnosno kada će tehnologije ući u sektor u dovoljnoj mjeri da to bude nešto sasvim normalno, svakidašnje.

Da je ulazak tehnologije u poljoprivredu ozbiljan, primjera ima, ističe Vedran te navodi između ostalog i kako je državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede nedavno rekao da već 30% poljoprivrednika samostalno online, putem Agroneta, predaje godišnji zahtjev za potporu.

Uz to, na našoj online konferenciji o digitalnoj poljoprivredi nedavno je izneseno da je oko trećina oranica pod tzv. preciznom poljoprivredom, za što su potrebne tehnologije. Današnji moderni traktori su toliko tehnološki opremljeni da svaki operater mora imati mnoga znanja. Pa i nekoliko desetaka tisuća posjetitelja Agrokluba dnevno opisuje da poljoprivrednici koriste pretraživače, društvene mreže i specijalizirane portale.

S obzirom na to da u digitalizaciji hrvatskih i regionalnih poljoprivrednika nisu jedini, pitam Vedrana kako “diše” domaća agro-tehnološka zajednica:

Imamo vrlo dobre odnose s Agrivijem, ali i drugim agro digitalnim kompanijama. Pratimo ih, pišemo o njihovim dostignućima, susrećemo se na tržištu, a mnogima smo i platforma za komuniciranje. Međusobno izmjenjujemo iskustva i ne doživljavamo se konkurentima, budući da je svatko u prilično specifičnoj niši – kaže te dodaje da je uvjeren da pravo vrijeme za agrotech projekte tek dolazi.