Horor priče iz industrije: #AgencyLife u garaži

Horor priče iz industrije: #AgencyLife u garaži

Marketinška agencija zahtjevna je radna okolina. Onima koji nikada nisu radili u takvoj sredini, ona može zvučati kao iznimno zabavno radno mjesto. U stvarnosti, okruženje je često naporno, toliko da radiš stvari koje od sebe ne očekuješ.

Velika je fluktuacija ljudi, svakom klijentu se pristupa kao da je jedini na svijetu, a radno vrijeme postoji samo na papiru jer je tehnologija omogućila da si dostupan 24/7.

Uz sav stalni posao, sudjeluje se i na pitchevima, natječajima za nove projekte i/ili nove klijente. Kako u tzv. radnim satima često nema praznog hoda, na pitchevima se radi i izvan radnih sati, a često i vikendima. Obično se radi u timovima različitih veličina, ovisno o tome koliko područja pitch obuhvaća.

Posao se gomila, frustracije se gomilaju

Kad si mlad i želiš učiti, nije ti toliko teško odvajati svoje slobodno vrijeme za posao kako bi što više znanja usvojio u što kraćem vremenu i pri tome napredovao. No, s godinama rada, to postaje sve teže.

U određenom trenutku poželiš imati balans između privatnog i poslovnog života, a obaveze na poslu se ne smanjuju, već samo gomilaju… Jer je kolega dao otkaz i još nitko nije zaposlen na njegovo mjesto, jer smo dobili još jednog klijenta, a već smo kod prethodnog razgovarali da treba još ljudi jer se ne stiže sve napraviti na vrijeme, jer je prihvaćen još jedan projekt… Stoga konstantno balansiraš na rubu da pošalješ sve k vragu i daš otkaz i odgovornosti da obaviš sve svoje zadatke u nekom zadanom roku i nadaš se da ćeš uskoro ipak imati vremena i za život.

Kako sam poželjela pobjeći glavom bez obzira

Situacija u kojima sam htjela pobjeći glavom bez obzira bilo je dosta, ali jednu sam zapamtila jer me je natjerala da napravim nešto što nikako nije bilo specifično za mene kao vrlo odgovornu osobu.

Cijeli tjedan naporno se radilo da bi se sve posložilo u smislenu prezentaciju za pitch na koji smo pozvani, a koju bi par ljudi preko vikenda pregledalo. Ostajala sam svaki dan duže i radila od doma da završim svoj dio, koji je činio manji dio cijele prezentacije, i izbjegnem radni vikend jer sam očajnički trebala odmor. U petak sam tijekom radnog dana uhvatila još par sati za svoju finalnu verziju i sretna otišla kući jer nisam ostala na poslu do ponoći i za vikend ću se naspavati i odmoriti.

No, još u tramvaju dobijem mail da sutra (u subotu) tim koji radi na prezentaciji treba doći u ured ujutro u 9. Ono što je bilo ključno, nisu bila navedena imena tko točno treba doći, a ja sam svoj dio odradila. Kući sam došla nervozna i ljuta.

U garaži nema signala. A bez signala, nema ni mene!

Kako nikako nisam željela provesti vikend u uredu razmišljala sam što napraviti. Sjetila sam se da u garaži nema signala pa sam tamo ostavila službeni mobitel cijeli vikend. Imala sam poriv u subotu ujutro otići po mobitel i nazvati da vidim trebam li doći, ali nisam to napravila. Cijeli vikend sam razmišljala što će biti u ponedjeljak, loše sam spavala i uopće se nisam odmorila kako sam planirala.

Po mobitel sam otišla još u nedjelju navečer i otkrila da nemam niti jedan propušteni poziv. Dolaskom u ured, pitala sam kolegicu jesu li me spominjali tijekom vikenda da bih saznala, kako je moj dio bio završen i uopće nisam trebala doći.

Točnije, mail se nije odnosio na mene iako sam bila među primateljima.

Odahnula sam. I shvatila da sam trebala odmah pitati, a ne provesti vikend u grču. Nakon toga, nisam si više nikada priuštila ovako nešto, a kroz godinu dana sam i otišla iz agencije.

Danas kad se sjetim ove situacije znam točno zašto mi se dogodila – iz straha da ne dobijem otkaz. Sada, nakon što sam promijenila nekoliko radnih mjesta, straha od otkaza više nemam. Ali smatram da sam morala proći tu situaciju (i brojne druge koje su bile vezane uz posao) kako bih naučila brinuti se za sebe.

Ovaj je tekst dio serijala povodom noći vještica u kojemu objavljujemo anonimne “Horor priče iz industrije”. Više priča svojih kolega možeš naći ovdje.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.