Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

SEO je star koliko i internet. Točnije, koliko i tražilice.

Još od prvih tražilica poput Yahooa! Ili Alta Viste, kreatori sadržaja su željeli da njihova stranica bude prva i tražili su načine kako to postići. Praksa je od tada pa do danas bila ista. Otkriti kako tražilice funkcioniraju i prilagoditi sadržaj tome.

Tražilicama je uvijek bio cilj ponuditi korisnicima najbolji sadržaj tako da one redovito mijenjaju svoj algoritam, a samim time se mijenjaju i SEO strategije. Neke od njih su se zadržale i do danas.

1994.: Yahoo! I natrpavanje ključnih riječi

Yahoo! se smatra prvom pravom tražilicom koja se ušla u masovnu upotrebu. U početku je koristio rudimentaran algoritam koji je brojao ključne riječi u tekstu i meta tagovima u HTML kodu. Ako ste željeli biti pozicionirani iznad konkurencije, bilo je dovoljno napisati duži tekst i više puta spomenuti pojam za koji želite rangirati (tzv. keyword stuffing).

Interesantno je da se dio te strategije zadržao i danas. Tako da imate SEO specijalista koji i dalje zapitkuju koliki je postotak ključnih riječi u tekstu prihvatljiv. Umjesto da se koncentriraju napraviti što kvalitetniji sadržaj.

1996.: Google revolucija

Sergey Brin i Larry Page stvaraju Google, do dan danas najbolju i najprecizniju internetsku tražilicu. Njihov algoritam PageRank je rangirao stranicu s obzirom na broj backlinkova, tj. broj drugih stranica koje pokazuju na nju. Backlink je više vrijedio ako je dolazio sa stranice s višim autoritetom u određenom području.

Backlinkovi su do danas ostali jedan od stupova SEO-a i među mnogim specijalistima se smatraju najvažnijim faktorom za rangiranje. Treba ipak napomenuti da je Google počeo smanjivati njihov značaj zbog toga što su ih vlasnici web stranica jednostavno počeli kupovati.

1998.: Početak kupovanja backlinkova

Ove godine lansirana je stranica goto.com. Vlasnici stranice su prepoznali da su backlinkovi najvažniji faktor u optimizaciji te su jednostavno počeli naplaćivati ljudima koji su željeli postaviti link na svoju stranicu.

To je praksa koja se održala i danas. Postoje na tisuće stranica koje služe samo kao katalozi backlinkova. Postaviti svoj link na takvu stranicu je vrlo jeftino pa se vlasnici stranica često odlučuju za to.

Google je tu praksu već odavno prepoznao i krenuo obeshrabrivati takvu taktiku. Danas takvi backlinkovi ne vrijede ništa niti pridonose povećanju autoriteta domene.

2003.: Uragan Florida

Krajem 2003. godine, Google je napravio prvi veliki update svojeg search algoritma. Nazvao ga je Florida i kad je izašao napravio je takav kaos da su male stranice naglo izgubile veliku količinu posjeta. Nakon što su se vlasnici stranica počeli buniti, Google je ažurirao algoritam i nakon nekoliko mjeseci su se stvari vratile na svoje mjesto.

Ne zna se točno što je Florida napravila jer je to poslovna tajna. Pretpostavlja se da je Google stao na kraj backlinkovima koji nisu dobiveni na prirodan način.

Od tada, SEO strategija se prilagođava Googleovim ažuriranjima algoritma. Lov na loše backlinkove je stvar prošlosti, a specijalisti se sad moraju usredotočiti na sadržaj.

2004.: TrustRank update

Godinu nakon Floride, TrustRank se obračunao i sa spam stranicama i SEO specijalistima koji koriste black hat tehnike poput skrivanja sadržaja unutar HTML koda, keyword stuffing ili article spinning gdje se isti članak napiše drugim riječima.

Ovaj update pojačao je sposobnost otkrivanja koliko je koja stranica vjerodostojna i da li joj je namjera spam.

2013.: Natural language processing

S Hummingbird ažuriranjem algoritma došao je kraj keyword stuffingu. Google je počeo pratiti da li su tekstovi pisani na prirodan način i kažnjavati neprirodno ubacivanje ključnih riječi samo radi rangiranja.

Tu se završilo s postavljanjem temelja SEO strategija. Dva su osnovna stupa: kvalitetni backlinkovi i kvalitetan sadržaj.

2014.: E. A. T. smjernice

Nakon što su se stvari 2013. godine razjasnile i napokon su postavljena dva najvažnija ranking faktora, počela su se postavljati dva pitanja:

1. što je kvalitetan sadržaj i
2. što su to kvalitetni backlinkovi.

Zato je Google objavio E. A. T. smjernice. E. A. T. je akronim od Expertise, Authoritativeness i Trustworthiness ili na hrvatskom stručnost, autoritet i vjerodostojnost.

SEO strategija se tada usmjerila prema dokazivanju da na stranici djeluju ljudi koji znaju svoj posao, objavljuju točne i provjerljive podatke te da to vrednuju i druge stranice iz istog područja. Tako je ostalo do danas osim što se 2022. godine u akronim dodao još jedan E koji označava Experience tj. iskustvo pa je postao E. E. A. T.

SEO specijalisti sada imaju pune ruke posla pišući PR članke i postove kako bi ojačali stručnost ljudi koji se spominju na stranici. Traže se iskusni copywriteri koji dominiraju nišom i stvaraju se skoro pa ljubavne veze sa stranicama koje predstavljaju autoritet u tom području.

2019.: Mobile first

Mobilni su uređaji 2015. godine preskočili računala kao najpopularnije sredstvo za pretraživanje interneta. Danas se ta razlika samo povećava. Zato je Google već sljedeće godine počeo razvijati mobile first indeksiranje. To znači da kad googlebot dođe na stranicu, prvo pogleda kako ta stranica izgleda u mobilnoj verziji. Ako se stranica raspadne na mobitelu, automatski joj se smanjuje rang.

Od 2019. godine je većina stranica na internetu indeksirana po tom principu.

Responzivnost je postala jednako važna kao i sadržaj i backlinkovi. Samo što je do nje lakše doći uz pomoć dobrog developera.

2023.: Helpful content update

Od ove godine više nije dovoljno da sadržaj bude lijepo napisan, stručan i vjerodostojan. Sada mora biti i koristan. Znači sadržaj mora pružati određenu vrijednost posjetiteljima. SEO specijalisti se još uvijek češkaju po glavi što to točno znači i kako izaći na kraj s novim ažuriranjem search algoritma, ali SEO nikada i nije bio egzaktna znanost. I u tome je upravo njegova ljepota. Kreativnost, maštovitost i metoda pokušaja i promašaja. To je SEO.

Buduće strategije SEO optimizacije

Google jako forsira “one click SERP”. Pokušava ljudima dati instantan odgovor na njihov upit bez potrebe za posjećivanjem stranice. Zato je trenutno fokus optimizacije na dobivanje obogaćenih rezultata poput featured snippeta ili knowledge panela. Upotreba AI-a poput Chat GPT-ja ili Google Barda to još više potencira tako da će se u budućnosti ići na davanje konkretnih odgovora na što više pitanja koja ljudi mogu postaviti.

Tekstualni sadržaj sve manji privlači pažnju jer u ovo užurbano vrijeme je važno što brže i lakše doći do informacije. Zato se stvaratelji sadržaja sve više okreću infografikama ili kratkim videima.

Da rezimiram. “Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!)” – Dobriša Cesarić, “Povratak”