Širenje glasina: Zašto netko uvijek dijeli status o ‘novom Facebook zakonu’?

Jedna je to od tema ispitanih u publikaciji temeljenoj na Facebookovom pučanstvu, u kojoj se prati kako se glasine šire preko društvenih mreža. Materijal za istraživanje dobio se preko stranice snopes.com koja ih okuplja i provjerava koliko je u njima istine, a ispitali su na koji način se najviše dijele i volimo li više one istinite ili ipak preferiramo “nategnute” priče.

U dva mjeseca istraživači su skupili 249.035 komentara (smijem li samo primijetiti kako je lijepo biti podatkovni znanstvenik u Facebooku i imati toliko bazu podataka <3) pri čemu je identificirano 16.672 pojedinačnih glasina koje su se proširile u kaskade kroz 62,497.651 dijeljenja.

Istinite glasine su slađe… ali ne kao mačići

Malo teoretske pozadine – na Snopesu je 45 posto glasina netočno, 26 posto ih je istinito, dok za 29 posto njih nije ni potvrđeno ni raskrinkano. Glasine su podijeljene u dvanaest kategorija, a najčešće su se dijelile one o politici, koje su činile 32 posto svih objava, slijedila je kategorija Fauxtos iliitiga manipuliranih slika koje odaju krivi dojam, pa zatim medicinske “činjenice” i priče o zločinima.

Najviše je bilo neistinitih glasina, kako s glasinama obično i biva, no one istinite pokazale su se kao mnogo viralnije – istinita glasina podijelila se u prosjeku 163 puta, dok su one neistinite doživjele u prosjeku 108 objava. Manipulirane slike, druga najčešća kategorija, zapravo se iznimno malo dijelila nakon prvotne objave – u prosjeku 61 put – pa bismo mogli pohvaliti korisnike Facebooka za pronicljivost.

S druge strane, kategorija motivacijskih psića i mačića dijelila se uvjerljivo najviše, 250 puta po objavi, a objave koje obećavaju novac po “šeranju” prenijele su se više od milijun puta, pa nemojmo brzati s hvaljenjem kolektivnog fejsbučnog intelektualnog stanja.

Glasine spavaju zimski san

Saznali su i da su kaskade glasina, jednom kada se pokrenu, vrlo čvrsto ukorijene – mnogo čvršće no što je riječ s običnim slikama koje učitavamo. No jedna zanimljiva stavka u radu bilo je recikliranje glasina – podizanje starih statusa iz naftalina godinama nakon što su bile aktualne – tako se primjerice dijelio meme koji je propagirao da “ovaj srpanj” ima 5 subota, 5 nedjelja i 5 ponedjeljaka, što je bila vrlo vijest 2011. godine, a opet se probudila 2013. kada se zbog silnog uzbuđenja od toliko vikenda nikome nije palo baciti oko na kalendar.

Glasine nikad ne umiru, pokazalo je istraživanje, već mjesecima ili godinama hiberniraju i čekaju prave uvjete. Nekada se utišaju same od sebe, kada se novitet jednostavno “istroši”, zaključili su, no u velikom se broju slučajeva ubiju humorom – ili barem “sprdanjem” onih koji još nisu shvatili da Facebook status nije sredstvo pravnog obračuna s društvenom mrežom.

Zašto se u nekom trenutku probude nije još poznato – dva su moguća razloga, stoji u radu: ili u kontakt s glasinama dođu oni koji su ih propustili u prvom krugu, ili glasine ovise o onima koji ih namjerno šire.

Algoritam suzbija širenje manipuliranih sadržaja

Cijelo istraživanje, iako samo po sebi zanimljivo, u podlozi je vjerojatno imalo i svrhu koja nije samo larpurlartistička, jer je Facebook početkom ove godine uveo (još jednu) promjenu u svoj algoritam kako bi suzbio širenje manipuliranih sadržaja.

Druge vrste glasina ipak su još na jelovniku, pa ako ikad propadnemo kao tehnološko-poslovni magazin i pokrenemo Tračokraciju sa sočnim detaljima s hrvatske tehnološke scene, sada je barem jasno kako ćemo generirati promet – provjerenim pikanterijama iz života startupaša koje ćemo povremeno reciklirati u pravom trenutku. 😉