Line, japanska verzija WhatsAppa, žari i pali s 300 milijuna korisnika

Line, japanska verzija WhatsAppa, žari i pali s 300 milijuna korisnika

Line je, ukratko rečeno, WhatsApp aplikacija na japanski način, a sada je službeno prešla brojku od 300 milijuna korisnika. Za usporedbu, sam WhatsApp, koji je dvije godine stariji i glasi kao ludo popularan servis broji ih tek nešto više, oko 350 milijuna. U čemu je tajna? U moru (pre)slatkih kawaii likova.

Line, očito, još nije baš popularan na ovim područjima
Line, očito, još nije baš popularan na ovim područjima.

Line je, ukratko rečeno, WhatsApp aplikacija na japanski način, a sada je službeno prešla brojku od 300 milijuna korisnika. Za usporedbu, sam WhatsApp, koji je dvije godine stariji i glasi kao ludo popularan servis broji ih tek nešto više, oko 350 milijuna. U čemu je tajna? U moru (pre)slatkih kawaii likova.

Aplikacija Line servis je za komunikaciju, ali također nudi igre i različite alate, a sve je preplavljeno slatkim životinjskim i ljudskim crtanim likovima, emotikonima i naljepnicama. Kako priča ide, lansiran je 2011. godine u Japanu kada su potresi i tsunami onemogućili komunikaciju preko mobilnih mreža. Od tada je broj korisnika polako rastao, da  bi u srpnju je ove godine dosegao dvjesto milijuna korisnika, a u samo četiri mjeseca taj je broj porastao za još sto.

Do nedavno aplikaciju nije koristio gotovo nitko s ove strane Urala, a moj otužan popis od jednog line prijatelja mi govori da na ovim prostorima i dalje nije baš popularna, no kako se sve više iz Azije širi na globalno tržište (jer tko ne voli japanske emotikone?), možda se i to promijeni. CEO Linea, Akira Morikawa, za CNET je izjavio kako u 2014. ciljaju na 500 milijuna korisnika.

Preko ove aplikacije navodno se pošalje 7,2 milijarde poruka na dan, a osim originalnih besplatnih emotikona i naljepnica, Line za dva dolara nudi licencirane likove poput Hello Kitty, na temelju kojih zarađuje 10 milijuna dolara mjesečno.

Line je dostupan za Windows Phone, Android i iOS.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.