IoT stručnjak kao novo 'in' zanimanje - a traži ga i mStart

Kadar sve traženiji i u Hrvatskoj: 4,5 milijuna stručnjaka već razvija IoT aplikacije

Tvrtka mStart nedavno je raspisala natječaj za posao u kojem traži veći broj tehničkih stručnjaka. Iako je to samo po sebi dobra vijest, posebno se ističe činjenica da među njima traže i one sa specifičnim znanjima koji razumiju i poznaju Internet of Things (IoT) i Big Data. No, to ne bi trebalo čuditi ako uzmemo u obzir rastuću potražnju baš za kadrom takvog profila. Tako procjene govore kako će, primjerice, u SAD-u tijekom sljedeće dvije godine nedostajati između 140.000 i 190.000 stručnjaka s iznimnim analitičkim vještinama te 1,5 milijuna menadžera koji će biti u stanju donositi odluke na temelju analiza velikih podataka.

Suprotno uvriježenom mišljenju, inovacije se ne događaju slučajno, već iza njih stoji predani rad i razmišljanje o budućnosti. A za kompanije koje gledaju korak ili dva unaprijed, to u ovom trenutku znači uhvatiti korak s rastućim Internet of Things (IoT) trendom. Zajednički je to nazivnik za pametne i povezane uređaje, od senzora i sigurnosnih kamera, do kućanskih aparata, vozila i proizvodnih strojeva, a prema mnogima, upravo IoT ili “internet stvari” označava treći val informacijske revolucije koji će nespremne ostaviti po strani.

Što više uređaja, to više podataka

Možda je još uvijek teško zamisliti, no vrlo brzo ćemo svjedočiti “komunikaciji” strojeva s drugim strojevima, zgradama sa smartphoneima, automobila sa zgradama i strojevima, odnosno sustava sa sustavom. Tako Gartner procjenjuje kako će u ovoj godini u upotrebi biti 6,4 milijarde povezanih uređaja, a do 2020. godine će ih biti gotovo 21 milijarda. Još je zanimljivije kako će se već u ovoj godini svaki dan povezati čak 5,5 milijuna novih uređaja.

A ono što će proizaći iz sve te “komunikacije” su bilijuni i bilijuni podataka u koje će netko trebati uvesti smisla i reda. Odnosno, prepoznati i iskoristiti nadolazeće prilike, a taj netko obično će imati titulu data znanstvenika ili analitičara.

Tko su IoT stručnjaci?

Kako raste IoT područje, odnosno uređaji i sustavi postaju pametniji i povezaniji, rast će i potreba za zapošljavanjem onih s pravim kvalifikacijama. Iako je teško predvidjeti cijeli raspon poslova koje će kreirati IoT i Big Data, ono što će se od njih tražiti je i poznavanje specifičnih industrija, novih tehnologija, izuzetna analitičnost, ali i “meke” vještine poput komuniciranja i upravljanja timovima.

U prijevodu, idealan kandidat je dobar, zapravo jako dobar u matematici i statistici, programira u Javi, Phytonu ili C++ i dobro poznaje specifičnu industriju. Za profile takvog kadra dolazi uzbudljivo vrijeme iz nekoliko razloga, pri čemu je plaća samo jedan od njih i svakako ne glavni jer prednost ima ljubav prema podacima i tehnologiji. Oni koji još uvijek nisu uvjereni da je IoT područje pravi karijerni odabir, trebali bi se voditi sljedećim:

  • Teško je zamisliti industriju na koju Big Data neće utjecati: Od transporta, financija, agrikulture, energetike, zdravstvene skrbi do proizvodnje.
  • Primjena Big Data postat će sve veća.
  • Jaz između potražnje i kvalificiranih stručnjaka.
  • Izazov da radite na nečem novom: Možda nećete baš predviđati budućnost, ali mogli biste biti blizu toga.

Prema izvještaju IoT Megatrends 2016, trenutačno 4,5 milijuna developera radi na razvoju IoT aplikacija, a riječ je o brojci za koju se predviđalo da će biti dostignuta tek 2020. godine. No, kako sada stoje stvari, do tada će već biti 10 milijuna developera koji doprinose IoT području. Zanimljivo je kako studija koju je radio McKinsey pokazuje kako će samo u SAD-u do 2018. godine nedostajati između 140.000 do 190.000 ljudi s izuzetnim analitičkim vještinama, ali i 1,5 milijuna menadžera i analitičara koji se znaju koristiti podacima dobivenima kroz analize velikih podataka pri donošenju poslovnih odluka.

Što je s kadrom u Hrvatskoj?

Kako smo već ranije najavili, i domaća tvrtka mStart upravo traži više takvih stručnjaka, što je dokaz kako ne samo da razmišljaju o inovacijama, već i konkretno djeluju u tom smjeru. U mStartu objašnjavaju kako trend IoT-a vide u nekoliko razina. Prva je tzv. connected consumer, odnosno primjena brojnih senzora iz različitih prenosivih uređaja kao što su mobiteli, narukvice, vozila ili kućanskih aparata poput frižidera, termometara, alarma i sustava nadzora. Druga je connected business, odnosno riječ je o korištenju podataka iz mreže senzora u poljoprivredi, proizvodnim industrijama ili trgovini.

No, u skoroj budućnosti očekuju i novu paradigmu, connected planet ili connected everything. Nju možemo objasniti kao svijet u kojemu će sve biti online i u cloudu, s posljedicom da ćemo raspolagati dosad nezamislivom količinom podataka, koja će svakim trenutkom rasti. Tomislav Jukić, član uprave mStarta, ističe:

Profili stručnjaka Data Scientist i IoT specijalist istraživači su tog blaga koji će u nepreglednoj količini nestrukturiranih informacija nalaziti pravilnosti i smisao te izvoditi pravila i zaključke. Ne možemo reći kako će na temelju razvijenih algoritama baš prognozirati budućnost, ali očekivanja biznisa su na tom tragu. U svakom slučaju, dovoljno zanimljivo područje djelovanja za svaku kompaniju i stručnjake koje zanimaju nove i uzbudljive primjene najsuvremenijih tehnologija pa tako i mi u mStartu želimo biti lider i u ovom segmentu.

Tomislav Jukić ističe kako je ovo područje zanimljivo i uzbudljivo, a mStart želi bit lider u tom segmentu.

Jer upravo će oni koji će na vrijeme prepoznati prilike koje stvara Internet of Things oblikovati budućnost.

Koga mStart zapošljava? 

Kadrovi koje mStart traži mogu se pogledati na njihovoj službenoj web stranici, a zainteresirani im se mogu javiti i putem službenog emaila natjecaj@mstart.hr.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marin

    Marin

    15. 03. 2016. u 12:11 pm Odgovori

    Prvo nije mi jasno zašto toliko forsirate Agrokor (ako nije plaćeno) drugo nije mi jasno što će klasičnom trgovcu stručnjaci profila koji su traženi u Internet svijetu. Još nisam čuo za slučaj da se klasični retailer ubacio u hi tech biznis. A ovja traži stručnjake i to pazi, mlade stručnjake sa iskustvom u niši za koju kod nas nitko nije čuo 🙂

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      16. 03. 2016. u 7:31 am Odgovori

      Zdravo Marine 🙂 Probat ću redom…

      1. “Forsiramo” Agrokor, jer su oni (kao što se vidi po tagu iz članka) sponzoriraju upravo priliku da govorimo o IoT-u kao prilici
      2. Ne znam koliko si pratio, ali Agrokor pokreće A007 – odnosno Abrakadabru, kao veliku internetsku trgovinu. O Konzum Kliku da ne pričam. Agrokor, poput Tesca, treba ovakve profesionalce kako bi razvijao kako digitalnu strategiju, tako i popratnu tehnologiju, upravo zato što ne žele biti klasičan retailer.
      3. mStart (Agrokorova tvrtka koja se ovdje spominje) je IT tvrtka koja je proizašla iz njihove grupe, a (kao što možeš vidjeti na njihovom siteu) bavi se upravo razvojem tehnoloških rješenja za retail, commerce – kako unutar Agrokora – tako i izvan (njihova tehnologija omogućava plaćanje na festivalu Ultra u Splitu) i zbog toga im trebaju IoT-ovci. Dapače, mStart sad i ulaže u startupe 🙂 To se možda na prvi pogled čini neobično, ali svjetski je trend (Metro ima akcelerator u Njemačkoj npr.) koji mStart prati u regiji!

      • Marin

        Marin

        16. 03. 2016. u 10:32 am Odgovori

        Svaka čast ali zanima me da li je to i tvoje privatno mišljenje kao tech gurua 🙂 Teško je očekivati da će se klasična firma ubaciti u hi tech internet biznis, do sada se još nije desilo. Startupi disruptaju sve industrije i klasična trgovina će na kraju bit gubitnik jer ima prevelike operativne troškove fizičkih lokacija.

        To znači da bi se dotični trebali totalno prebaciti na tech only što se nikada dosad nije desilo, pa neće niti oni. Ne razmišljaju kao startup i ne rade inovativne stvari from scratch nego kupuju gotovu ecommerce platformu.

        ‘Klasičari’ uvijek msle da imaju vremena, da su jaki itd sve dok ne bude prekasno. Klasična već viđena priča sa poznatim krajem, od medijske industrije nadalje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska je zaposlila jako malo ukrajinskih IT stručnjaka. Ovo su priče nekih od njih

Kroničnoj nestašici IT kadrova na domaćem tržištu i postojanju pravnih preduvjeta usprkos, rijetke su domaće IT tvrtke koje su zaposlile radnike iz Ukrajine koji nisu i prije radili za njih.

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Tvrtke i poslovanje

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Prikaz

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.