Nasjeli ste jučer na lažne kupone? Dajte barem pročitajte ove savjete...

Nasjeli ste jučer na lažne kupone? Dajte barem pročitajte ove savjete…

Jučer su se društvenim mrežama počeli širiti lažni kuponi za domaće trgovačke lance, a iako su do sada vjerojatno svi shvatili da se ne moraju nadati kuponu od nekoliko stotina kuna u Konzumu ili Bipi, zanimljivo je vidjeti što nagne ljude na dijeljenje ovakvih stvari, i zbog čega zaborave da su stvari rijetko kad besplatne.

Facebook news feed jučer mi je bio preplavljen kuponima za osvajanje do 1000 kuna u Konzumu, Lidlu, Bipi, a bile su tu i besplatne avionske karte za Croatia Airlines. Uz Facebook, dijeljenje kupona zaživjelo je i na Twitter i WhatsAppu. Iako priznajem da ne bih imala ništa protiv kozmetike u iznosu od nekoliko stotina kuna koje su doslovno pale s neba, odnosno dijeljenjem Faceboook posta, ili besplatnih avionskih karata, znamo da stvari nikad nisu tako jednostavne.

I gle čuda, kuponi su se pokazali još jednim internetskim hoaxom. Dio korisnika je to uočio i prije nego što su trgovački lanci stigli očitovati na društvenim mrežama, međutim već je bilo kasno, inače ne bi ni bilo ovog teksta.

Dobra je stvar što lažni kuponi izgleda nisu prouzrokovali financijsku štetu, no i u Nacionalnom CERT-u, tijelu zaduženom za sigurnost na internetu upozoravaju da su ovakve kampanje samo naizgled bezopasne.

Sama brzina širenja ove kampanje pokazuje u kojoj su mjeri ovakvi napadi uspješni te na koji način ciljana populacija na ovakve kampanje odgovara.

I u 2017. smo lakovjerni jer…

No, zanimljivije od toga po čemu se moglo prepoznati da je riječ o lažnim bonovima, primjerice linkovi koji vode na nepostojeću stranicu, krive informacije o tome kako Bipa slavi 37 godina, iako su u Hrvatskoj tek 10 godina, je promotriti zašto uopće takvi sadržaji postanu viralni. Nismo od jučer na internetu i većina nas je barem donekle svjesna i upoznata s različitim rizicima kod online komunikacije i ostavljanja podataka na internetu, zar ne?

Situacija s jučerašnjim bonovima i nedavni slučaj kada se na meti našao samo Konzum, pokazuje da stvari očito nisu tako jednostavno, i nameću pitanje zašto će ljudi bez imalo razmišlja kliknuti Send, Share, Like i jako brzo dati svoje osobne podatke, neovisno o tome tko ih to traži. Nedovoljna informiranost, naivnost, pretjerana vjera u dobro na svijetu ili nešto četvrto? Da se razumijemo, to nije slučaj samo u Hrvatskoj. Naime, svjetski mediji su ovoga ljeta upozoravali ljude da ne prihvaćaju zahtjev za prijateljstvom stanovitog Jayden K Smitha, a sjetimo se i (lažne) vijesti o tome kako će Facebook početi korisnicima naplaćivati kako bi svoje profile zadržali privatnima. Ista vijest je među Facebookovim korisnicima kružila čak nekoliko puta.

Koji su motivi iza internetskih hoaxeva?

Motivi iza internetskih hoaxeva često nisu tako jasno kao kod klasičnih internetskih prijevara koje rezultiraju krađom identiteta i/ili novca. Prema nekima, često je jedini motiv da se vidi u kojoj mjeri neka glupa šala ili poruka može postati viralna, odnosno koliko će stotina tisuća korisnika nasamariti neki internetski šaljivdžija. Nije isključeno, i da nešto što može početi kao (neslana) šala među prijateljima, se brzo otme kontroli u bespućima interneta. Također, bilo je slučajeva hoax mailova koji su nastali na osnovu nesporazuma, ali i kada se željelo narušiti ugled kompanije. Uopće nije teško zamisliti nezadovoljnog korisnika koji nakon nekoliko dana ili tjedana navlačenja s korisničkom službom banke/telekoma/dostavne službe kreće u svoj mali osvetnički pohod.

Sama brzina širenja ove kampanje pokazuje u kojoj su mjeri ovakvi napadi uspješni te na koji način ciljana populacija na ovakve kampanje odgovara, kažu u Nacionalnom CERT-a, tijelu zaduženom za informacijsku sigurnost.

Lajkam i ‘dijelim’ jer – svi to rade?

Iako su se jučer mnogi zgražali nad korisnicima (‘Pa ne mogu vjerovati da bi netko nasjeo na ovo!’, ‘Zar još ima onih koji vjeruju u ovo?’), koji su bez imalo razmišljanja dijelili lažne kupone bilo je i duhovitih primjedbi.

Međutim, ovo nije osuda onih koji su to napravili, jer ako vidite da su vam prijatelji podijelili neki post ili fotografiju, dobra je šansa da ćete se po inerciji povesti za njima (‘Svi to rade pa valjda je sigurno!’). To potvrđuju i u Nacionalnom CERT-u, gdje ističu da su kampanje poput ove s lažnim kuponima za trgovačke lance posebno uspješne jer se ‘objave mogu proširiti veoma brzo upravo zato što ih same žrtve dijele sa svojim prijateljima, ali i s članovima grupa u kojima se nalaze’.

Lažni kuponi su se brzo počeli dijeliti i po Facebook grupama.

Također, većina nas je ponekad lijena da bi se upustila u istraživanje izvora informacija, provjeru linkova i slično. Dodajte tome još koju emociju i lakše je stisnuti Like za pomoć djeci ili životinjama nego ići provjeravati tko stoji iza takve neke inicijative i hoće li koja kuna završiti u pravim rukama (i šapama!).

Isto tako, jednom kad krene lavina postova i komentara, ne treba zanemariti, da ju je gotovo teško ili nemoguće zaustaviti. Naposljetku, dalo bi se tu još štošta reći o potrebi da sam Facebook i Twitter stanu na kraj hoaxevima, prijevarama i – lažnim vijestima. To nas dovodi i do činjenice da smo tijekom prosječnog dana bombardirani nizom informacija, vijesti i notifikacija, pri čemu je ponekad teško razlučiti lažnu stvar od prave. Niti smo podešeni da to radimo 24/7. 

Kako se zaštiti od internetskih prijevara

No, to ne znači da svaki korisnik Facebooka ipak ne može poduzeti određene korake kako ne bi postao žrtva neke nove prijevare ili neslane šale. Iako se dio savjeta može činiti banalnim, jučerašnji primjer pokazuje da ponavljanja nikad dosta:

  • Za početak, vodite računa o tome što dijelite na Facebooku
  • Ne prihvaćajte olako zahtjeve za prijateljstvo
  • Provjerite koliko informacija o vama na Facebooku je javno, i ovisno o tome jeste li OK s onime što vidite, prilagodite svoje postavke privatnosti
  • Provjerite tko vas može tagirati, tko može vidjeti vaše određene postove, tko vam može poslati zahtjev za prijateljstvom
  • Postovi i fotografije iz 2010. na koje ste zaboravili? Još su tamo, i provjerite tko ih može vidjeti
  • Oprez s detaljima koje o sebi otkrivate na Facebooku, npr. datum rođenja, adresa stanovanja, telefonski broj
  • Prijavite Facebooku sumnjivo ponašanje
  • Zaštite svoj Facebook profil
  • Ako je potrebno, napasne Facebook korisnike možete i blokirati
  • Besplatne stvari? Dobro promislite još jednom!

Zdrav razum je najbolja obrana

Zašto i dalje u 2017. nasjedamo na lažne kupone na Facebooku? Možemo kriviti tehnološke kompanije, nedovoljno posvećivanje pažnje dobronamjernim savjetima o ponašanju na Facebooku ili zlu sudbinu, no na kraju se sve svodi na zdrav razum. Stoga, opreza nikad dovoljno i ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno i je!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.