Vaše društvene mreže mogle bi odlučiti hoćete li ući u SAD na Svjetsko prvenstvo
Canva

Vaše društvene mreže mogle bi odlučiti hoćete li ući u SAD na Svjetsko prvenstvo

Američka administracija ususret Svjetskom prvenstvu ove godine priprema novi režim odobravanja ulaska u zemlju za strane državljane, a najviše bi mogli biti pogođeni europski navijači.

Američke vlasti razmatraju prijedlog koji bi mogao značajno promijeniti način na koji milijuni putnika ulaze u SAD, uključujući i hrvatske navijače koji planiraju put na Svjetsko prvenstvo. Ako bude usvojen, novi sustav tražit će znatno više podataka nego dosadašnji ESTA obrazac, od biometrije do korisničkih imena društvenih mreža unatrag pet godina.

Dok se u Washingtonu mjere opravdavaju sigurnosnim razlozima, stručnjaci upozoravaju da bi SAD time zakoračio prema modelu masovnog nadzora bez jasnih garancija zaštite privatnosti.

Što SAD planira?

Hrvatska je 2021. postala 40. članica američkog Visa Waiver programa, što je našim državljanima omogućilo ulazak u SAD bez tradicionalne vize. Umjesto njega za ulazak u SAD tražilo se ispunjenje kratkog ESTA obrasca uz plaćanje naknade. Taj sustav dosad je bio relativno jednostavan: osnovni biografski podaci, broj putovnice, cilj putovanja i odobrenje najčešće stiže kroz nekoliko dana.

S obzirom na to da SAD očekuje ogroman priljev turista ovo ljeto, administracija je krenula raditi na proširenoj verziji sustava prethodne provjere. U prvoj fazi, očekivano, fokus je na navijačima koji bi u velikom broju trebali putovati u zemlju zbog Svjetskog prvenstva.

Prema nacrtu, putnici bi morali priložiti svoje privatne podatke poput biometrije, starih telefonskih brojeva i e-mail adresa, informacija o članovima obitelji, a najviše pozornosti izazvao je zahtjev za predaju korisničkih imena društvenih mreža. Takav model omogućio bi američkim službama dubinsku analizu digitalnog ponašanja putnika, ne samo njihovih objava, nego i interakcija koje se oko njih odvijaju, dakle komentara, reakcija ili sadržaja njihovih prijatelja.

Duje Kozomara iz Politiscopea upozorava:

Ne radi se samo o strožoj proceduri ulaska u zemlju, već o sustavnom i neproporcionalnom prikupljanju osobnih podataka bez individualne sumnje i jasnog sigurnosnog opravdanja.

Takav pristup ozbiljno zadire u prava na zaštitu osobnih podataka i privatnost, ali i slobodu izražavanja te stvara odvraćajući učinak i potiče autocenzuru, ističe Duje:

Posebno je problematično što se obrađuju i podaci trećih osoba, bez njihova znanja, te što putnici nemaju učinkovitu pravnu zaštitu ako im je ulazak odbijen.

Mnoge brine i činjenica da američka imigracijska služba (ICE) ima široke ovlasti zadržavanja stranih državljana, uključujući turiste, te njihova premještanja u pritvorske centre u SAD-u ili čak u trećim zemljama.

Što to znači za hrvatske navijače?

Za razliku od dosadašnje ESTA prijave koja se rješava u nekoliko minuta, nova bi procedura mogla potrajati dulje, ali i postati administrativno neizvjesnija. Putnici više ne bi predavali samo dokumente, nego i digitalni trag koji su stvarali godinama. Duje Prkut iz Politiscopea upozorava na još jednu neugodnu stranu koju mnogi zaboravljaju:

Čak i ako ste prošli proceduru i dobili odobrenje, imigracijski službenik na aerodromu i dalje ima diskrecijsko pravo bez obrazloženja odbiti vam ulazak.

Iako je to i sada slučaj, prošireni nadzor mogao bi povećati broj “sivih zona” odnosno situacija u kojima je teško doznati zašto je putnik dobio odbijenicu ili je označen kao rizičan.

Hoće li službenici stvarno provjeravati digitalne profile ili će to raditi algoritmi pitanje je na koje ni američke vlasti još nisu jasno odgovorile.

Iako novi sustav najavljuje administrativno zahtjevniji proces, većini hrvatskih navijača u praksi ne bi trebao predstavljati ozbiljan problem pogotovo ako nemaju neusklađenosti u dokumentaciji ili “sumnjive” tragove na internetu. Postupak će vjerojatno biti dugotrajniji i detaljniji, ali za prosječnog putnika riječ je o dodatnom koraku, ne o stvarnoj prepreci.

Američke sigurnosne provjere ponekad znaju djelovati zastrašujuće, no važno je naglasiti da većina putnika iz Visa Waiver programa bez problema uđe u SAD. Ako sustav bude dizajniran tako da prati globalna događanja, a ne da kažnjava dobronamjerne turiste, hrvatski navijači će i dalje moći putovati samo uz nešto više papirologije i pripreme.

Presedan ili ipak ne?

Iako novi američki prijedlog djeluje strogo, ne radi se o presedanu. SAD već godinama prikuplja sporne podatke od kandidata za studentske i radne vize. Praksa je to koju je State Department uveo 2019. No te provjere provode se kroz formaliziran proces koji uključuje intervjue i detaljnu procjenu rizika, primjenjujući se na osobe koje planiraju dugotrajniji boravak.

Stručnjaci za privatnost upozoravaju da bi proširenjem tog režima na turiste SAD postao jedina zapadna zemlja koja zahtijeva sveobuhvatan uvid u digitalne identitete putnika prije nego što uopće dođu na granicu. Američke organizacije poput ACLU-a redovito ističu da analiza digitalnih tragova nije pouzdana metoda provjere te da lako dovodi do pogrešnih procjena, diskriminacije i netransparentnih odbijanja ulaska.

Kako to rade druge zemlje?

Usporedbe radi, Europska unija uvodi vlastiti sustav prethodne autorizacije ETIAS, ali on ne traži korisnička imena društvenih mreža, dodatnu biometriju ni kontakte članova obitelji. Razlog je jednostavan: takvi zahtjevi ne smatraju se proporcionalnima riziku koji predstavlja običan turistički dolazak, što je posebno zanimljivo u trenutku kada EU ozbiljno razmatra strože oblike digitalnog nadzora vlastitih građana kroz inicijative poput Chat Controla.

Mogao bi ugušiti hrvatske startupe, ali Chat Control još uvijek je na tankom ledu

Realizira li se sporni sustav, proces ulaska u SAD će vjerojatno postati administrativno zahtjevniji, ali ne i nepremostiv. Za većinu posjetitelja koji imaju čiste papire i dobre namjere, novi bi zahtjevi trebali biti tek dodatna formalnost i korak više do tribina i navijanja za svoju reprezentaciju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.