Bitcoin je kao internet ’95., velike mogućnosti primjene ćemo tek vidjeti

Leon Badurina, developer i bitcoin entuzijast, sinoć je s okupljenima u HUB385 podijelio svoju strast i znanje o ovoj temi. Iako se s bitcoinima, kao prvim decentraliziranim digitalnim novcem upoznao prije nešto više od godinu dana, vrlo brzo se zainteresirao za cijelo područje. Bitcoin je stvoren i korišten na internetu, a omogućava instant plaćanje bez posrednika.

Cijela priča počela je sad već davne 2008. godine kada je Satoshi Nakamoto u znanstvenom radu opisuje novac bez posrednika, a 3. siječnja 2009. pokrenut je bitcoin, nakon čega se oko njega polako počinje stvarati zajednica, rekao je Leon na početku meetupa.

Bitcoin je opet ‘skočio’, treba li mi?

Kad je riječ o korištenju bitcoina, što vjerojatno mnoge zanima u trenutku kad se pojavi vijest o skoku vrijednosti, za početak je dovoljno skinuti bitcoin wallet nakon čega je korisnik spreman primati ovu kriptovalutu. Svaki korisnik bitcoina pri tome ima javni ključ koji se može shvatiti kao broj računa i privatni ključ kojeg čuva aplikacija duboko enkriptiranog, međutim on nije bitan u situaciji kada korisnik samo prima novac. Privatni ključ je logički povezan s javnim ključem, a ako ga izgubite ili vam ga netko ukrade, nažalost možete zaboraviti na svoje bitcoine. Leon je istaknuo:

Globalno imamo tisuće računala koje ‘vrte’ bitcoine i lagano je postati dio zajednice kroz pripadajuće aplikacije.

Trenutno u optjecaju oko 16 milijuna bitcoina

U slučaju slanja bitcoina nekome, kada računalo zaprima novu transakciju, ono provjerava ispravnost transakcije te ima li pošiljatelj dovoljno novca. Tu dolazimo do popularnog blockchaina, odnosno baze podataka koja sadrži sve transakcije od početka bitcoina pa do danas, a jedan blok bitcoina može se najbolje zamisliti kao jedan excel sheet, objašnjava Leon.

Da bi se provjerilo koliko netko ima novca, treba provjeriti sve transakcije u blockchainu, a otprilike trebaju dvije do tri minute da prođe transakcije. Računala koja rade provjeru, ne zapisuju podatke. Pa tko onda gradi blockchain? Riječ je o računalima, koje nazivamo mineri, odnosno rudari.  Pri tome svaki blok čuva integritet onoga prethodnog, odnosno svi su logički povezani.

Leon je istaknuo kako nagrada za svaki zatvoreni blok mora biti veća od troškova opreme i troškova električne energije, a svakih 10 minuta zatvori se jedan blok i u sustav uđe novih 12,5 bitcoina. Međutim, nagrada za svaki zatvoreni blok prepolovljuje se svake 4 godine, što se naziva Bitcoin Halving. Trenutno je u optjecaju oko 16 milijuna bitcoina i svi su nastali kao nagrada za održavanje bitcoin mreže. Pretpostavlja se da će ovim tempom izlaska, maksimalno biti 21 milijun bitcoina jer mineri neće biti zainteresirani za taj rad zbog male naknade.

Kako kupovati i čuvati bitcoine?

Za kupnju bitcoina, Leon predlaže nekoliko opcija, uključujući prijatelje ili poznanike, bankomate kojih je nekoliko i u Hrvatskoj, uz korištenje online servisa ili online mjenjačnica, no treba imati na umu da na većini tih mjesta se plaća i naknada za kupovanje bitcoina.

Još je zanimljivije pitanje kako čuvati bitcoine? Jedna od opcija i ne baš najsigurnija je na bitcoin walletu koji korisnik skine na mobitel, zatim su tu servisi poput online walleta, online mjenjačnica, hardware walleta (koji u sebi čuvaju i privatni ključ), a jedna od opcija i je paper wallet, odnosno bitcoine je moguće čuvati i offline, ako recimo na komadu papira imate zapisan privatni i javni ključ.

Pravilo je, vaši ključevi, vaši bitcoini!

Koje su prednosti i nedostatci bitcoina?

Govoreći o prednostima pred klasičnim valutama, Leon ističe sljedeće:

• bitcoin je opensource
• inovacija dolazi izvana
• inflacija je predvidiva
• funkcionira bez posrednika (može se koristiti bilo kada i bilo gdje)
• mikroplaćanja
• zaštita identiteta

Međutim, to ne znači da nema i određenih problema i nedostataka:

• nereguliran je zbog čega će jako malo ozbiljnijih investitora pristupiti tome
• neintuitivan
• teško se čuva
• nelegalne aktivnosti
• volatilnost
• skalabilnost – velika je potražnja pa sustav puca po šavovima

Bitcoin je kao internet ’95.

Kad je riječ o primjeni, budući da je bitcoin globalna valuta to mu taje velike mogućnosti od toga da bude skladište vrijednosti, zatim je tu Internet of Things (da stvari same mogu koristiti valutu), ecommerce, a također kao što pokazuje primjer iz Ukrajine, novac ne mora biti jedina primjena blockchaina. Međutim, to je tek dio njegovih potencijala, prava revolucija u njegovom korištenju vjerojatno će krenuti iz zemalja koje nemaju jake tradicionalne financijske institucije. Na bitcoin gledam kao na internet ’95, zaključuje Leon.

Inače, ovo je prvi u nizu susreta posvećenih ovoj temi, a HUB385 će kao domaćin organizirati jedan svakih nekoliko tjedana gdje će zainteresiranih moći saznati još više o ovoj temi. Također, u HUB385 na proljeće ove godine najavljuju i konferenciju na ovu temu, a više informacija i govornici bit će poznati uskoro.