Tvrtka mStart nedavno je raspisala natječaj za posao u kojem traži veći broj tehničkih stručnjaka. Iako je to samo po sebi dobra vijest, posebno se ističe činjenica da među njima traže i one sa specifičnim znanjima koji razumiju i poznaju Internet of Things (IoT) i Big Data. No, to ne bi trebalo čuditi ako uzmemo u obzir rastuću potražnju baš za kadrom takvog profila. Tako procjene govore kako će, primjerice, u SAD-u tijekom sljedeće dvije godine nedostajati između 140.000 i 190.000 stručnjaka s iznimnim analitičkim vještinama te 1,5 milijuna menadžera koji će biti u stanju donositi odluke na temelju analiza velikih podataka.
Suprotno uvriježenom mišljenju, inovacije se ne događaju slučajno, već iza njih stoji predani rad i razmišljanje o budućnosti. A za kompanije koje gledaju korak ili dva unaprijed, to u ovom trenutku znači uhvatiti korak s rastućim Internet of Things (IoT) trendom. Zajednički je to nazivnik za pametne i povezane uređaje, od senzora i sigurnosnih kamera, do kućanskih aparata, vozila i proizvodnih strojeva, a prema mnogima, upravo IoT ili “internet stvari” označava treći val informacijske revolucije koji će nespremne ostaviti po strani.
Što više uređaja, to više podataka
Možda je još uvijek teško zamisliti, no vrlo brzo ćemo svjedočiti “komunikaciji” strojeva s drugim strojevima, zgradama sa smartphoneima, automobila sa zgradama i strojevima, odnosno sustava sa sustavom. Tako Gartner procjenjuje kako će u ovoj godini u upotrebi biti 6,4 milijarde povezanih uređaja, a do 2020. godine će ih biti gotovo 21 milijarda. Još je zanimljivije kako će se već u ovoj godini svaki dan povezati čak 5,5 milijuna novih uređaja.
A ono što će proizaći iz sve te “komunikacije” su bilijuni i bilijuni podataka u koje će netko trebati uvesti smisla i reda. Odnosno, prepoznati i iskoristiti nadolazeće prilike, a taj netko obično će imati titulu data znanstvenika ili analitičara.
Tko su IoT stručnjaci?
Kako raste IoT područje, odnosno uređaji i sustavi postaju pametniji i povezaniji, rast će i potreba za zapošljavanjem onih s pravim kvalifikacijama. Iako je teško predvidjeti cijeli raspon poslova koje će kreirati IoT i Big Data, ono što će se od njih tražiti je i poznavanje specifičnih industrija, novih tehnologija, izuzetna analitičnost, ali i “meke” vještine poput komuniciranja i upravljanja timovima.
U prijevodu, idealan kandidat je dobar, zapravo jako dobar u matematici i statistici, programira u Javi, Phytonu ili C++ i dobro poznaje specifičnu industriju. Za profile takvog kadra dolazi uzbudljivo vrijeme iz nekoliko razloga, pri čemu je plaća samo jedan od njih i svakako ne glavni jer prednost ima ljubav prema podacima i tehnologiji. Oni koji još uvijek nisu uvjereni da je IoT područje pravi karijerni odabir, trebali bi se voditi sljedećim:
- Teško je zamisliti industriju na koju Big Data neće utjecati: Od transporta, financija, agrikulture, energetike, zdravstvene skrbi do proizvodnje.
- Primjena Big Data postat će sve veća.
- Jaz između potražnje i kvalificiranih stručnjaka.
- Izazov da radite na nečem novom: Možda nećete baš predviđati budućnost, ali mogli biste biti blizu toga.
Prema izvještaju IoT Megatrends 2016, trenutačno 4,5 milijuna developera radi na razvoju IoT aplikacija, a riječ je o brojci za koju se predviđalo da će biti dostignuta tek 2020. godine. No, kako sada stoje stvari, do tada će već biti 10 milijuna developera koji doprinose IoT području. Zanimljivo je kako studija koju je radio McKinsey pokazuje kako će samo u SAD-u do 2018. godine nedostajati između 140.000 do 190.000 ljudi s izuzetnim analitičkim vještinama, ali i 1,5 milijuna menadžera i analitičara koji se znaju koristiti podacima dobivenima kroz analize velikih podataka pri donošenju poslovnih odluka.
Što je s kadrom u Hrvatskoj?
Kako smo već ranije najavili, i domaća tvrtka mStart upravo traži više takvih stručnjaka, što je dokaz kako ne samo da razmišljaju o inovacijama, već i konkretno djeluju u tom smjeru. U mStartu objašnjavaju kako trend IoT-a vide u nekoliko razina. Prva je tzv. connected consumer, odnosno primjena brojnih senzora iz različitih prenosivih uređaja kao što su mobiteli, narukvice, vozila ili kućanskih aparata poput frižidera, termometara, alarma i sustava nadzora. Druga je connected business, odnosno riječ je o korištenju podataka iz mreže senzora u poljoprivredi, proizvodnim industrijama ili trgovini.
No, u skoroj budućnosti očekuju i novu paradigmu, connected planet ili connected everything. Nju možemo objasniti kao svijet u kojemu će sve biti online i u cloudu, s posljedicom da ćemo raspolagati dosad nezamislivom količinom podataka, koja će svakim trenutkom rasti. Tomislav Jukić, član uprave mStarta, ističe:
Profili stručnjaka Data Scientist i IoT specijalist istraživači su tog blaga koji će u nepreglednoj količini nestrukturiranih informacija nalaziti pravilnosti i smisao te izvoditi pravila i zaključke. Ne možemo reći kako će na temelju razvijenih algoritama baš prognozirati budućnost, ali očekivanja biznisa su na tom tragu. U svakom slučaju, dovoljno zanimljivo područje djelovanja za svaku kompaniju i stručnjake koje zanimaju nove i uzbudljive primjene najsuvremenijih tehnologija pa tako i mi u mStartu želimo biti lider i u ovom segmentu.

Jer upravo će oni koji će na vrijeme prepoznati prilike koje stvara Internet of Things oblikovati budućnost.
Koga mStart zapošljava?
Kadrovi koje mStart traži mogu se pogledati na njihovoj službenoj web stranici, a zainteresirani im se mogu javiti i putem službenog emaila natjecaj@mstart.hr.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Marin
15. 03. 2016. u 12:11 pm
Prvo nije mi jasno zašto toliko forsirate Agrokor (ako nije plaćeno) drugo nije mi jasno što će klasičnom trgovcu stručnjaci profila koji su traženi u Internet svijetu. Još nisam čuo za slučaj da se klasični retailer ubacio u hi tech biznis. A ovja traži stručnjake i to pazi, mlade stručnjake sa iskustvom u niši za koju kod nas nitko nije čuo 🙂
Ivan Brezak Brkan
16. 03. 2016. u 7:31 am
Zdravo Marine 🙂 Probat ću redom…
1. “Forsiramo” Agrokor, jer su oni (kao što se vidi po tagu iz članka) sponzoriraju upravo priliku da govorimo o IoT-u kao prilici
2. Ne znam koliko si pratio, ali Agrokor pokreće A007 – odnosno Abrakadabru, kao veliku internetsku trgovinu. O Konzum Kliku da ne pričam. Agrokor, poput Tesca, treba ovakve profesionalce kako bi razvijao kako digitalnu strategiju, tako i popratnu tehnologiju, upravo zato što ne žele biti klasičan retailer.
3. mStart (Agrokorova tvrtka koja se ovdje spominje) je IT tvrtka koja je proizašla iz njihove grupe, a (kao što možeš vidjeti na njihovom siteu) bavi se upravo razvojem tehnoloških rješenja za retail, commerce – kako unutar Agrokora – tako i izvan (njihova tehnologija omogućava plaćanje na festivalu Ultra u Splitu) i zbog toga im trebaju IoT-ovci. Dapače, mStart sad i ulaže u startupe 🙂 To se možda na prvi pogled čini neobično, ali svjetski je trend (Metro ima akcelerator u Njemačkoj npr.) koji mStart prati u regiji!
Marin
16. 03. 2016. u 10:32 am
Svaka čast ali zanima me da li je to i tvoje privatno mišljenje kao tech gurua 🙂 Teško je očekivati da će se klasična firma ubaciti u hi tech internet biznis, do sada se još nije desilo. Startupi disruptaju sve industrije i klasična trgovina će na kraju bit gubitnik jer ima prevelike operativne troškove fizičkih lokacija.
To znači da bi se dotični trebali totalno prebaciti na tech only što se nikada dosad nije desilo, pa neće niti oni. Ne razmišljaju kao startup i ne rade inovativne stvari from scratch nego kupuju gotovu ecommerce platformu.
‘Klasičari’ uvijek msle da imaju vremena, da su jaki itd sve dok ne bude prekasno. Klasična već viđena priča sa poznatim krajem, od medijske industrije nadalje.