Farmeron: Biste li se preselili u Osijek raditi kao frontend developer za 10.000 kuna i udio u tvrtki?

Farmeron: Biste li se preselili u Osijek raditi kao frontend developer za 10.000 kuna i udio u tvrtki?

Osnivač trenutno vjerojatno najpoznatijeg hrvatskog internetskog startupa Matija Kopić na Farmeronovom blogu je priznao da nisu uspjeli naći frontend developera koji bi svojim znanjem HTML-a i CSS-a hakirao još bolji i responzivniji “Google Analytics” za farme. No bez brige, Farmeron svom frontend “anđelu” nudi 10 tisuća kuna neto plaće i udio u vlasništvu jednog od obećavajućih regionalnih internetskih tvrtki.

Stiže nam novi Farmeron

Osnivač trenutno vjerojatno najpoznatijeg hrvatskog internetskog startupa Matija Kopić na Farmeronovom blogu je priznao da nisu uspjeli naći frontend developera koji bi svojim znanjem HTML-a i CSS-a hakirao još bolji i responzivniji “Google Analytics” za farme. No bez brige, Farmeron svom frontend “anđelu” nudi 10 tisuća kuna neto plaće i udio u vlasništvu jednog od obećavajućih regionalnih internetskih tvrtki.

Matija je u postu na Farmeronovom blogu naveo kako frontend developera traže već 7 tjedana, ali da su napokon odustali: Jednostavno nismo mogli naći fit između kandidata i naše divlje i vrlo otvorene kulture tvrtke. Matiju je najviše iznenadilo koliko se malo dovoljno dobrih kandidata javilo za posao frontend developera, po čemu može zaključiti da nedostaje frontend developear u Osijeku, da su svi frontend developeri u regiji zadovoljni trenutnim poslom ili da je njihova ponuda jednostavno loša. Farmeron u Osijeku trenutno ima 10 zaposlenika.

Farmeronov osječki tim.

Matiju je na trenutak zabrinulo kako su možda previše tražili od kandidata s frontend development zadatkom [PDF], ali ta misao ga je zaokupila tek 2 minute. Farmeron stoga frontend developeru nudi:

  • 10 tisuća kuna neto plaće;
  • Udio u tvrtki u koju su već investirali ugledni fondovi poput 500 Startupsa i SoftTechVC-a;
  • Dodatni benefiti poput besplatne hrane;
  • Bilo koje računalo koje vam treba za rad te iPhone/iPad.

Jeste li znali za Farmeronovu objavu i jeste li razmišljali o prijavi. Mislite li da joj nešto nedostajete ili možda Hrvatskoj nedostaje frontend developera? Ili je ne-daj-bože Osijek predaleko za rad u zanimljivoj tvrtki za dobru plaću? Više informacija možete naći na Farmeronovom blogu i stranicama za poslove

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Alexandra

    Alexandra

    30. 08. 2012. u 2:03 pm Odgovori

    Imam vrlo visoko znanje HTML-a kao i svih ostalih web programskih jezika, no iskreno ne pada mi napamet selit sa mora u tu pripizdinu da ne znam sta nude.
    Eto, iskren odgovor, sretno u potrazi.

  2. Max

    Max

    30. 08. 2012. u 5:30 pm Odgovori

    Rekao bih da dobrih frontend developera u HR definitivino nedostaje. Mala zemlja, spara se i na razvoju tj. rijetko previse vodi racuna o frontendu – pogotovo u enterprise sektoru.

    No, dobri frontend developeri naucili su prezivjeti tj. dobro se prodati – tako da ih ima al kostaju. Sad pitanje je dal je 10k dosta privuci tako nekog u Osijek iz nekog drugog dijela zemlje. Ok, ja znam da je to prosjecno gledajuci puno love (prije nego se netko javi i to brze-bolje istakne) al zapravo i nije – u ZG u softverskoj industriji place idu prema gore i vise od toga. Znaci ta placa sama po sebi bar meni nije dovoljno interesantna za selidbu tj. jedino vecinom ljudima koji imaju jos i dodatan razlog (npr. kao Zeljko kojem je i cura od tamo).

  3. Andrija

    Andrija

    30. 08. 2012. u 10:05 pm Odgovori

    Točno tako, naprimjer ja živim u Zagrebu, radim u firmi od 50 ljudi koja je stara skoro 30 godina i imam plaču skoro 10k. Zašto bih otišao u firmu staru nekoliko mjeseci s 10tak zaposlenih za istu plaču. A kada bih dobio otkaz vjerujem da bih bez večih problema dobio posao od min 7000kn koja bi se vjerovatno kroz 2-3 mjeseca povečala. A da imam 23-25 godina možda mi preseljenje ne bi bilo problem, možda bih se usudio riskirati. Al s druge strane teško da netko s 25 g. može biti najbolji od najboljih u bilo kojem programerskom poslu. Znači oko 2000 kuna više mjesečno trenutno nezaposlenom programeru koji zna posao, teško može biti neki motiv za preseljenje u grad koji ne poznaje i u kojem nema nikoga. Ne kažem da netko neće pokušati i da istočno od Zagreba nema dobih programera. To je samo moje razmišljanje.

  4. nikola

    nikola

    31. 08. 2012. u 11:11 am Odgovori

    Šteta što ne znam CSS pošto code behind je moj teren a gornji zadatak nije nimalo težak uz jquery. Skoro pa bih i otišao iz ZG-a nazad u Osijek.

  5. Matija Jerković

    Matija Jerković

    01. 09. 2012. u 10:47 am Odgovori

    Mislim da radite grešku u koracima tražeći neku izmišljenu kategoriju ‘frontend’ developera.

    Moja pretpostavka je sljedeća. Vaš proizvod je vulgaris client/server windows aplikacija, plus imate neki mali modul za statistiku kao web klijent. Razmišljate kako jednostavno prijeći na cloud princip. Na kraju krajeva podatke bi rado pratio i neki mali farmer, a vj. nema smisla instalirati sve to lokalno za jednostavni unos i praćenje podataka. Osobito 2012-te. Daljnja pretpostavka je da ne želite mijenjati backend kod, bazu i sl., već bi ga u nekom obliku rado virtualizirali i samo dodali web klijenta za rad sa tim podacima. Upravo zato vam treba neki ‘ozbiljniji’ developer koji to može sve to zakrpati.

    Umjesto da idete na to rješenje, koje na prvu djeluje ekonomski isplativije, dugoročnije bi bilo bolje da promjenite način razmišljanja i iz temelja preradite sustav na neki od dostupnih cloud rješenja, po mogućnosti neki PaaS. Ono što sam do sada spoznao/pročitao i sl. da su sva danas velika web rješenja krenula sa nekakvim krpanjima/primitivnim virtualizacijama(aws i sl.) i kad tad stigli do točke gdje su više vremena trošili na nove slojeve povećanja skalabilnost u odnosu na sam core business. Pod pretpostavkom da u svijetu ima desetine ili stotine miliona faremera i potencijalnih klijenata trebate gledati unaprijed.

    Tako da umjesto da zapošljavate novu osobu, obučite sebe nekim novijim modernijim sustavima/frameworcima i nećete trebati zaposliti ‘frontend’ developera. Danas se u cloudu ne smiju razdvojiti slojevi, kao i u staroj client/server tehnologiji, jer je takvo rješenje tada preskupo. Potpuno isto kao i da informatizirate neki poslovnu aktivnosti i direktno preslikate rad sa papirom na računalo. Moguće, ali neefikasno. Ako preslikate windows aplikaciju sa bazom na web klijenta sa bazom u cloudu dobiti će te preskupo i neefikasno rješenje.

    Ako postojeći developeri ne žele učiti nove tehnologije, moram im priopčiti da su fulali struku.

  6. Nebojša

    Nebojša

    02. 09. 2012. u 12:33 am Odgovori

    Da, dosta su se ljudi raspisali o Farmeronu i izmišljenim frontend developerima :)))
    A evo bacio sa i ja pogled na taj oglas. Uf, odmah me podsjetio na rasprave sa direktorom iz bivše firme. Biti specijalist u jednom području ili u više njih? (i što to uopće znači na današnjem tržištu radne snage?) Direktor mi je bio za specijaliziranje više stvari odjednom i sa stanovništva firme koju vodi tu je bio u pravu. Ja sam jednostavno imao drugačiju viziju. Idemo se vratiti na Farmeron oglas pa da pojasnim. Po mojoj teoriji specijalista u jednom području oni trebaju 4 ljudi: webmastera, webdizajnera, webarhitekta i developera. Po toriji najčešće CEO-a za to treba jedan čovjek. Što je naravno za firmu isplativije. Ne kažem da se te stvari ne nadopunjuju i da nisu međusobno isprepletene i da svatko kome je to životna zanimacija neće uredno zabadati u nos u sve što je imalo povezano sa poslom kojim se bavi. Mislim da se jednostvano mora biti specijalac u svom poslu da bi se dostigao nivo prepoznat na tržištu. Uzmimo npr. da sam ja samo dizajner. Ne računajuči radno vrijeme gdje se mora raditi pa se i nema puno vremena za učenje. Jedan dizajner mora pročitati (tematski) godišnje cca. 2-3 knjige, 12-20 časopisa, 1000 blog postova, webova, itd. da bi ostao u trendu i napredovao. Znamo koliko ljudi imaju malo slobodnog vremena i tu pada u vodu priča o farmeronovom frontend developeru. Neka razbiju oglas na dva radna mjesta i to je to. Webmaster/developer + webarhitekt/dizajner…

  7. nikola

    nikola

    04. 09. 2012. u 5:06 pm Odgovori

    Ne vidim gdje je problem s oglasom. Oni doslovno traže nekoga tko zna HTML/CSS/JQUERY. Nemojte to miješati s dizajnom ili server side. Frontend developer je upravo front end developer. Dizajner samo radi dizajn. Pošalje .psd i od njega FD napravi prijelom.

    • Nebojša

      Nebojša

      04. 09. 2012. u 8:25 pm Odgovori

      @nikola – Si pročitao oglas? http://www.farmeron.com/careers.html
      • Responsive web design
      • UX and usability design
      • Interface organization
      • Wireframe design
      Točno si napisao da je frontend developer, frontend developer… oni su ipak tražili malo više… I dizajner ne radi samo dizajn i ta su vremena prošla 🙂

  8. Matija

    Matija

    04. 09. 2012. u 6:25 pm Odgovori

    Vidim da dobar dio ekipe ovdje uopće ne shvaća što je suvremeni frontend development te koliki opseg posla obuhvaća.

    Oglas Farmerona je dobro složen. Prateći zadatak je prilično zahtjevan i vrlo malo ljudi u Hrvatskoj posjeduje taj nivo znanja i iskustva u frontend programiranju da ga kvalitetno riješi.

    Davno je prošlo vrijeme webmastera, web developera/web dizajnera opće prakse i katica za sve. Tko je god nešto iole ozbiljnije radio, to dobro zna.

    • Matija Jerković

      Matija Jerković

      05. 09. 2012. u 4:29 pm Odgovori

      http://www.infoq.com/research/js-frameworks-compile

      Pogledajte rezultat, pa si razmislite o frameworku na vrhu (google web toolkit) umjesto vulgaris js+ pristupa. Radi na svim browserima, ne petljaš se primitivnim jezicima već punokrvnom javom, interne optimizacije, prilično kvalitetna izrada web aplikacija. Mislim da bi vam odgovaralo. Sada bi ti postojeći programeri mogli raditi cijeli posao.

      Zamisli da promjeniš oglas na klasičnu windows aplikaciju. Da li bi ikada tražio ‘stručnjaka’ za Windows UI, koji bi se samo tim dijelom bavio? GWT omogućava upravo da ti ne treba html/css vrhunski specijalist i da ‘jednostavno’ (ništa nije prejednostavno) radiš kvalitetne web aplikacije.

      Kvalitetno upravo u smislu da podržava i omogućava (Responsive web design, UX and usability design, Interface organization, Wireframe design, …) bez neke velike muke. Samo što nije MS i nije neki od .net jezika. No isplati se.

  9. Syopsys

    Syopsys

    06. 09. 2012. u 3:45 am Odgovori

    Ova spika je otišla malo predaleko. Uopće nema potrebe da Matiji itko sugerira izmjenu sustava ako se asp.net pokazao stabilnim. Na kraju krajeva, u suvremenom front-endu čisti JavaScript dobiva na sve većoj važnosti i polako ga se usvaja kao krucijalno rješenje sa svim prednostima i nedostacima. Kombinacija HTML5 i čistog JS-a i jQuerya eventualno, otvara ogromne mogućnosti. Vidi se da si neupućen u front-end kad se razbacuješ terminima “primitivan jezik”. U objektno orijentiranom JS-u jedino postoje jedino tzv. primitive data types. Bilo koji framework jest izvorno baziran na čistom kodnom jeziku. Teoretski, moguće je izraditi bezbroj frameworka. Frameworku je potrebno dosta vremena da se ustali i pokaže pouzdanim. Neki od frameworka s linka su relativno novi i bugoviti. Čak i jQueryev API ima bugove. Ovakva rješenja su možda tebi isplativa, ali Matiji ne jer Farmeron ima striktno ciljanu skupinu korisnika i vlastitu strategiju. Osim toga, kada se sve vrti u cloudu, vrijedi: You never know when it is going to rain. Šta onda? Farmeron ne može dozvoliti takav rizik, bar ne zasad. Fora je u tome da zapravo nitko od nas ne zna kako izgleda front-end Farmerona kao web aplikacije.
    To the point: suvremeni front-end je u posljednjih godinu, dvije postao iznimno kompleksan, eksperimentalan i progresivan. Naglasak je na web aplikacijama. Na internetu se čak nalaze i količine koda kao primjeri. Neki ne rade u praksi. Sve više vrijedi pravilo: Fake it til you make it.

    Nije samo stvar u znanju koju netko posjeduje, već i u metodologiji, up-to-date koderskoj praksi, pisanju koda koji se lako održava i nadograđuje. Složeniji projekti tipa Farmeron zahtijevaju dobro promišljanje, planiranje, opsežnu dokumentaciju, skalabilnu arhitekturu. Ogromne količine koda (front-end) se moraju optimizirati za što bržu izvedbu. JavaScript je opet posebna priča jer se tek u posljednje vrijeme afirmirao i nastoji se iz njega izvući ono najbolje, koliko je moguće. Drugog izbora baš i nema, osim možda Perl-a ili Silverlight-a.
    Upravo je iz tih razloga Farmeronu potreban eskpert za front-end. Ekspert koji će surađivati s timom i pronalaziti najadekvatnija rješenja. Ekspert koji je spreman učiti. Ekpert koji može fokusirano razmišljati. Ekspert koji će savršeno poznavati front-end Farmerona. Ekspert koji je istovremeno koderski kreativan. Ekspert kojeg odlikuje apstraktno razmišljanje i praktična primjena. Inspirirani ekspert.

    Nije uopće čudno da je front-end development u Hrvatskoj na ovako niskoj razini. Na hrv. web prostoru je jednostavno previše fronta, a premalo developmenta. Ali, postoji. Točka.

  10. Syopsys

    Syopsys

    06. 09. 2012. u 6:15 am Odgovori

    And yes, Farmeronu ne treba tipičan štriker, šljaker…kajgod, nego pasionirani i motivirani entuzijast. Ozbiljno. Developer kojem nije problem raditi 12 sati dnevno i koji će vremenom postati dobar frend s ekipom. Jako dobar frend.

    Globalno, front-end tek ima doživjeti pravi boom, i upravo u tome se nalazi Farmeronov daljnji potencijal. Kad pojedini segmenti HTML5 specifikacije uđu u standard, razvojne mogućnosti Farmerona se bitno povećavaju. Jednostavno, granica između dizajna, UX-a i developmenta je puno tanja.

    Osim toga, Farmeron je koncipiran da se razvija. To je taj famozni development, u širem smislu. Stoga je potrebno da budući developer bude na ti gotovo sa svime vezanim za F. Sa sadašnjim stanjem front-enda, F. može enormno napredovati, kasnije pogotovo.

    Međuljudski odnosi su pri tome puno važniji od trenutnog stanja u front-endu jer je front-end podložan promjenama na mjesečnoj bazi.

    Oni koji tvrde da su trebali podijeliti uloge (dizajner, web master, developer) ne shvaćaju da se na ovom primjeru ne radi po zasebnom projektu, nego je sve dio jedne puno veće slike. Moja teorija je da će F. vremenom implementirati najnovija HTML, CSS, JS rješenja. Obzirom da su u pitanju još uvijek eksperimentalne tehnologije, budući developer jednostavno mora znati kako se iste ponašaju u interakciji s korisnikom, tim više što se pojam tradicionalne web grafike u front-endu automatski mijenja njihovom implementacijom.

    Front-end projekti naglašenog korisničkog iskustva nisu u Hrv. još uvijek potpuno zaživjeli. Jednostavno, klijenti ne žele plaćati npr. uslugu responsivnog dizajna. Time se stvara paradoks, tj. developeri nemaju prostora razvijati skill set. Puno je faktora u igri…

    Poanta priče je u tome da F. nije tipična hrvatska web agencija gdje developer izvršava zadatak ovisno o projektu kojeg je dogovorio netko iz prodaje, nego zapravo nečiju viziju i vjeru u budućnost.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Gdje griješimo u zapošljavanju generacije Z?

Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad - stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju. Kako pristupiti "genzijevcima"?

Društvene mreže

Kronike LinkedIna: “Poslovna mreža” koja je postala odlagalište objava za samohvalu i šuplje inspiracije

Što je sve LinkedIn postao, a nije trebao? Iliti kako smo pretvorili jedinu poslovnu društvenu mrežu u novi Facebook...

Digitalni marketing

Je li Google Analytics ilegalan? Jest, ako se pogrešno implementira!

Je li korištenje Google Analyticsa (i svih drugih digitalnih servisa koji podatke spremaju u SAD) preko noći postalo ilegalno objašnjavaju stručnjak za digitalnu analitiku Robert Petković i pravnica Ana Bačić.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatski Treblle: S alatom koji štedi vrijeme svima koji rade s API-jima osigurali 1,2 milijuna eura u prvoj rundi

Treblle je alat koji olakšava život developerima i svima ostalima koji rade s API-jima, a razvio ga je domaći tročlani tim iz svojih potreba. Od korisnika dobivaju samo pohvale i ocjene 5.0, a investitori ih toliko vole da su nekoliko njih morali odbiti.

Startupi i poslovanje

Traži se iskusni Head of Revenue koji će Mediatoolkit dovesti do 10 milijuna eura

Domaći scaleup čiji alat za praćenje online spominjanja koriste globalni brendovi, agencije i organizacije zapošljava ključnu osobu za ostvarenje ambicioznih planova rasta. Jedan od najvažnijih zadataka bit će joj - uskladiti Sales i Customer Success.

Kultura 2.0

Wordle, kako je jednostavna igra riječi osvojila internet?

Sigurna sam da ste već primijetili zanimljivu kombinaciju žutih, zelenih i sivih kvadratića koji niču na sve strane interneta. U pitanju je Wordle, igra riječi koja je dovoljno jednostavna da vas odmah uvuče, a taman izazovna da vas zadrži.

Tehnologija

Želite utjecati na transparentnost vlasti? Krenite s proračunom Grada Zagreba na hackathonu “Hackl”!

Hoćemo li u bližoj budućnosti dobiti otvorenije i više transparentne gradske proračune? Možda ćemo odgovor na to pitanje pronaći u proračunskom hackathonu.

Društvene mreže

Kako izgleda stvaranje sadržaja kada ga ne diktirate vi, nego zbivanja na sportskim terenima?

Kada u SofaScoreu pratite utakmice, jednim okom gledate prijenos, a drugim okom gledate računalo i planirate što ćete objaviti. No, čitava priča je mnogo drugačija od toga da vas netko “plati da gledate utakmice”, šale se iz SofaScorea, najveće hrvatske platforme za sportske rezultate uživo.

Startupi i poslovanje

Codemap, hrvatski no-code marketplace osigurao prvu 1,68 milijuna kuna vrijednu investiciju

No-code tržište će s trenutnih 16 milijardi do 2027. narasti do skoro 85 milijardi dolara vrijednosti. Hrvatski Codemap se u tom periodu želi uspostaviti kao ključna analitička i networking no-code platforma. Investicija koju predvodi SQ Capital te poduzetnici Tomislav Matić i Mate Rimac prvi je veliki korak prema tome.