Može li Hrvatska biti zemlja inovacija bez patenata?

Kolikogod zvučalo kao floskula, inovacije jesu temelj gospodarskog rasta i društvenog napretka. Nažalost, Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovima kada je riječ o inovacijama i patentima.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska se nalazi na 27. mjestu od 38 europskih zemalja u broju prijavljenih patenata Europskom patentnom uredu (EPO) na milijun stanovnika (13,24) u 2023. Uz Hrvatsku, u toj su skupini još Latvija, Poljska, Slovačka, Mađarska i Grčka.

Samo četiri patenta prošle godine

Slovenija ima 5,5 puta više prijava na milijun stanovnika u odnosu na Hrvatsku, a Austrija čak 19,5 puta. Zemlje s najviše podnesenih prijava za zaštitu patenata na milijun stanovnika su logično i najbogatije europske zemlje: Lihtenštajn, Švicarska, Luksemburg, Švedska, Danska i Finska.

Izražena povezanost između gospodarskog razvoja i broja prijavljenih patenata nije slučajna. Bogatije zemlje bilježe veći broj patenata zbog niza čimbenika, od kojih su možda i najvažniji:

• veća dostupnost financijskih resursa (i poticaja) za istraživanje i razvoj
• poticajno poslovno okruženje
• razvijen obrazovni sustav koje potiče kreativnost i inovativnost

Hrvatska bi mogla slijediti put najboljih većim poticanjem ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Dobar korak u tom smjeru je natječaj “Ciljana znanstvena istraživanja”, najavljen za prvi kvartal 2025., jer je jedan od pokazatelja koje će korisnici trebati ostvariti upravo podnesena prijava za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Prema podacima DZS-a u Hrvatskoj je 2023. priznato  samo četiri patenta, što predstavlja jačanje negativnog trenda prisutnog posljednjih pet godina (2019. – 83 priznata patenta, 2020. – 67, 2021. – 58, 2022. – 51).

Razlozi su višestruki: od nedovoljnog ulaganja u istraživanje i razvoj, gubitka industrijske baze nakon osamostaljenja, društvene klime koja ne cijeni dovoljno kreativnost do obrazovnog sustava koji ne potiče kreativno razmišljanje.

Uz to, visoki troškovi zaštite patenata dodatno obeshrabruju potencijalne izumitelje.

Sustavne promjene za budućnost

Od Nikole Tesle i Ruđera Boškovića do manje poznatih, ali jednako važnih inovatora poput Ivana Vučetića ili Marija Puretića, naša zemlja je dala značajan doprinos svjetskim inovacijama.

Suvremeni kontekst zahtijeva promjene u pristupu inovacijama kako bi se potaknuo gospodarski rast. Prema podacima Europske komisije, odnosno European Innovation Scoreboarda za 2024., u Hrvatskoj su uloženi određeni napori za uspostavu privlačnijeg istraživačkog sustava, što se očituje u povećanju od +46,8 postotnih bodova u međunarodnim znanstvenim ko-publikacijama od 2017. godine, iako je to još uvijek ispod prosjeka EU-a (79,6%).

Poboljšanja u privlačnosti istraživačkog ekosustava vidljiva su i kroz povećanje broja stranih doktoranada, koji se gotovo učetverostručio posljednjih godina i dosegao 8% u 2024. godini, iako to predstavlja manje od trećine prosjeka EU-a.

Udio publikacija među 10% najcitiranijih ostaje među najnižima u EU, unatoč značajnim poboljšanjima tijekom godina (+21,4 postotna boda između 2017. i 2024.).

Isto tako, prema Izvješću Europskog semestra (2024.) za Hrvatsku, skromna kvaliteta znanstvenih publikacija mogla bi se pripisati niskim ulaganjima u istraživanje i inovacije, zajedno s fragmentacijom javnih istraživačkih i visokoškolskih ustanova, što utječe na učinkovitost i utjecaj ulaganja.

Naša zemlja nedvojbeno i dokazano ima talentirane ljude koji su već pokazali svoje sposobnosti na međunarodnoj sceni i raznim sajmovima inovacija, ali bez odgovarajuće podrške i ranog prepoznavanja, teško će doći do značajnijih pomaka prema promjeni.

Prilike iz europskih fondova

Tome svakako mogu pridonijeti i mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te već „uobičajene mjere“ iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. -2027.

Iako se približavamo vremenu kada će bespovratnih sredstava iz europskih fondova biti sve manje ili će se makar smanjiti intenziteti potpora (koji su sada na visokih 65-85%), prilika za korištenje EU potpora još uvijek ima (dovoljno).

Do kraja godine očekuje se objava EU natječaja „Inovacije novoosnovanih MSP-ova“ kroz koji će se potaknuti inovacije poduzeća starih do tri godine koje razvijaju inovacije na TRL razinama od pet do osam, što znači da imaju prototip kojeg treba doraditi i pripremiti za pred-komercijalnu fazu razvoja.

Ranije smo već pisali o važnosti TRL razina za dobivanje bespovratnih EU potpora, ali najbitnije se može sažeti u sljedeće – Technology Readiness Level pokazuje rizike i izazove koji su povezani s tehnologijom ili projektom.  Više razine TRL-a obično ukazuju na manje rizike, budući da su tehnologije već testirane i validirane u relevantnim okruženjima. Ovo je važno za evaluaciju projekata i donošenje odluka o dodjeli bespovratnih potpora.

Na prošlom natječaju istog tipa dodjeljivale su se bespovratne potpore do maksimalnog iznosa od 132.000 eura te je odobreno financiranje za ukupno 149 inovativnih projekata. Ovaj put maksimalne potpore vjerojatno će biti do 120.000 eura, ali to je i dalje izuzetno dobra prilika za sve tvrtke koje razvijaju inovativne projekte i koje će imati višu ili visoku razinu prototipa u trenutku prijave.

Uz to, u prvom kvartalu 2025. objavit će se ranije spomenuti natječaj „Ciljana znanstvena istraživanja“ kojim će se potaknuti kolaborativni projekti industrijskih istraživanja, koje provode konzorciji sastavljeni od prijavitelja i jednog ili više partnera, a u konzorciju treba biti najmanje jedna istraživačka organizacija (npr. fakultet/institut) i jedno poduzeće.

Očekuje se da će istraživanja podržana programom ojačati put prema istraživanjima više razine tehnološke spremnosti, odnosno prema eksperimentalnom razvoju i inovacijskim aktivnostima.

“EU novac dobro dođe, ali to nisu dubinske promjene”

Sve u svemu, u narednom razdoblju očekuje nas nekoliko zanimljivih EU natječaja koji donekle mogu poboljšati inovacijski eko sustav u Hrvatskoj, ali to nisu dubinske promjene.

One se moraju dogoditi na sustavnoj razini, počevši od stvaranja pozitivnijeg i predvidivog poslovno-poreznog okružja za investitore, inovatore i poduzetnike, ali možda još i važnije – ključne promjene moraju početi u obrazovnom sustavu koji mora omogućiti, poticati i usmjeravati kreativni rast i razvoj budućih Tesla, Boškovića, Vučetića i Puretića.