Tržište, financije i kako doći do publike je ono što najviše brine kreativce

Tržište, financije i kako doći do publike ono je što najviše brine (kulturne) kreativce

Prošlog je tjedna održana KIKI radionica društvenog inoviranja, u kojoj su sudjelovali predstavnici institucija, udruga, nezavisnih i mladih profesionalaca. Glavnim izazovom s kojim se susreću naveli su probleme tržišta, ali bilo je tu i drugih zanimljivih primjedbi.

KIKI radionica je prošloga tjedna u Zagrebu okupila profesionalce iz kulturno kreativnih industrija.
KIKI radionica je prošloga tjedna u Zagrebu okupila profesionalce iz kulturno kreativnih industrija. Luka Travaš

Cilj KIKI radionice društvenog inoviranja bio je identificirati ključne potrebe i izazove s kojima se suočavaju profesionalci iz kulturno kreativnih industrija. Na radionicu su se odazvali stručnjaci iz različitih branši, uključujući freelancere, kreativce iz privatnog sektora, neprofitnih udruga, ali i akademskih institucija.

Među glavnim izazovima i problemima koje su definirali sami sudionici, ističu se oni vezani uz samo tržište. Uz to što je teško zaštititi intelektualno vlasništvo, profesionalce iz kulturno kreativnih industrija – među kojima su dizajneri, marketingaši, fotografi, kustosi, muzeolozi i ostali kreativci koji se bave novim medijima – muče birokracija, administrativni problemi i zatvorenost tvrtki prema freelancerima. Nadalje, veliki izazov su financije i razvoj publike, tj. kako doći do ciljne skupine. Dio sudionika je kao veliki problem istaknuo inertnost i društvenu depresiju, te teško pronalaženje motivirane radne snage.

S druge strane, za mlade profesionalce je izazov dodatna edukacija i kako naučiti specifične vještine. Ovaj problem proizlazi iz lošeg programa visokoškolskog obrazovanja koje ne priprema studente za rad na tržištu. Na radionici su mapirane i druge potrebe unutar industrija i to kroz 5 specifičnih područja: ljudski potencijali, financijski resursi, intelektualni resursi, društveni kapital i materijalni resursi.

Produktivnost pada kada se brinemo za egzistenciju

Sudionici su kroz grupni rad mapirali izazove i potrebe industrije, među kojima se našla i neprepoznatost freelancera u tvrtkama.
Sudionici su kroz grupni rad mapirali izazove i potrebe industrije, među kojima se našla i neprepoznatljivost freelancera u tvrtkama. Luka Travaš

Na radionici se nekoliko puta govorilo o freelancerstvu koje još nije dovoljno prepoznato u društvu. S jedne strane, institucije ne prepoznaju freelancere kao osobe koje direktno pružaju svoje usluge, stoga ih miješaju s poduzetnicima zbog čega nedostaje i programa i poticaja za takav način poslovanja. S druge strane, i tvrtke im često zatvaraju vrata ili se događa da od njih očekuju usluge koje nisu u opisu njihova posla. Naime, karakteristika našeg tržišta je da sve radimo sami. Trošimo se na krive kanale i manje smo produktivni, objasnio je Matija Raos, predsjednik Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca.

Dio ovih problema potječe i iz pogrešnog načina razmišljanja gdje se zaposlenje gleda kao jedini način održivosti i zarađivanja za život. Međutim, takav mindset nije zdrav za osobni razvoj, smatra Matija, a pod pritiskom preopterećenosti oko egzistencije, kreativcima pada ono bez čega ne mogu – produktivnost.

Nova radionica u ožujku

U Hrvatskom društvu nezavisnih profesionalaca su zadovoljni odazivom, posebice zbog toga što se pokazalo koliko je pojam kreativnosti širok.

Ugodno smo iznenađeni odazivom i interesom za KIKI radionicu s preko 50 prijava najraznovrsnijih dionika iz sektora kulturno kreativnih industrija. Zadovoljni smo jer je na radionici sudjelovalo 30 predstavnika KKI organizacija, nezavisnih i mladih profesionalaca, fakulteta te tvrtki što nam je omogućilo kvalitetan rad te dolazak do reprezentativnog snimaka situacije u sektoru.

Rezultati radionice će poslužiti za daljnje aktivnosti KKI društvenog inoviranja. Već u ožujku nas očekuje trodnevna co-creation radionica koja će se baviti procesom programa za podršku projektima kulturno kreativnih industrija s komponentom društvene inovacije, a više detalja znat ćemo uskoro.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.