Flipboard pretvara Twitter i Facebook u časopis
Ivan Brezak Brkan
12. 08. 2010.
Preuzeli ste aplikaciju za svoj iPad, a već nakon 20 minuta ona ne radi. No svakim danom sve više i više ljudi je želi. Aplikacija se zove Flipboard, a prikazuje vam društvene mreže i druge internetske izvore u obliku digitalnog časopisa. Bez papira, ali sa stranicama. Preko 130 izdavača već je kontaktiralo Flipboard za suradnju. Zašto? Što je tako posebno u Flipboardu da mnogi mediji u njemu vide svoj spas? Je li Flipboard uopće ugodan za čitanje?
Preuzeli ste aplikaciju za svoj iPad, a već nakon 20 minuta ona ne radi. No svakim danom sve više i više ljudi je želi. Aplikacija se zove Flipboard, a prikazuje vam društvene mreže i druge internetske izvore u obliku digitalnog časopisa. Bez papira, ali sa stranicama.
Preko 130 izdavača već je kontaktiralo Flipboard za suradnju. Zašto? Što je tako posebno u Flipboardu da mnogi mediji u njemu vide svoj spas? Je li Flipboard uopće ugodan za čitanje?
Zašto koristimo društvene mreže? Osim chatanja Facebookova najpopularnija mogućnost je objavljivanje linkova s drugim web stranica. To mogu biti smiješne slike s I Can Haz Cheeseburger ili ozbiljni članci iz Economista, što god vas zanima. Sigurno, kao i ja, pratite barem nekoliko stotina ljudi na Twitteru te Facebooku. Dosta zanimljivih članaka ćete sigurno propustiti. Flipboard to želi spriječiti…
Flipboardovo odlično sučelje
Flipboardovo sučelje je izuzetno inovativno, a tako poznato. Iako su mnogi RSS čitači pokušali imitirati novine, nijedan u tome dosad nije bio uspješan kao Flipboard. No, Flipboard nije RSS aplikacija. Na raspolaganju vam je nekoliko načina za ubacivanje izvora, ali nijedan nije RSS.
Kako funkcionira Flipboard?
Flipboard je vrlo jednostavna aplikacija koja vam pri pokretanju, kao i svaka tiskovina, prvo prikazuje naslovnu sliku. Možete listati kroz rubrike poput časopisa odnosno novina, a Flipboard će izvorni sadržaj prilagoditi formatu. Video sadržaje možete gledati izravno iz Flipboarda. Sadržaje s Facebooka i Twittera možete lajkati odnosno prenositi.
Na raspolaganju vam je 9 rubrika koje sami odabirete. Rubrika može biti:
- Jedan od ponuđenih medija, među kojima zasad nema hrvatskih portala;
- Linkovi, statusi i slike vaših prijatelja s Facebooka;
- Statusi uz linkove i slike tviteraša koje pratite; Twitter liste;
- Pojedini tviteraši;
- Flipboardovi tematski kanali.
Zašto ne možete ubaciti RSS pretplatu Netokracije, Gadgeterije ili Tportala?
Flipboardovi osnivači, Mike McCude i Evan Doll, htjeli su napraviti personaliziranu “društvenu” web aplikaciju, ali su ih investitori uvjerili da nađu drugi izazov. McCude, bivši direktor Tellmea, i Doll, nekadašnji inženjer na Appleovom vlastitom iPhone timu, odlučili su naći praktičnu primjenu tehnologije koje su razvijali. RSS koristi premalo ljudi, ali Twitter i Facebook su dokazali da želite pratiti preporuke svojih prijatelja. Rezultat je bio Flipboard, iako nije jedini softver koji nudi ovakvo rješenje Paper.li je web aplikacija koju sve više viđamo na Twitteru, a radi poput Flipboarda.
Flipboard uzima nekoliko početnih paragrafa članka ili web stranice i objavljuje ih kao sažetak. Ukoliko želite čitati više, samo kliknete na Read on Web. Flipboard je izuzetno ugodan način web stranica, a još je ugodniji način za praćenje linkova s Facebooka i Twittera.
Flipboard svakako mora dodati način praćenja drugih izvora. Zasad nijedna hrvatska web stranica nije u njihovom arhivu i jedino ih možete pratiti ukoliko imaju profil na Twitteru. Osim toga, opisi članaka ponekad nisu dobro formatirati i prikazuju kod umjesto teksta.
10 milijuna dolara za razvoj
Kleiner Perkins, Index Ventures te još nekoliko malih investitora poput Twitterovog Jacka Dorseya i Ashtona Kutchera podržali su Flipboard s 10 milijuna dolara. Flipboard je zasad besplatan kako bi osnivači vidjeli što se korisnicima sviđa te gdje bi u budućnosti mogli zaraditi. Iako kažu da još nisu sigurni, McCue je za Business Insider izjavio kako razmišljaju o oglašavanju, pretplatama te podjelom zarade s izdavačima.
Preko 130 izdavača želi surađivati s Flipboardom. McCue kaže da će Flipboard rado smanjiti ili povećati sažetke njihovih sadržaja. Flipboardovi osnivači i investitori očito se nadaju da će izdavači u njihovoj aplikaciji te tehnologiji vidjeti spas svojih medija kojima naklade padaju.
Flipboard je jednostavna, besplatna i korisna aplikacija koju biste svakako trebali isprobati. Može li ona ili tehnologija koju koristi “spasiti” medije i povećati im čitanost? Nikako, ali o tom u jednom od sljedećih članaka….
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Saša Miličević
12. 08. 2010. u 1:14 pm
Genijalna stvar! E zbog ovoga bi čak i vrijedilo nabaviti iPad
Ivan Brezak Brkan
12. 08. 2010. u 1:33 pm
Zanimljivo je što su RSS reader Feeder i Flipboard najveće mi opravdanje za uzimanje iPada. Stvarno koriste u svako doba dana…
Toni Aničić
12. 08. 2010. u 1:36 pm
Cim sam vidio FlipBoard, odmah sam znao da ga moram imati 🙂 Mislim da bi ovakva aplikacija mogla biti buducnost drustvenih mreza.
Luka Sucic
12. 08. 2010. u 1:54 pm
Ne bih ga baš nazvao budućnosti društvenih mreža ali definitivno jako zgodan i inovativan način prezentacije informacija i…. sve dok je feed count (follower whatever) ispod 50… sve iznad toga postaje nepodnošljivo i vraćam se nazad NewsStandu.
Ivan Brezak Brkan
12. 08. 2010. u 2:12 pm
@Luka Nije isto followera ili feedova. Pratim preko 1000 ljudi i nema problema, ali 400 rss feedova zaista nije za ovaj tip aplikacije, već za Reeder 😉
Barba
12. 08. 2010. u 5:08 pm
“Preuzeli ste aplikaciju za svoj iPad, a već nakon 20 minuta ona ne radi. No svakim danom sve više i više ljudi je želi.”
Ne razumijem što ovo znači? Može objašnjenje?
Ivan Brezak Brkan
12. 08. 2010. u 7:39 pm
@Barba Flipboard je bio toliko popularan u samom početku, da su onemogućili pristup pregledu preko Twittera i Facebooka, jer se opteretio njihov server. Što su više mediji razni pisali o tome, više ljudi je skidalo aplikaciju itd. 🙂
Denis
12. 08. 2010. u 10:13 pm
Što ako imamo glupave prijatelje na Fejsu koji objavljuju samo junk sadržaj? Što je sa Facebookom i Twitterom čiji utjecaj je sveden na običnog posrednika? Dali se meni to čini, ili svjedočim stvaranju još jednog dot com balona? Mislim, svakog dana startup jedan…
Sudeći po početnoj navali ova aplikacija ima budućnost. Vjerojatno će i neki poslovni model s vremenom ugledati svijetlo dana, ali tko će plaćati Twitteru (on još nije ugledao magičnu cifru “pozitivna nula”)?
Ivan Brezak Brkan
13. 08. 2010. u 10:13 am
@Denis Nije problem u dot com boomu bio stvaranje startupa, već rast startupa koji nisu zarađivali. Facebook ima jasan poslovni model i zarađuje kroz oglašavanje koje, po svemu sudeći, žele proširiti i na druge web stranice. Twitter s druge strane kreće s nekoliko poslovnih poslovnih modela za koje ćemo vidjeti tek koliko su uspješni, ali za razliku od Pets.com, tvrtke ga žele koristiti i voljne su platiti 🙂
Što se tiče Flipboarda, kao i Facebook aplikacija bi onda trebala imati sakrivanje sadržaja određenih korisnika. Flipboard nikad neće postati tek zamjena, a i zapamtimo da je Twitter narastao zahvaljujući stotinama posrednika u obliku Twitter aplikacija. Twitteru će plaćati tvrtke koje uspjevaju zarađivati putem njega, primjerice Dell koji prodaje hardware ili pak Kolektiva u nas 🙂 Freemium model.
Mario
13. 08. 2010. u 10:40 pm
slažem se sa Denisom. Imamo hrpu manje više ne naročito korisnih startupa koji eto vidimo dobivaju i 10mil USD unaprijed bez pravoga plana, štoviše ulagači ne samo da ulažu naslijepo već savjetuju i diktiraju osnivačima da promijene taktiku. To je nečuveno jer osnivači su ti koji trebaju ulagače uvjeriti u svoj ispravni model.
Tu je glavni kriterij tko je ‘bliže kazanu’ tj. tko poznaje koga od ulagača u Silicon Valleyu. Ako je pritom radio u Appleu još bolje. Što svakako nije dobar način za iznjedriti zanimljive projekte.
Nažalost Europa dosta zaostaje zbog toga što nema ni osnovne uvjete koje eto vidimo imaju američki poduzetnici. Vrijeme je da se Europa probudi prije nego nepovratno potone u nekonkurentnost.
Denis
17. 08. 2010. u 7:16 pm
Oprostite gospodine Brezak Brkan ali neke vaše izjave su nelogične. Kažete da problem dot com balona bio rast tvrtki koje nisu zarađivale? Prvo, objasnite što znači rast u vašem tekstu (financijski rast sigurno ne)? Ako mislite na rast u broju korisnika, pa samim time i broju zaposlenih i infrastrukture, nije li upravo to ono što se trenutno događa u svijetu (Twitter npr.)? Želite reći da je Twitter primjer dobre tvrtke? Kako možete reći da je Twitter dobra tvrtka kad već godinama živi isključivo od investicija, a nevjerujem da je $1 zaradila na tržištu? Koje su to tvrtke spremne plaćati Twitteru? Koliko ja znam niti Dell niti Kolektiva nisu Twitteru dale niti prebijenu lipu. Twitter je kako rekoste “narastao”, ali sigurno ne finacijski. Jedino što je kod Twittera kao tvrtke naraslo su troškovi održavanja.
Navodite primjer Facebook kao uspješne tvrtke. Nije li to malo pretenciozno kad znamo da je i Google nastao u vrijeme dot com booma? Dakle, možemo zaključiti da postoji par dobrih tvrtki koje su preživjele, ali što je sa tisućama onih koje su propale?
Ne želim ovdje počinjati neki flame war, nego sam jednostavno zaprepašten količinom sličnosti između ondašnjeg balona i trenutnog stanja. Također, nemojte me tražiti da se predstavim pošto i sam pokušavam uspijeti u internet industriji i nebih želio da me ulagači dožive kao pesimistu (iako sam samo realista). Nemojte da vam to što ja želim ostati anoniman bude jedina izlika za izlazak iz ove diskusije koja je, po meni, potrebna na globalnoj razini.
Ivan Brezak Brkan
19. 08. 2010. u 11:38 pm
Denise, današnji balon nema veze s tadašnjim. Tada su tvrtke koje su imale bilo kakve veze s internetom dobivale milijune dolara koje su trošile na Aeron stolice i dobre aute, “znajući” da će ih Internet izvući. Stotine takvih tvrtki dobile su investicije bez kriterija – nisu imale niti poslovni model, ni tržište, ni korisnike.
Usporedimo to s Twitterom ili Facebookom. Model tih tvrtki je vrlo jednostavan. Kako ne mogu naplatiti svim korisnicima svoju uslugu, moraju ih imati mnogo kako bi nekima naplatile dodatne mogućnosti ili usluge. U slučaju Facebooka to su oglašivaći, u slučaju Twittera to će biti poslovni korisnici. Kolektiva i Dell zasad zaista nisu ništa platili Twitteru, ali jesu drugima. Kolektiva (za koju mogu garantirati, jer im vodim social media strategiju) ulaže u alate kojima analizira konverzije, dok Dell ulaže desetke tisuća dolara u napredne marketinške alate za Twitter. Hootsuite, jedan od najpopularnijih Twitter web alata, nedavno je otvorio svoje plaćete pakete. Poslovni i napredni korisnici koji vide direktnu korist u Twitteru, kupili su ih. U trenutku kada Twitter da dodatne mogućnosti za pristojnu svotu, tvrtke koje direktno zarađuju putem njega i vide korist – kupit će ih. Najlakše je prodati uslugu kojom zarađujete. Zbog toga recimo Bloomberg može naplatiti svoje terminale financijašima.
Troškovi su svakako porasli u slučaju Twittera, ali za razliku od Pets.com koji nikad nije našao dovoljno korisnika, Twitter ih ima stotine tisuća. Bi li bilo bolje da svaki od tih korisnika plati? Naravno, ali društvene mreže tako ne funkcioniraju, kao što ni časopisi ne mogu živjeti isključivo od pretplata ukoliko žele velike tiraže.
Zaključili ste kako imamo samo neke uspješnje tvrtke te većinu neuspješnih. Upravo na toj računici i funkcionira rizični kapital i tržište. Većina tvrtki neće uspjeti, kao što ni većina učenika neće dobiti 5 na ispitu. Neke će propasti, neke stagnirati, nekima će biti dobro, neke će se prodati, a neke… postati Google.
Što se tiče vaše anonimnosti, ona nije meni potencijalna izlika nego vama 🙂 Ulagači bi sigurno rado vidjeli da sudjelujete u ovakvoj diskusiji i da imate svoje sumnje te mislite svojom glavom. Investitori, barem oni ugledniji, tvrde da biraju investicije na temelju “dobrog tima”. Nekako mi se čini da je mišljenje svojom glavom i rasprava pohvalni atribut.