Na predavanju Mladena Pejkovića demonstrirana brzina prijenosa podataka veća od 5 Gbit/s!

Red prikaza tehnologije i metoda, koje bi trebale ostvariti ciljeve Digitalne agende, red obaranja svjetskoga rekorda u brzini prijenosa podataka na hibridnoj optičko-kabelskoj mreži i red ohrabrenja za studente – tako bi se moglo sažeti današnje predavanje predsjednika Uprave Vipneta, Mladena Pejkovića, na Fakultetu elektronike i računarstva u Zagrebu.

Naime, tijekom predavanja, pod nazivom “Tehnologije za ostvarenje ciljeva Digitalne Agende u RH, analiza i demonstracija mogućnosti”, posebno je zanimljiv bio dio koji se odnosio na demonstraciju naprednih dostignuća mobilnih i fiksnih mreža, čiji je razvoj iznimno bitan za ostvarenje ciljeva. Tako je u mobilnom segmentu prikazana 4.5, odnosno, LTE Advanced tehnologija, s postignutom brzinom od 300 Mbit/s, dok je u fiksnom segmentu upravo na FER-u vrlo vjerojatno srušen svjetski rekord na hibridnoj optičko-kabelskoj mreži, i to brzinom od čak 5,11 Gbit/s (Kabel Deutschland je držao rekord s brzinom od 4.7 Gbit/s).

Demonstracija je na taj način pokazala neke od puteva prema Digitalnoj agendi, koja je nastala odredbom Europske komisije iz 2010. u sklopu strategije Europe 2020. Naime Digitalna agenda je jedna od temeljnih inicijativa Europe 2020., kojoj je cilj ubrzanje izgradnje investicijskog ciklusa za internet visoke brzine i korištenje prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta za EU kućanstva i tvrtke. Konkretnije, cilj je postići brzi broadband do 30 Mbps za sve stanovnike EU te ultra-brzi broadband do 100 Mbps za 50 posto EU kućanstava. 

Procjena je da će za ove ciljeve do 2020. godine u Europskoj uniji biti potrebno ulaganje od 330 milijardi eura. Imajući u vidu da smo mi 0,84 posto populacije u Europi, a da se promet investira po građanima, a ne u proporcionalnosti s BDP-om, dolazi se do toga da je u Hrvatskoj potrebno uložiti 3,3 milijarde, ako su te procjene točne. Zasigurno lavovski dio te investicije moraju podnijeti komercijalni operatori, ali oni to nemaju u svojim budžetima. Stoga moramo pametno raditi kako bismo uz europske fondove, uz regionalni razvoj i komercijalne operatore zajedno došli do potrebnih sredstava.

No, Pejković je istaknuo neke od problema i izazova s kojima se moguće susresti prilikom ostvarenja ciljeva, posebice u Hrvatskoj. Tako Hrvatska sada ima osiguran pristup do fondova, ali je i neophodno je pripremiti kvalitetne projekte kako bi se sredstva osigurala. Vlada bi također trebala distribuirati sredstva EU lokalnim zajednicama s kvalitetnim projektima, a operatori s tim zajednicama mogu raditi na pripremi projekata. Nužno je i uvažavanje zemljopisnih sposobnosti Hrvatske, a posebno se treba obratiti pozornost na područja bez komercijalnog interesa, koja su slabo naseljena (kao što su to otoci), gdje je neophodno pokrivanje bežičnim tehnologijama.

Tri tehnologije za ostvarenje ciljeva

Dakle, postoje tri tehnologije putem kojih se ciljevi Digitalne agende mogu postići, a koji su ukratko predstavljeni. može postići. Prema Pejkovićevim riječima prva je Fiber to the Home, odnosno, podskup optičke investicije, druga je HFC, hibridna tehnologija koja kombinira optičku podlogu s koaksijalnim kablom, koji već danas postoji u kućanstvima i time bi ga bilo jednostavno implementirati, a treća je LTE.

Sve su tri tehnologije ravnopravne, a kako se nalazimo u zemlji s ograničenim resursima – Pejković smatra kako je nužna suradnja komercijalnih operatora i države ukoliko se ciljevi Digitalne agende žele ostvariti.