Kada biste trebali ‘fejsati’, kada ‘tvitati’, kada krenuti u ‘networking’, a kada zakoračiti u ‘pustu poljanu’?
Hrvoje Mihajlic
18. 04. 2012.
Jedan od najvećih današnjih first world problemsa je pitanje 'koju društvenu mreži i kada koristiti'? Publika na različitim mrežama (ako ona postoji), različito će reagirati na različiti sadržaj, zbog čega se neke stvari jednostavno ne 'isplati' objavljivati svugdje. Tviteraši su itekako različiti od ljudi s Facebooka, na Linkedinu su neki ozbiljni ljudi, a Google Plus... ako nekog vidite tamo, javite nam.
Jedan od najvećih današnjih first world problemsa je pitanje ‘koju društvenu mreži i kada koristiti’? Publika na različitim mrežama (ako ona postoji), različito će reagirati na različiti sadržaj, zbog čega se neke stvari jednostavno ne ‘isplati’ objavljivati svugdje. Tviteraši su itekako različiti od ljudi s Facebooka, na Linkedinu su neki ozbiljni ljudi, a Google Plus… ako nekog vidite tamo, javite nam.
Ova infografika koju je izradio Zintro, trebala bi vam pomoći oko ovog vrlo važnog postavljenog pitanja.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.