Leelp 19-godišnjeg Svena Kapuđije zamjenjuje bilježnice pune matematičkih rješenja praktičnom web aplikacijom

Leelp 19-godišnjeg Svena Kapuđije zamjenjuje bilježnice pune matematičkih rješenja praktičnom web aplikacijom

Leelp je internetska aplikacija koja će vam pomoći u vježbanju matematike tako što će korisnici postavljati zadatke i njihova rješenja na sustav, oko kojih se može dalje voditi rasprava. Iako zamišljen kao platforma za pomoć u matematici, Leelpov osnivač Sven Kapuđija za Netokraciju je najavio kako bi se i neki drugi predmeti mogli naći u ovom sustavu, koji je bio jedan od finalista nedavnog App Start Contesta.

Leelp - san svakog studenta

Leelp je web aplikacija koja će vam pomoći u vježbanju matematike tako što će korisnici postavljati zadatke i njihova rješenja na sustav, oko kojih se može dalje voditi rasprava. Iako zamišljen kao platforma za pomoć u matematici, Leelpov osnivač Sven Kapuđija za Netokraciju je najavio kako bi se i neki drugi predmeti mogli naći u ovom sustavu, koji je bio jedan od finalista nedavnog App Start Contesta.

Srednjoškolci, ali i studenti vjerojatno imaju ispunjene bilježnice matematičkih zadataka koji, nakon što ispit prođe, nemaju više koristi od njih, dok s druge strane, tokom pripremanja ispita dobro bi im došao uvid u rješenje zadatka kako bi mogli prekontrolirati svoje rješenje i postupak. Tu u priču dolazi Leelp, sustav koji želi okupiti takve, kvalitetno rješene zadatke i okupiti studente da raspravljaju o problemu, ali i omogućiti lakše pretraživanje tih zadataka.

Sven je inspiraciju za ovaj projekt dobio nakon upisa na zagrebački FER, na čijem je forumu pronašao masu rješenih zadataka, ali kako su takvi forumi pretpani, svake godine novi studenti postavljaju ista pitanja – problem je očit: obzirom da se zadaci na forum postavljaju u obliku slikovnih dokumenata (usprkos podršci za LaTeX), oni su nepretraživi.

Leelp je zamišljen kao platforma na kojoj bi, da biste došli do rješenja nekog zadatka, morali postaviti rješenje na neki drugi zadatak, međutim odustalo se od toga jer bi vjerojatno ljudi našvrljali neko riješenje čisto reda radi da mogu doći do rješenja zadatka kojeg traže te bi nastao nered. No, dok se ne poveća baza korisnika i zadataka, sustav radi na principu da se postavljaju samo rješeni zadaci – uz problem ide i rješenje. Još jedan razlog tome jest i činjenica da se zadaci (prijemni, ispitni…) ponavljaju iz godine u godinu, a zajednica korisnika tada kontrolira točnost rješenja i raspravlja o njemu.

Uđe matematičar u kafić…

U budućnosti, postojat će opcija i da se stavi upit za rješavanjem zadatka, pojašnjava Kapuđija. Trenutno je opcija na čekanju jer bi se Leelp brzo pretvorio u mjesto za moljakanje za rješenjima – možda upravo tu leži poslovni model? Iako, prema planovima autora, Leelp će ostati besplatan što zbog publike, što zbog lakšeg širenja.

Pitao sam Svena što dalje s Leelpom – vidi li ga kao zajednicu matematičara i možda platformu za učenje?

Nadam se jer sada postoji gomila riješenih zadataka ali su raštrkani na sve strane, a velika većina nije niti digitalizirana – ovim putem pozivam sve koji imaju veće količine zadataka riješene, a nemaju volje niti vremena to digitalizirati da mi se jave. Leelp nije nužno vezan za matematiku već za prirodne predmete pa i ostale grane jer tehničkih granica što se toga tiče nema. Čak mogu natuknuti da će se naći i prilično opširni opisi lektira za srednje škole na leelpu. Na FER-u ima zaista mnogo ljudi koji su spremni pomoći oko bilo čega u bilo koje doba dana bez ikakve naknade, ja se nadam da FER nije jedini.

O planovima za daljnji razvoj Kapuđija kaže:

Definitivno povećavati bazu zadataka, tu ima posla i to će sigurno biti jedan dugotrajan proces. Uz to naravno peglati bugove i slušati reakcije korisnika. Ideja je kasnije uspješno ugraditi onu opciju koju sam već spomenuo da se postavi samo zadatak i traži da netko drugi riješi taj problem, na kakav način – vidjet ćemo. Uz to otvoriti leelp API za developere (a samim time i škole/fakultete) kako bi mogli iskoristiti leelp platformu za neke svoje ideje i na taj način promovirati leelp. Na kraju svega naći dobar biznis model koji će funkcionirati i koji će moći održavati cijeli projekt na nogama.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.