Irena Chaushevska o mijenjanju predrasuda o poduzetništvu

Uče nas da izbjegavamo rizike, pa kako da se na njih odvažimo?

U Makedoniji se mladi poduzetnici susreću s mnogim preprekama i kontraproduktivnim, ali duboko ukorijenjenim stavovima, no taj problem nije svojstven samo njima - od iste boljetica pati cijela regija.

Želimo potaknuti makedonske tvrtke da stvaraju proizvode, a ne samo prodaju sate rada
Želimo potaknuti makedonske tvrtke da stvaraju proizvode, a ne samo prodaju sate rada, kaže Irena Chaushevska.

U nedavnom posjetu Skopju imala sam priliku prošetati nekom drugom startup scenom – iako je još u povojima, makedonska startupaška zajednica vrlo aktivno radi na tome da samu sebe izgradi i postavi na čvrste noge. U tome pomažu mladi poduzetnici poput Teddyja Pejoskog te oni nešto iskusniji poput Irene Chaushevske, vlasnice i voditeljice New Man’s Business akceleratora, koja je odlučna u svojoj namjeri da novim startupašima osigura poticajnu okolinu koja će ih podržavati u uspjehu i neuspjehu.

New Man’s Business akcelerator u Skopju, koji je nedavno proslavio svojih prvih šest mjeseci djelovanja, ima dvije glavne djelatnosti: jedna je startup program, dok je druga profesionalna specijalizacija namijenjena mladim ljudima kako bi nakon srednje škole ili uz fakultet stekli vještine koje će im pomoći da se lakše i bolje zaposle. Ono na čemu se stavlja velik naglasak, za razliku od tradicionalnog obrazovanja, jest komercijalni aspekt, objašnjava Irena:

Imamo dobru povezanost s industrijom pa tako imamo i uvid u to što je na tržištu potrebno. Kada profiliramo mlade ljude, ideja je da budu ispred onih koji su samo završili redovno obrazovanje i da imaju prednost u sljedećih nekoliko godina jer poznaju najnovije tehnologije te znaju kako svoje vještine upotrijebiti tako da budu produktivniji i oni i tvrtka za koju će raditi.

Formalno obrazovanje je dobra osnova, smatra Irena, no kurikulum je teško promijeniti i često su vještine koje se tako stječu zastarjele. IT sektor i kreativna industrija kreću se mnogo brže i mijenjaju iz dana u dan, pa tako zahtijevaju kraće i fleksibilnije programe. Stručna specijalizacija provodi se u 12 različitih smjerova u tri segmenta: softver, cyber sigurnost te kreativna industrija.

U New Man's Business akceleratoru žele ponuditi tražene vještine koje formalni kurikulum ne pokriva
U New Man’s Business akceleratoru žele ponuditi tražene vještine koje formalni kurikulum ne pokriva.

Mnogi od smjerova, kao što su razvoj igara i mobilnih aplikacija, 3D modeliranje, animacija i postprodukcija, cyber sigurnost, poslovna inteligencija ili big data mining, iznimno su slabo zastupljeni u kurikulumima, ako se u njima uopće spominju. S druge strane, to su i vještine koje makedonskim tvrtkama mogu pomoći da budu konkurentnije, a pri kreiranju programa ne vode se domaćim, već svjetskim standardima i trendovima na globalnom tržištu, tvrdi Irena, kako bi oni koje njihove tečajeve završe podigli makedonsku ekonomiju i pomogli proizvoditi proizvode konkurentnije na globalnoj bazi.

Makedonske tvrtke, objašnjava Irena, mahom se bave outsourcingom. Cilj akceleratora je stoga i podići svijest o startup sceni i poduzetništvu među mladima, kako bi se što manje prodavali “sati rada”, a što više kreirali cjeloviti proizvodi i usluge koji se mogu prodati u paketu, po višoj cijeni, što bi tvrtke učinilo i neovisnijima. No kako bi se to dogodilo, treba se promijeniti mentalni sklop u kojem je “siguran” posao od 9 do 5 najpoželjnije rješenje.

Naša priroda i društvo

Događajima kao što je Startup Weekend želi se potaknuti zajednica
Događajima kao što je Startup Weekend želi se potaknuti razvoj zajednice.

Da bi jedna četveročlana obitelj s dva zaposlena roditelja mogla živjeti pristojnim životnim standardom na makedonskoj plaći, sa stanom, jednim autom svakih desetak godina i ljetovanjem i zimovanjem, bio bi potreban radni staž od pedeset godina, prilaže Irena računicu. Kako bi se standard podigao i kako bi gornja slika za što više obitelji bila realnost, a ne nedostižni ideal, treba utjecati na mlađe generacije:

Mnogo je lakše pokušati nešto s 18 ili 20 godina, kada nema velikih obveza i kada je svaki neuspjeh manji. Kod nas mladi sporo odrastaju i do kasnih dvadesetih još ne razmišljaju unaprijed, a onda ih pred tridesete uhvati panika i pokušavaju sve napraviti nabrzinu – tada se rade greške. A kada u nečemu ne uspiješ u tridesetima, s kreditom i obitelji koju treba nahraniti, to je mnogo veći problem nego u dvadesetima.

Cilj New Man’s Business akceleratora je zato što više doprijeti do mladih, pa tako surađuju sa studentskim parlamentima i trude se organizirati što više događanja, kao što je Startup Weekend, te im uz razne predavače pokazuju alternative dobro uhodanoj praksi u kojoj treba završiti faks i naći posao na kojem će biti ostatak života, bez želje ili potrebe za cjeloživotnim učenjem.

Ne žele im nametnuti samo nametnuti drugi model kojim će zamijeniti stari, kaže Irena, već ih navesti da preispitaju sami sebe i neke ukorijenjene kulturne predrasude. Isti problem očito je prisutan koliko kod nas, toliko u Makedoniji:

Dolazimo iz takve regije gdje su nas još kod kuće učili da ne preuzimamo rizike. Mladi se boje preuzeti rizike, ne uspjeti i nemaju sustav podrške koji će im pomoći ako ne uspiju, umjesto da ih osuđuje što su probali. U takvoj je okolini pojedincima mnogo teže odvažiti se na nešto.

Neki novi klinci trebaju neke nove vještine i iskustva

Dogodilo se da mladi timovi uđu u program, priča Irena, a nakon tjedan dana na vrata akceleratora dolaze roditelji koji pitaju što to zapravo radimo i li njihova djeca sad odustati od fakulteta. Mladi ljudi, nasreću, sve više shvaćaju da krajnji rezultat kada se konačno odvaže stvoriti nešto svoje može biti mnogo bolji od stalnog posla o kakvima im se pričati. Raditi za druge je samo prividno sigurno, što su nam potvrdili i neki naši startupaši.

U startup program New Man’s Business akceleratora primaju se ljudi koji imaju ideje koje žele razviti, a prvi je korak podizanje njhovih kapaciteta za menadžment i vodstvo. Potom se testiraju se ideje i poslovni planovi kako bi se pronašli oni najbolji, a potom se radi poslovno planiranje – onakvo kakvo očekuju ulagači rizičnog kapitala i anđeoski investitori. Polaznike se na koncu spaja s investitorima kako bi predstavili svoje ideje, a akcelerator pomaže i u administraciji pri uspostavljanju tvrtke jednom kad ona krene s radom.

Ono što ovaj akcelerator razlikuje od dobrog dijela ostalih u regiji je njegova povezanost s američkom podružnicom. Partneri akceleratora locirani su u Los Angelesu i San Franciscu odakle se crpe informacije o najnovijim trendovima na tržištu. No između Makedonije i SAD-a ne kolaju samo informacije – makedonski akcelerator svoje studente, bilo na stručnom usavršavanju ili u startup programu, po njihovom završetku šalje preko oceana kako bi iz prve ruke upoznali tržište i isprobali novostečene vještine u praksi, na nekom potpuno drukčijem teritoriju. Startupi ondje mogu koristiti i coworking prostor i resurse u Los Angelesu, koji se počinje nazivati silicijskom plažom.

Dio studenata iz programa Computer Science Technology po završetku tako odlazi u tvornicu SpaceX, a oni na kreativnom programu imat će priliku snimati filmove u holivudskim studijima da vide kako se to radi na svjetskoj razini.

Državice regije same po sebi nisu konkurentne – no zajedno…

Polaznici će od ove razmjene svakako profitirati, no mladim startupašima i poduzetnicima potrebna je i veća suradnja na regionalnoj bazi, smatra Irena.

U regiji imamo kompatibilne vještine, bilo bi bolje da ih koristimo kako bismo svoje timove zajednički plasirali na globalno tržište, umjesto da se dijelimo. Naša su tržišta ionako premala da bi bila ovako segmentirana, a da se ujedine mnogo bi se daleko više postići.

Mnogo je načina na koji bi se zemlje mogle povezati – stvaranjem zajedničkog fonda, umrežavanjem inkubatora i akceleratora u regiji, a ponajviše radom na mobilnosti startupa duž regije kao bi izvukli najbolje iz različitih sektora posebno zastupljenih u pojedinim državama. Timovi koji se bave 3D modeliranjem tako bi mogli steći iskustva s tvrtkama koje se time već neko vrijeme aktivno bave u Makedoniji, u Hrvatskoj bi se mogla brusiti znanja u security niši, Srbija je pak poznata po svojim iskustvima u gamingu – svaka zajednica ima svoju specijalnost i mnogo bi se dalje moglo doći dijelimo li ta znanja umjesto da se po njima razdvajamo, tvrdi Irena.

Ono što nas zasigurno sve povezuje, očito su neke duboko ukorijenjene kulturne predrasude – o poduzetništvu, obrazovanju, o “idealnoj” životnoj crti u kojoj je glavni cilj naći siguran posao na kojem ćemo provesti sve radne sate od prvog do zadnjeg dana radnog staža. Dijelimo i stigme koje se vežu uz neuspjeh, kao i nevoljkost preuzimanja rizika. Zajedničkih karakteristika tako imamo napretek, a nedostaje nam još jedna da bismo ih mogli zauzdati u nešto korisno – želja da ih promijenimo u neke bolje i volja da pritom preskočimo neke stare zacrtane granice, državne ili mentalne.

ponuda

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Superbet akvizirao Axilis Brune Kovačića – Zagreb postaje inovacijski centar digitalnog klađenja

Bruno Kovačić za Netokraciju ekskluzivno otkriva kako je softversku agenciju koju je osnovao kao student preuzeo Superbet, a koji je nedavno osigurao 175 milijuna eura za širenje.

Što ste propustili

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.

Tehnologija

Programeri u prosjeku zarađuju 10.000 kuna, najbolje su plaćeni iOS developeri

Stigli su nam novi rezultati ankete Tomislava Grubišića o plaćama developera u Hrvatskoj za 2019. godinu, donosimo pregled najzanimljivijih podataka na osnovu tehnologija i godina iskustva.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.