Marina Filipović na Tvitomaniji: Ne mogu zamisliti svoj fotografski rad bez interneta

Marina Filipović na Tvitomaniji: Ne mogu zamisliti svoj fotografski rad bez interneta

Mario Poje vodi fotopanel na Tvitomaniji.
Mario Poje vodi fotopanel na Tvitomaniji.

Dobar dio prvoga dana Tvitomanije bio je rezerviran za fotopanel i radionicu posvećene fotografiji i društvenim mrežama. Radionicu je otvorio Mario Poje, poznati “tviteraški” fotograf koji je rekao nešto više o svojoj ljubavi prema fotografiji i društvenim mrežama.

Naime, Mario se dokazao kroz fotografiranje tweetupa, a slike koje je objavljivao na blogu postajale su sve gledanije. Napominje kako mu je bilo iznimno drago što su tviteraši često uzimali njegove fotografije i postavljali ih kao profilne slike. Inače, kaže kako je Twitter koristio kao platformu širenja dobrog glasa, a na Facebooku je tek odnedavno. No, blog smatra osobnijim i prisnijim, stoga za ga svakako preporuča za fotografe.

Marina Filipović o internetu i fotografiji

Nakon njega je na redu bila Marina Filipović, urednica fotografije na Netokraciji, koja već 11 godina radi profesionalno kao fotografkinja i napominje kako ne može zamisliti svoj fotografski rad bez interneta.

Pojavom digitalne fotografije shvatila sam da je to ogromna stvar koja će mi omogućiti da fotografiram kad želim i koliko god želim. Nakon toga sam ostala zapanjena kada sam shvatila da mogu sama napraviti web stranicu i prezentirati ono što radim. To mi je bilo veliko otkriće.

Marina Filipović, urednica fotografije na Netokraciji (slika: Nebojša Marković)
Fotografkinja Marina Filipović Marinshe, urednica fotografije na Netokraciji (slika: Nebojša Marković)

Marina je uz digitalnu fotografiju učila i više o izradi web stranica i grafičkom dizajnu i uz to shvatila da može ostvariti svoj životni san i biti fotografkinja, uz mogućnosti koje nudi Internet.

Uz pomoć interneta sam shvatila da postoji tržište i ljudi koji trebaju portrete i druge profesionalne fotografije. Uskoro sam počela raditi za razne klijente i shvatila je da je web stranica, makar i statična, obavezan dio poslovanja.

No, onda se napokon na domaćem tržištu pojavio blog, koji joj je dao nove mogućnosti. Nakon toga je došao Twitter, Facebook i druge društvene mreže, a sve je to dovelo do toga da radi s poznatim klijentima, kao što su Algoritam, Bloomsburry, Menart, Edo Maajka ili Elemental. Spomenula je kako se poprilično ponosi predstavljanjem geeketa na Netokraciji, u cilju promicanja ženskoga poduzetništva.

Danas je na internetu lakše no ikada biti fotograf jer imaš aparat koji ti pruža beskonačno mnogo okidanja za beskonačno mnogo pokušaja. I imaš Internet kao samostalnu galeriju fotografija otvorenu od 0 do 24. Internet je trenutno najjači medij.

Screen shot 2013-05-09 at 16.09.56

Koje društvene mreže fotografi koriste?

Marina kaže kako je foto blog i dalje najvažniji društveni alat uz fotografe i smatra kako ga je poželjno voditi uz službenu stranicu u obliku galerije fotografija. Spomenula je i DeviantART, koji je i dalje odlična baza umjetnika. Facebook je najkorištenija društvena mreža i putem njega se postiže najveći doseg, ali na njemu ima i dosta buke. Na Twitteru se mora naučiti jasno i kratko izraziti, dok je Instagram odličan alat za dokumentiranje fotografskog procesa i jednostavno se može koristiti kao fotoblog u kombinaciji s Tumblrom. Praktičan je za osvježavanje i statusa na drugim društvenim mrežama, kao što su Facebook i Foursquare.

Dean Danailov o razvitku Instagrama, lomografiji i "toy" foto aparatićima (Snimila Marinshe)
Dean Danailov o razvitku Instagrama, lomografiji i “toy” foto aparatićima (Snimila Marinshe)

Nakon Marine slijedio je Dejan Danailov koji se fokusirao samo na Instagram i na to kako je njegova pojava utjecala na fotografiju. Objasnio je povijest, razvoj, što je donio Instagram za Android, kako je Twitter ukinuo prikaz slika s Instagrama, koji su bili problemi s autorskim pravima itd. U drugom dijelu radionice predavanja će održati Ivana Bubaj, Nebojša Uglješić, Vladan Filipović i Stefan Đaković.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.