Što dolazak Ericssona u Osijek znači za lokalnu IT scenu?

Što dolazak Ericssona u Osijek znači za lokalnu IT scenu?

Ericsson Nikola Tesla uskoro će biti novi članovi osječke IT scene, a njihov dolazak u Slavoniju popraćen je velikim fanfarama sa strane lokalne i državne vlasti. Ipak, hoće li Ericsson "grickati" već etablirane osječke tvrtke i uzimati im zaposlenike i radi li se o nelojalnoj konkurenciji, ili samo o normalnom događaju na tržištu?

Čitajući tekst koji je kolega Marko prije nekoliko tjedana pisao o dolasku poznatog njemačkog giganta Continentala u Novi Sad, ojačanom subvencijama države od skoro 10 milijuna eura, razmišljao sam kako je to s jedne strane vrlo dobar pokazatelj da se Novi Sad polako etablira u ozbiljnog igrača na IT sceni regije, a s druge kako je izgledno da se tako nešto može dogoditi i kod nas.

I eto, dogodilo se. Istina, ne tako dramatično i ne s toliko velikim hypeom, ali i domaće medije je prije priče o hotmailu i Borgu obišla pozitivna priča koja glasi otprilike ovako: Ericsson Nikola Tesla otvara novi R&D ured u Osijeku i zapošljava desetke, ako ne i stotine ljudi iz Slavonije u skorije vrijeme. Ovo se čini kao sjajna vijest, i zaista ju trebamo gledati kao krunu uspjeha regionalne IT industrije koja se već godinama uspješno odupire kojekakvim krizama, iseljavanjima i političkim igrama.

Osijek je, kao i gore spomenuti Novi Sad, u posljednje vrijeme često nosio titulu “IT centra” ili čak onu meni lošiju, ali sočniju: domaće Silicijske Doline. Super je kada svima možete govoriti kako u Slavoniji u isto vrijeme programiramo, ali se i masovno selimo u Irsku.

Dok jedni govore o iseljavanju i depresiji koja hvata Slavonce, a ne može se izliječiti regionalnim stereotipima poput rakije ili kulena, Inchoo je proslavio 10 godina i jedan je od najpoznatijih brendova grada, a povoljna klima za IT u Osijek je privukla i COBE, web.burzu, Span i princa Charlesa koji, na žalost, još nije otvorio ured u osječkom BIOS-u.

Lijepo je i to što je jedna tvrtka poput Ericssona odlučila okrenuti svoje “nišane” prema najvećem slavonskom gradu, i u njemu pružiti korijene. Dobro je to za gospodarstvo, reći će politika. Dobro je za mlade koji se bave tim nekim kompjuterima, reći će umirovljenici, a moja majka će reći da je sve to dobro dok god ti imaš stalan posao i plaću.

Zašto baš Slavonija?

Ipak, prije skakanja pred bilo kakve zaključke o ovoj suradnji treba spomenuti kako se ovdje radi o Ericsson Nikoli Tesli, domaćoj tvrtki u kojoj Ericsson ima otprilike 49% vlasništva i najveći je pojedinačni,ali ne i većinski dioničar, te je Nikola Tesla pridruženi član Ericsson grupe. Prema tome, kada se kaže da “Ericsson dolazi u Slavoniju”, ne misli se na Telefonaktiebolaget L. M. Ericsson iz Švedske, već ovaj naš, “domaći”, koji za sada ima urede i R&D centre u Zagrebu i Splitu, a upošljava nešto više od 3100 ljudi.

Jasno, dolazak ovako velike tvrtke u regiju koja na žalost puni naslovnice nekim ne baš lijepim stvarima svakako je vijest, ali se paralelno s optimizmom postavljaju i neka pitanja. Pitanja su to koja idu ipak nešto dublje ispod površine nego samo crno ili bijelo, a koja ukazuju na to kako ova priča možda i nije toliko jednostavna kako se isprva čini. Odgovore sam potražio u Ericsson Nikoli Tesli i Osijek Software Cityju.

Krenimo ispočetka, i direktno. Na pitanje zašto su se u Ericssonu odlučili baš na otvaranje novog centra u Osijeku i zašto ciljaju na Slavoniju, iz Ericsson Nikole Tesle kažu:

Odluka da se naš centar proširi i u Slavoniju odnosno Osijek temelji se na našoj procjeni potencijala cijele Slavonije kada je riječ o stručnjacima te kvalitetnoj dugogodišnjoj suradnji s obrazovnom zajednicom, prvenstveno FERIT-om u Osijeku.

Svakako logičan odgovor ako se sjetimo uspjeha scene i potencijala o kojima sam pisao gore, a suradnju s FERiT-om potvrdio je i osječki gradonačelnik Ivica Vrkić koji je na konferenciji za medije najavio usku suradnju Ericssona i osječkog sveučilišta, ali i napomenuo kako će se u Osijeku razvijati 5G tehnologija.

Iz Ericssona dodaju i kako je Osijek lokacija zbog toga što se upravo ondje nalazi FERiT, a posebno naglašavaju kako se ovdje ne radi samo o Osijeku, već da se radi o čitavoj Slavoniji.

Sve tvrtke “grabe” studente iz istog koša

Mogli bismo biti negativni i reći kako je poticanje Ericssona na otvaranje ureda u Osijeku pucanj u nogu za lokalne tvrtke kojima će ovako velik igrač u relativno malenom gradu nedvojbeno biti problematičan, ako zbog ničeg drugog onda zbog kadra kojeg i nema koliko bi se moglo činiti?

Ispravno je pitati se gdje će se pronaći ljudi za osječki Ericsson, jer, ako zanemarite tvrtke koje posluju u Osijeku i bave se developmentom, ljudi ne rastu baš na drveću. Osijek Software City taj problem nastoji rješavati relativno čestim radionicama i edukacijama za mlade developere, a pronaći posao u Osijeku kao dobar programer možete relativno brzo. Jasno je tu kako se radi o regiji, ali ni ona nije nešto pretjerano bogata.

Zanimljivo je kako je na press konferenciji koju je osječka gradska vlast održala povodom najave dolaska Ericssona, spomenut podatak kako trenutno na osječkom Zavodu za zapošljavanje “sjedi” nešto manje od 30 magistara elektrotehnike i srodnih područja. To zasigurno neće biti dosta za popunjavanje tih nekoliko stotina spomenutih radnih mjesta, a postavlja se pitanje odakle će Ericsson naći ljude?

Čini se kako se u posljednje vrijeme i više nego isplati studirati u Osijeku. FERiT

Jasno, prva opcija je već spomenuti FERiT, čiji bi studenti trebali logično ciljati upravo prema tvrtkama kao što je Ericsson. Problem je u tome što i druge tvrtke u Osijeku (čitaj Rimac Automobili, ali i barem 20 članica OSC-a) ciljaju na ovaj fakultet, ali i činjenica da na nastavnom programu treba mnogo raditi. Za kraj, i ptice na grani znaju kako razina znanja koju omogućuje fakultet na žalost nije proporcionalna s onime što se u tvrtkama traži.

Svjetla točka tu bi mogao biti novi smjer računarstva na Odjelu za matematiku, ali on je još u povojima i stvara tek prvu generaciju studenata. U Ericssonu kažu kako su već duboko u pripremama za zapošljavanje novih lica u Osijeku:

Kao ozbiljna kompanija mi smo paralelno s aktivnostima za početak rada našeg centra u Osijeku, koje su opsežne, već zaposlili određeni broj stručnjaka koji prolaze višemjesečni trening u Zagrebu kako bismo ih pripremili za njihovo uključenje u poslovne procese i područje rada na poslovima razvoja i istraživanja u Osijeku.

Dodaju i kako među tim novim zaposlenicima ima onih koji su nešto iskusniji, ali i mladog kadra koji je “svježe” završio fakultete. U trenutku pisanja ovog teksta dostupan je oglas za Java developere u Zagrebu, Splitu i Osijeku, a nedavno je ugašen oglas za senior SW inženjere u Osijeku.

Hoće li Ericsson uzeti poslove?

Je li riječ ovdje o nelojalnoj konkurenciji koja će “izvući” kadar iz IT firmi Osijeka, kao što bi rekli skeptici, i načinu da se skupe politički bodovi samo na temelju dovođenja “velikog igrača” u Osijek dok se u isto vrijeme suptilno ignorira zajednicu koja je rasla i razvijala se posljednjih deset godina? Iz Ericssona, naravno, kažu kako se ovo neće dogoditi, a planiraju što je moguće više surađivati s domaćom scenom i “graditi mostove”:

Prostora za kreativan doprinos ima za sve i tu se nitko ne treba bojati našeg dolaska, štoviše, bit ćemo sretni da nam se jave s idejama i prijedlogom za suradnju.

S druge strane, Bela Ikotić, glavni tajnik udruge Osijek Software City, kaže:

Osijek Software City pozdravlja sve tvrtke koje su prepoznale Osijek kao grad koji očito ima što za ponuditi na tržištu radne snage. Naravno, i tvrtke koje imaju proizvode i rješenja vide Ericsson kao mogućeg partnera, tako da je na nama da ovo iskoristimo, ili da “kukamo” što nam netko “otima” djecu.

Vrlo mi je zanimljivo što odgovor Ericssona implicira njihovo razumijevanje situacije i činjenice da se osječke IT firme brinu oko toga hoće li Ericsson doći i “ukrasti” im ljude. Tko zna, možda se dogodi potpuno suprotno i Ericsson zapravo postane partner s kojim će dosta osječkih tvrtki raditi, a ne negativac koji će im uzeti poslove?

Test snage osječke IT zajednice

Jasno je kako u kapitalizmu modernog svijeta ponudu i potražnju regulira tržište, koje diše i razvija se neovisno o tome što mi mislili o tim procesima.

Sve bi to bilo super kada se ovdje ne bi radilo o eventualnoj intervenciji države i grada u isto to tržište. Logično bi bilo da Ericsson dođe, otvori radna mjesta, i svi nastavimo dalje živjeti sretno. Ipak, ako se ovaj potez događa na inicijativu države ili grada, koji nekoj tvrtki omogućavaju bolju poziciju i hvale ih “na sva zvona”, možda i nije baš najbolji potez.

Bela kaže kako zapravo nigdje nije pojašnjeno pod kojim okolnostima Ericsson dolazi u Slavoniju, ali da one nisu ni važne kada se sve uzme u obzir:

O uvjetima pod kojim dolazi Ericsson ne mogu komentirati, jer nikada javno nisu bile ni naglašene, a indikacije je neozbiljno komentirati. Međutim, pod kojim god uvjetima netko dolazi, vidjet ćemo koliko smo kao zajednica i kao pojedine tvrtke jaki i izdržljivi.

Ne treba bježati od činjenica. Neke tvrtke zaista mogu proći dosta loše dolaskom Ericsson Nikole Tesle u Osijek, ali to zapravo i nije krivica Ericssona. To je svakodnevica koja se događa tvrtkama diljem svijeta, tržište je tu da diktira, a mi nismo “operirani” od stvarnosti i ne možemo očekivati od države da pomaže tvrtkama kako ne bi propale.

Ericsson u Hrvatskoj zapošljava oko 1300 istraživača. Total Croatia News

Moguće mnogo pozitivnih stvari

Hajdemo na trenutak biti pozitivni. Nije li uloga vlasti da radi upravo ovo? Nije li cilj gradske uprave i ministarstva rad na dovođenju kapitala i otvaranju radnih mjesta? Vjerojatno jest, a možda ovaj skepticizam koji osjećam zapravo dolazi od općenitog nedostatka povjerenja osobama koje su na bilo kojim političkim pozicijma, zaslužili oni to ili ne?

Jasno je kako u Hrvatskoj općenito ne vjerujemo politici, i čim se dogodi nešto što može biti pozitivno, odmah ćemo skočiti poput osoba koje se svađaju o ustašama i partizanima i reći kako je sigurno tu netko nešto ukrao.

Bela kaže kako ovaj potez i dolazak Ericssona može, prema njegovom mišljenju, donijeti mnogo dobrih, ali i loših stvari za osječki IT sektor. Tu su svakako ljudi koji će doći na ovaj ili onaj način, a Ericsson uvijek može “povući” developere iz drugih gradova u kojima ih zapošljavaju stotine, ali i tražiti ih u drugim slavonskim gradovima. Tako bi počeli graditi bazu stručnjaka u Slavoniji, bez da se odluče na “grabljenje” ljudi iz drugih tvrtki.

S druge strane, ne postoji razlog zašto Ericsson ne bi ponudio osječkim developerima tisuće eura, jer je ovo ipak slobodno tržište.

Zlatno doba osječkog IT-a?

Grad Osijek se uslijed ove situacije pohvalio i izgradnjom nove IT zone u blizini Gacke ulice u Osijeku, a ostaje i pitanje koje će se firme ondje odseliti. Iz Ericssona saznajem kako se oni ondje neće doseliti, ali negdje u Osijeku sigurno hoće.

Ipak, ako se ovdje radi o suradnji grada, države, Ericssona i svih uključenih koja će Osijeku, kako kaže Bela, možda donijeti neke sjajne stvari, treba ju svakako podržati – ali sa zrnom sumnje. Iz Ericssona kažu i kako je uobičajena praksa da država “pogura” nešto što je od strateškog interesa, ali priča u kojoj sve institucije surađuju za opće dobro nekako je previše pozitivna da bi bila “rvacka”.

Iz Ericssona su su naglasili i kako politika nije njima pristupila, već da se radilo o odluci koja je već neko vrijeme bila u planu:

Odluka o našem dolasku u Osijek nastala je na temelju strateškog promišljanja o svim aspektima za budući razvoj centra kao i na želji da upravo Slavonija dobije tu priliku koja joj se rijetko ukazuje. Da je suprotno sve bi globalne kompanije imale R&D centre u Hrvatskoj, a znamo da nije tako.

Bela kaže kako dolazak Ericssona može značiti sjajne stvari, ali je svejedno oprezan. OSkultura

Optimizam – ali i oprez

Možda ja pretjerujem s ovim skepticizmom. Možda se ovdje ne radi o nikakvoj političkoj ambiciji ili guranju nekog nauštrb drugih i dobre su šanse da će Ericsson zaista učiniti dobre stvari za domaću IT scenu, studente poslije fakulteta obučiti, a oni će nakon dvije ili tri godine u istom tom Osijeku možda stvoriti novi Farmeron ili Inchoo. Možda je ovo zapravo najbolja stvar koja se zajednici mogla dogoditi, a mi smo samo hejteri koji traže dlaku u jajetu jer smo skeptični i već naučeni da ništa što dođe od političara ne može biti dobro?

Vjerujem da će se u narednim mjesecima još govoriti o ovoj temi, a moje stajalište je, kao i Belino – optimizam dok se ne pokaže suprotno, i to ne zbog Ericssona jer oni tu ne rade ništa loše, već zbog one urođene sumnje u politiku.

Ako vas je ovaj tekst zainteresirao, već sada se možete prijaviti za posao programera u osječkom Ericssonu, ukoliko vam je to želja, a nekako mislim da će natječaja za posao u ovom gigantu s domaćom putovnicom u Slavoniji biti sve više. Možda je i to dobro, jer ipak, ako developer u Ericssonu dobije duplo veću plaću, to nosi i više doprinosa, a ako biračima kažete da ste “vi doveli Ericsson”, sigurno će zanemariti to što im baš ne cvjetaju ruže, zar ne?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan M.

    Ivan M.

    22. 05. 2018. u 5:51 pm Odgovori

    Puno indicija, malo konkretnih informacija. Sudeći po uvijenim tezama i odgovorima nitko se ne usudi spomenuti ono o čemu se u Osijeku naširoko priča – a to je da će Ericsson primiti značajna proračunska sredstva za dolazak. Sve isto kao i u slučaju Novog Sada, samo što tamo rade otvoreno, a kod nas ispod žita.
    Lokalne firme plaćaju poreze iz kojih se onda direktno financira dolazak konkurencije koja će ih pomesti. Bili smo i ostajemo kmetovi. Živio Balkan!

    • Marko

      Marko

      24. 05. 2018. u 2:45 pm Odgovori

      @Ivane M ipak je to bolje od Engleza koje je Amazon natjerao da mu daju zemlju i izgrade infrastukturu sa 30 mil eura te oslobode poreza, a za nagradu ljude plaća ispod tamošnjeg minimuma. To su ta ‘strana ulaganja’ sličnija ‘ulaganjima’ u krevetu.

  2. Marko

    Marko

    23. 05. 2018. u 4:14 pm Odgovori

    Ericsson “daje priliku Slavoniji”, a developerima silne tisuće eura i “duplo veće plaće” (od koga?)… i onda svizac zamota čokoladu.
    Dolaze zbog jeftine radne snage (koje ni tamo više nema, ali o tome će razmišljati naknadno), plaća i uvjeti rada će sigurno biti slabiji nego u Zagrebu, ne ulažu ništa, ali se dobro uklapaju u “Projekt Slavonija” i slična politička s*anja.

    Mislim da je najveća istina da ništa što dođe od političara u ovoj državi ne može biti dobro.

  3. Marko

    Marko

    24. 05. 2018. u 2:42 pm Odgovori

    Ne znam, ali znam što lokalna IT scena znači za Ericsson. Jeftinu radnu snagu koja puno radi i ništa ne pita. Dakle puno bolje nego u njihovoj matičnoj zemlji gdje ljude moraju pošteno platiti.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Startupi

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Digitalni mediji

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Prikaz

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Tvrtke i poslovanje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?