Facebookovi korisnici podijele 350 milijuna fotografija po danu, 4000 po sekundi

Facebookovi korisnici podijele 350 milijuna fotografija po danu, 4000 po sekundi

Među ostalim krajnje zanimljivim i životno važnim podacima u Facebookovom izvješću, društvena mreža se dotakla i veličine svoje zbirke fotografija. Čini se kako 1,15 milijardi korisnika generira u prosjeku 217 fotografija po osobi, rezultirajući u bazi koja broji četvrt bilijuna korisničkih slika.

Novi zajednički fotoalbumi mogli bi doprinijeti Facebookovoj foto bazi
Novi zajednički fotoalbumi mogli bi doprinijeti Facebookovoj foto bazi.

Među ostalim krajnje zanimljivim i životno važnim podacima u Facebookovom izvješću, društvena mreža se dotakla i veličine svoje zbirke fotografija. Čini se kako 1,15 milijardi korisnika generira u prosjeku 217 fotografija po osobi, rezultirajući u bazi koja broji četvrt bilijuna korisničkih slika.

Davne 2011. godine Facebookova baza fotografija brojala je “samo” 100 milijardi slika, no prema posljednjem izvješću, taj se broj sada popeo na 250 milijardi, to jest, četvrt bilijuna, prenosi Mashable. To znači da se  dnevno na društvenu mrežu doda 350 milijuna fotografija. Razlomimo li to na manje vremenske jedinice, korisnici Facebooka na svoje stranice stave 14,58 milijuna slika po satu, 243 tisuće po minuti, odnosno 4 tisuće slika po sekundi. Za usporedbu spomenimo da Flickr, kojem je slikovni materijal glavna svrha, dnevno primi 3,5 milijuna fotografija, a sveukupna foto zbirka mu broji 8 milijardi.

4,5 milijardi lajkova na dan

Na stranicama Facebooka dnevno se generira i 4,5 milijardi raznih sadržajnih jedinica, što uključuje postove, komentare, videe, slike i statuse Ni lajkovi brojčano ne zaostaju, pa ih se tako u danu skupi  4,5 milijardi, a korisnici si međusobno pošalju 10 milijardi poruka.

Imajući na umu da Facebook ima 1,15 milijardi korisnika, porsječni korisnik na svom profilu ima otprilike 217 fotografija, a  taj bi broj mogao narasti zahvaljujući novoj opciji zajedničkih foto allbuma.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.