Nuqleus osigurao 1,1 milijuna eura za još dublji zaron u deep-tech

Razvoj hrvatskog startup ekosustava dobilo je novi booster. Program suradnje akademske zajednice, industrije i startupa Nuqleus u treću godinu ulazi s dodatnih 1,1 milijun eura. Vrijeme je za iskorak, tumači Matija Srbić.

Taj je iznos osigurao Inovacijski centar Nikola Tesla (ICENT) potpisavši ugovor s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM). No, većinom će se financirati aktivnosti ICENT-ovog programa istraživačkog poduzetništva Nuqleus. Namjera je s tih 1,1 milijun eura pripomoći u izgradnju hrvatskog startup ekosustava te uspješno iskoristiti različite sheme bespovratnih sredstava.

Da smjestimo malo bolje u vrijeme i prostor ovu suradnju, napomenimo kako je ona dio projekta DIGIT punog naziva Digitalne, inovativne, i zelene tehnologije, koji podržava i Svjetska banka. Cilj tog projekta vrijednog 106 milijuna eura je poboljšati uvjete za istraživanje, razvoj i inovacije, kao i položaj Hrvatske u digitalnoj i zelenoj tranziciji. Kad smo spomenuli sheme bespovratnih sredstava koje se kani koristiti u Nuqleusu, one su vezane upravo za ovaj projekt.

Ostvarenje vizije

Sad kad smo to razjasnili, možemo se baciti na uzbudljivi dio – kako će se iskoristiti ta financijska injekcija. Srbić spremno odgovara:

Program Nuqleus je do sada “proizveo” 16 spin-offova koji su zajedno prikupili više od 1,8 milijuna eura za razvoj poslovanja i rast. Uz dosadašnji cilj edukacije što većeg broja istraživača o procesu i prilikama za komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja, kroz ovu suradnju imamo priliku napraviti veliki korak prema ostvarenju naše vizije – izgradnji funkcionalnog deep-tech ekosustava.

Što je točno san i kako izgleda taj “funkcionalni deep-tech ekosustav” koji žele postići na našim prostorima, Srbić opisuje vrlo jednostavno – da postoji suradnja između najvažnijih dionika i kontinuirana potpora deep-tech projektima na putu prema uspjehu.

Bilo da se radi o pokretanju zajedničkih R&D projekata između znanstvenih institucija i industrije ili o osnivanju deep-tech startupa koji se baziraju na rezultatima znanstvenih istraživanja, svaki dionik mora znati svoju ulogu u ekosustavu kroz koju će istovremeno ispunjavati svoje ciljeve i doprinositi rastu ekosustava.

Taj ekosustav uključuje znanstvene institucije, industriju, tijela javne vlasti, startupe, iskusne i uspješne pojedince, investicijske fondove i različite potporne institucije poput hubova, inkubatora i akceleratora.

Do sada su svi ovi dionici funkcionirali bez pretjerane sinkronizacije i međusobne komunikacije, a Nuqleus je, tvrdi, donio značajne pomake. Navodi pritom kao jedno od većih postignuća ujedinjavanje znanstvene zajednice.

Osim FER-ovih istraživača, trenutno u programu sudjeluju i istraživači sa 14 drugih partnerskih institucija – Institut Ruđer Bošković, FOI, PMF, Institut za fiziku, FESB, FKIT, PBF, Ekonomski institut Zagreb, RGN, Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta, KIF, FPZ, Građevinski fakultet i RIT.

Za ostvarenje potpunog potencijala koji hrvatski deep-tech ekosustav ima, bit će potrebne godine, ali prvi značajni rezultati bit će vidljivi već kroz sljedeće dvije do četiri godine, ističe.

Mentorski poduzetnički program

Jedna od glavnih novosti programa je što će se radi uspješnije komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja uložiti napor da se stvore interdisciplinarni timovi. Naime, spajanjem istraživačkih timova s mentorima koji imaju iskustvo u poslovnom razvoju i prodaji u specifičnoj industriji tražit će se odgovarajući poslovni modeli kako alumniji Nuqleusa ne bi stagnirali nakon što prođu kroz program.

Srbić ističe kako se to događa većini alumnija čak iako su imali brzi napredak i ostvarili prve uspjehe:

Primijetili smo kako alumniji teško osiguravaju sljedeću investiciju i nemaju značajan poslovni rast. Nedvojbeni razlog tome je što znanstvenici nisu dobri prodavači i ne znaju diktirati smjer razvoja novoosnovane tvrtke. Zato ćemo ove godine imati dediciranu kampanju za pronalazak mentora s bogatim iskustvom u poslovnom razvoju i prodaji u različitim industrijama.

Ti mentori će individualno raditi s timovima kako bi testirali međusobnu “kemiju” i potencijal dugoročne suradnje. U idealnom scenariju, ti mentori će postati CEO-ovi naših deep-tech startupa, naglašava Srbić.

Povezivanja iskusnih stručnjaka sa startupovima krenut će u siječnju. Početkom studenog završile su prijave za program Startup Builder, tako da uskoro dolazi nova generacija startupova.

Nakon što se upoznamo s novom Nuqleus generacijom, pokrenut ćemo kampanju predstavljanja novih timova, ali i naših alumni startupa koji moraju proširiti svoj tim suosnivača s pojedincima koji razumiju kako graditi i razvijati uspješan biznis. Ovaj model želimo testirati jer je jasno da istraživači nisu niti trebaju biti dobri poduzetnici.

Istraživači bi se trebali baviti onime u čemu su najbolji, a posao voditi i razvijati oni kojima je to jača strana. Srbić kaže kako već imaju na umu neke ljude iz poslovne zajednice, ali i kakve izazove očekuje:

Najveći izazov kod ovog modela bit će pronaći parove koji funkcioniraju i zato očekujemo da ćemo po generaciji imati 1-2 startupa koji će se uspješno povezati i zaista postati tim. Naši kriteriji za pojedince će biti jako visoki jer se stvarno želimo uvjeriti da povezujemo istraživače s nekim tko razumije tržište i industriju koju startup cilja te da iza sebe ima iskustvo u provedbi sličnih poduhvata. Trenutno na popisu već imamo nekoliko ljudi koji su izašli iz uspješnih hrvatskih startupa i kompanija te su trenutno u potrazi za novim, uzbudljivim prilikama.

Fundraising bootcamp

Nuqleus uvodi i fundraising bootcamp, višednevnu edukaciju za najzrelije timove kako bi se što bolje pripremili za prikupljanje investicija. Koncept je upravo testiran. U suradnji s Veleposlanstvom SAD-a u Hrvatskoj, pet američkih mentora pomagalo je Nuqleus startupima u pripremi šestomjesečnog plana za prikupljanje investicije.

Rezultat je to Srbićeva boravka u Philadelphiji gdje je pohađao programa YTILI i povezao se sa stručnjacima za razvoj i provedbu programa za komercijalizaciju rezultata znanstvenih istraživanja na Sveučilištu Pennsylvania (UPenn). Shvatio je kako oni mogu pomoći razvoju hrvatskog ekosustava na više razina:

Kroz desetodnevni program koji smo organizirali, pripremili smo edukaciju za javne institucije koje znanstvenicima dodjeljuju financijske potpore poput HRZZ-a, Hamag Bicroa, MZOM-a i HBOR-a, pripremili smo edukaciju za znanstvene institucije kako bi identificirali probleme u pripremi za proces komercijalizacije i upoznali ih s modelom UPenna, te edukaciju za naše alumni startupe kako bismo ih pripremili za proces fundraisinga na kojoj su se priključili i mentori iz St. Louisa, Austina i Delawarea.

Ostali planovi

ICENT pokreće i Deep-Tech Talks, događanje na kojem će se svaka dva, tri mjeseca razgovarati o čemu drugom nego o deep-tech temama. Ideja je predstavljati uzbudljive teme iz znanstvene zajednice i industrije kako bi se potaknula njihova suradnja.

Naumili su i oko svog programa Nuqleus izgraditi mrežu poslovnih anđela i fondova rizičnog kapitala, koji, kako kaže Srbić, razumiju industrije koje njihovi startupi ciljaju. Potraga za ulagačima se stoga širi i izvan hrvatskih granica. Pritom računaju na Association of Croatian American Professionals (ACAP). Koordinator Nuqleusa objašnjava kako to namjeravaju postići:

To znači dovoditi vrhunske mentore i investitore na najveće događaje poput Nuqleus Demo Daya, ali također i slanje alumni startupa u razvijenije ekosustave koji su pogodniji za razvoj tvrtki u područjima poput biotehnologije, medicine ili robotike.

ICENT najavljuje i novi radni prostor za svoje startupove, a Nuqleus širi tim, otvorena su mjesta za budućeg COO programa i administratora.