Netflix u novi pohod na Europu krenuo preko Francuske

Netflix u novi pohod na Europu krenuo preko Francuske

Hrvatska još nije na popisu na kojem se našao i višestruko manji Luxemburg. Zašto Netflix smatra da naše tržište još nije spremno za ovu uslugu?

Netflix krenuo s novim valom europske ekspanzije- prvi korak je Francuska
Netflix krenuo s novim valom europske ekspanzije – prvi korak je Francuska

U veljači je Netflix najavio kako cilja na 400 milijuna dolara investicije kako bi povećao vlastitu produkciju sadržaja, omogućio akvizicije, te ono za nas najbitnije – proširio svoju uslugu po Europi. Krenuo je drugi val ekspanzije usluge kojim bi se trebala umnogostručiti brojka od 40 milijuna korisnika s kojom je završen posljednji kvartal prošle godine. Prvi je korak, čini se, Francuska.

Nakon Ujedinjenog Kraljevstva, Irske, Danske, Finske, Norveške, Švedske i Nizozemske, u novom pohodu na Europu Netflixova ciljana tržišta su Francuska, Švicarska, Belgija, Austrija, Luksemburg i Njemačka. Potonje bi moglo biti posebno teško, jer kako izvještava BBC, Nijemci nisu nisu spremni plaćati svoj televizijski sadržaj, a dodatan je izazov sinkronizacija svog sadržaja, na koju je ovo tržište naviklo.

Francuska konkurencija nije sretna

Francuzi su, s druge strane, savršeno zadovoljni podnapisima, a velik broj konkurenata na tržištu pokazuje kako potražnje za plaćenim sadržajem uistinu ima. Tako ni ne čudi što je Netflix s novim proširenjem krenuo upravo ondje:

Francuski kanali i operateri, naravno, nisu oduševljeni ovim potezom, prenosi The Next Web, te sve aktivnije oglašavaju svoja kupljena prava na serije iz Netflixove produkcije kako bi uvjerili korisnike da nema potrebe za prebacivanjem na američki servis koji nudi sadržaj na zahtjev, dok drugi isto pokušavaju postići povećanjem ponude besplatnog sadržaja.

Dok neće morati mijenjati navike potrošača, kao što će po svoj prilici biti slučaj u Njemačkoj, Netflix će se ipak morati kulturno adaptirati. Francuski televizijski servisi i programi moraju nuditi barem 40 posto sadržaja iz domaće produkcije – nešto čega se Netflix ne mora nužno pridržavati, imajući u vidu da mu je europsko sjedište u Amsterdamu, no blatantno ignoriranje tog pravila moglo bi na servis navući bijes Francuza koji su vlastitoj produkciji vrlo skloni.

A u Hrvatskoj?

Hrvatska, primijetili ste, nije uključena ni u ovaj val ekspanzije –  riječ je ipak o malom tržištu koje još treba dozrijeti. Iako Luksemburg broji mnogo manje stanovnika, njegova je populacija iznimno internacionalna, a potražnja za internacionalnim streaming programom je iznimno velika, objašnjava luksemburški Wort. S druge strane, hrvatsko tržište tek je zakoračilo u svijet streaming servisa i servisa za sadržaj na zahtjev.

To ipak ne znači da je broj igrača koji bi Netflixu predstavljali konkurenciju malen – uzevši u obzir populaciju hrvatske i fragment tržište otvoren streamingu i plaćanju sadržaja, televizijsko nebo prilično je zasićeno. Najglasniji konkurent zasigurno bi bio Blitz Cinestar, no tu su još i Oyo, Pickbox i HBO On Demand usluge.

Većina njih je pak povezana s različitim operaterima i paketima kojima nisu svi skloni, pa bi nezavisni ponuđač usluge, pogotovo velik i popularan kao Netflix, mogao imati znatnu kompetetivnu prednost kod određenog broja korisnika. S druge strane, velik dio korisnika voli sve-u-jednom rješenja, pa Netflix tako očekuju i pregovori s domaćim operaterima želi li se prilagoditi lokalnoj kulturi konzumiranja sadržaja.

Tu je i pitanje svježeg i atraktivnog sadržaja, koji je dijelu ovih servisa vječna boljka – dolazak ovog američkog servisa zasigurno bi im zapaprio poslovanje, ali ih i natjerao da podignu letvicu kako bi bili uistinu kompetitivni.

Iako Netflix još nije najavio svoj dolazak, za njega bi se već trebali početi pripremati. Francuski su se ponuđači usluga godinama spremali za konkurenciju i investirali u sadržaj i tehnologije, tvrde, no borba za tržište svejedno im neće biti laka. Ne učine li oni na hrvatskom tržištu isto, ne piše im se dobro.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.