Zašto ne biste 'dizajnirali' vlastiti digitalni poslovni uspjeh?

Zašto ne biste ‘dizajnirali’ vlastiti digitalni poslovni uspjeh?

Upoznajte princip koji obećava empatiju s korisnicima, kreiranje prototipa prije gotovih proizvoda, a čak i tolerira neuspjehe u procesu, ako će oni dovesti do novih saznanja. Možda je to i najbolji alat za kreiranje fleksibilne kulture poslovanja, nužne u digitalnom dobu - dizajnerski pristup razvoju proizvoda i usluga.

designthinking_1naslovna

Dizajn nije domena namijenjena isključivo umjetnicima i kreativcima. Poznajete li osnovna načela dobrog dizajna, možete ih učinkovito primijeniti u bilo kojem segmentu poslovanja. Pogotovo u globaliziranoj digitalnoj ekonomiji.

Kako se snaći u svijetu sve složenijih poslovnih odnosa i modela, velikih i raznovrsnih ekosustava, sve zahtjevnijih kupaca i korisnika koji mogu biti na bilo kojem od sedam kontinenata a čije se potrebe i želje stalno mijenjaju? Kako se nositi s jedinstvenim izazovima i iz njih stvarati podjednako jedinstvene poslovne prilike?

Za poziciju predvodnika nekad je bilo dovoljno biti dobar u svom poslu, obično onome za što bi se fakultetski obrazovali. Ne i danas.

Izazovi poslovanja u digitalnom dobu

Iznimno brz razvoj tehnologije, njen upliv u praktično sve pore života, sa sve donedavno nezamislivo velikim i lako dostupnim bazama podataka o svemu i digitalizacijom svačega, traži drukčiji pristup rješavanju problema i dilema koje donose svakodnevni izazovi poslovanja u digitalnom dobu.

Traži se sveobuhvatniji pristup koji stvara okruženje poticajno razmišljanje izvan ustaljenih okvira i izvlačenje maksimuma u sklopu postojećih ograničenja (pa i pomoću njih). Pristup koji će rezultat imati višedimenzionalna rješenja, ne tek puki zbir postojećih.

Sve je veći broj vodećih ljudi u tvrtkama koji se okreću dizajnerskom razmišljanju (Design Thinking) kao mogućem rješenju.

Stari koncept za novo doba

Koncept nije nov. Opisao ga je, između ostalih, američki nobelovac Herbert A. Simon u knjizi Sciences of the Artificial još 1959. godine, određujući dizajn kao ‘proces preobrazbe postojećih okolnosti u poželjne’. 

Dizajnersko je razmišljanje, kako ga je on vidio, kreativan proces temeljen na gomilanju ideja, u okruženju bez osuda, predrasuda i straha od neuspjeha, koje potiče maksimalnu uključenost i doprinos svih sudionika. Lude ideje su dobro došle jer često vode ka najkreativnijim rješenjima, a rizik se smatra prihvatljivim dijelom poslovanja.

Simon je taj proces podijelio u sedam osnovnih koraka: definiranje problema, istraživanje, stvaranje zamisli, izrada prototipa, odabir, primjena i učenje. Smatrao je kako temeljem tih sedam koraka moguće stvoriti visoko učinkovit protokol primjenjiv u praktično bilo kojem polju ljudskog djelovanja.

Njegove ideje nikad nisu bile toliko aktualne koliko su danas, kad živimo u visoko globaliziranom i tehnologiziranom svijetu u kojem se promjene tektonskih razmjera mogu dogoditi preko noći.

U centru je korisnik, ne tehnologija

Dizajnerskim načinom bave se najbolje poslovne škole, poput d.schoola na Stanfordu, koji smo i sami imali priliku posjetiti.
Dizajnerskim načinom bave se najbolje poslovne škole, poput d.schoola na Stanfordu, koji smo i sami imali priliku posjetiti.

Što je organizacija kreativnija, to je agilnija, a upravo je agilnost ono što je potrebno današnjem dobu. No, lako je početi “paničariti” pred mnoštvom tehnoloških promjena koje se događaju, ali baš zato treba imati na umu kako se tehnologija možda mijenja, ali osnovne ljudske potrebe ostaju iste – ili se barem mijenjaju daleko sporije.

Pogledajmo samo mnoštvo startupa čiji su poslovni modeli “uzdrmali” tržište, posebice jer su u prvi plan stavili korisnika, a ne sam proizvod ili tehnologiju. Sva ta rješenja u konačnici opet zadovoljavaju ljudske potrebe koje već dugo, dugo vremena postoje. Jedan Uber omogućuje korisniku da prijeđe s točke A na točku B, uz jasno prikazanu cijenu, vozača i vozilo koji će mu u tome pomoći, a svojim vozačima-partnerima omogućuje dodatnu zaradu uz fleksibilnije uvjete. Jedan Airbnb omogućuje korisnicima da nađu smještaj prema vlastitim potrebama, nudeći doživljaj nove lokacije – ne turistički, nego kao “lokalac”. S druge strane, iznajmljivačima omogućuje da, barem u teoriji, iskoriste višak prostora koji imaju, opet, kako bi nešto dodatno zaradili.

Doznajte što narušava korisničko iskustvo… I uklonite prepreke

No, razlika nad tradicionalnim rješenjima, koja su postojala puno prije no što su ovi novi igrači došli na tržište, jest što se tu, uz korištenje novih tehnologija, velik napor usmjerio prema korisniku, prema što boljem korisničkom iskustvu. Airbnb, primjerice, ne krije izazove s kojima se susreće zbog raznolike korisničke baze. Recimo, pojedini iznajmljivači nisu odgovarali na upite zainteresiranih gostiju jer im se nisu – svidjeli. Time se narušilo korisničko iskustvo potencijalnog gosta koji će, vrlo vjerojatno, za to kriviti samu platformu.

Air
Airbnb se susreo s izazovom iznajmljivača koji odbijaju goste ili im ne odgovaraju na upite, stoga je odlučio istražiti zašto se to događa ne bi li korisničko iskustvo potencijalnih gostiju bilo – bolje.

To je bio jedan od razloga zbog kojih je pokrenuta inicijativa pod imenom “Zašto iznajmljivači odbijaju goste” gdje se provelo sveobuhvatno istraživanje kako bi se pronašao odgovor na postavljeno pitanje. Je li problem nedostatak podataka o gostu? Neobično napisana poruka zainteresiranog korisnika? Možda je bila riječ samo o tehničkoj grešci, poput krivo prikazanih slobodnih termina u kalendaru? To, i mnogo više, istraživački tim Airbnba je doznao, a dobivene podatke vizualizirao kako bi se tim koji će raditi na rješenjima problema što bolje snašao.

Iako Airbnb nije otkrio previše detalja oko ovog istraživanja, naveli su kako su u prikazu koristili persone, kako bi što lakše dočarali tipove korisnika i izazove s kojima se oni susreću. Tako su neki iznajmljivači bili više zabrinuti za samu nekretninu koju nude, a drugi su se više brinuli oko odnosa s gostima, stoga su im se počela nuditi rješenja prilagođena njihovim potrebama. Kako je rekao Sasha Lubomirsky, čelna osoba za istraživanja u Airbnbu:

Kad doznate koji je problem, samo rješenje postaje jednostavnije. Ako razumijete problem, dobit ćete i mnoštvo ideja za njegovo rješavanje!

Jeste li spremni biti menadžer u digitalnoj ekonomiji?

Predvodnici u 21. stoljeću morat će znati odgovoriti na brojne slične izazove, a veliki dio njih bit će vezan uz tehnologije novog doba. Europska unija procjenjuje kako će joj do 2020. nedostajati čak 200 tisuća menadžera u digitalnoj ekonomiji, stručnjaka koji će moći ponuditi rješenja problema koji dolaze s megaprocesima poput digitalne transformacije. 

A gdje ima izazova, ima i rješenja. Visoko učilište Algebra nedavno je u svoju ponudu uvrstilo specijalističko obrazovanje koje, između ostalog, obuhvaća i načela dizajnerskog razmišljanja.

Program e-Leadership – MBA za digitalno poslovanje, kako ga nazivaju, dvogodišnji je studij otvoren polaznicima koji već imaju karijeru, ali i prvostupnicima trogodišnjih poslovnih studija.

Polaznici će slušati predavanja američkih i hrvatskih profesora te polagati 18 kolegija (devet iz područja poslovnog, devet iz područja digitalnog upravljanja). Po završetku studija steći će 120 ECTS bodova i diplomu magistarske razine.

Kombinirajući stjecanje poslovnih vještina i primjenu suvremenih tehnologija u poslovanju, oslanja se u velikoj mjeri na tehnološka znanja i vještine, a Design Thinking prisutan je u više modula (Critical Thinking & Creativity, Entrepreneurship & Innovation, Strategic Management of Technology and Innovation, Information Systems in Modern Organizations…).

Mislite i sami da je vrijeme da se odbace zastarjeli pristupi poslovanju te da se konačno okrenete onome što je najvažnije u cijelom procesu izgradnje proizvoda i usluga, korisniku?

Zanima vas e-Leadership MBA?

Ako se želite i sami educirati u polju e-vodstva, potaknuti vlastitu karijeru, proširiti profesionalnu mrežu te voditi poslove u digitalnu budućnost, prijavite se do 30. listopada za sudjelovanje u Algebrinom e-leadership MBA programu.

Potrebno je imati:

  • minimalno 180 ECTS bodova;
  • dobro znanje engleskog jezika.

Ispunjavate uvjete i želite započeti vlastitu digitalnu transformaciju? Što čekate, ostavite podatke kako bi vam se povratno javili iz Algebre i kako biste napravili iskorak prema liderstvu digitalnog doba!

[yikes-mailchimp form=”10″]

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Kako sam od osobe koja regrutira programere sama postala programerka?

Prije otprilike godinu dana intenzivno sam guglala “kako postati (samouki) developer”. Danas sam u situaciji da sama pišem o tome. Iako je svačije iskustvo drugačije, nadam se da će ono što sam putem naučila biti korisno i inspirativno svima koji koketiraju s programiranjem i razmišljaju o karijeri u IT-u.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Društvene mreže

Filip Zavadlav: Kako je ubojica podrškom na online mrežama postao simbol borbe za pravdu?

Uspoređuju ga s Jokerom i Punisherom, prozivaju ga herojem, a ne ubojicom. Priča o Filipu Zavadlavi, 25-godišnjaku koji je počinio trostruko ubojstvo u Splitu, puni sve medije već nekoliko dana. Ali i društvene mreže.

Što ste propustili

Tehnologija

Hrvatska pošta u zraku: Dostava dronom u Hrvatskoj sve nam je bliža

Nakon eksperimentiranja s kriptovalutama, Hrvatska pošta poletjela je i u istraživanje bespilotnih letjelica koje bi mogle dostavljati pakete u udaljenim dijelovima Hrvatske.

Tehnologija

Gradionica – gdje zagrebački klinci grade LEGO robote i zajednicu spremnu za svijet budućnosti

Marljivi polaznici udruge Gradionica svoje zimske praznike nisu provodili pred računalima, mobitelima i konzolama. Nadvijeni nad LEGO kockicama, motorima, kabelima i senzorima planirali su što s novim zadatkom FIRST LEGO lige, na čijoj je svjetskoj završnici u Houstonu prošle godine bio upravo robot iz hrvatske (G)radionice.

Intervju

Hrvatski studio Tanais Games usred razvoja igre Saint Kotar rebrandirao se u Red Martyr Entertainment

Razviti igru u Hrvatskoj samo po sebi je teško, ali napraviti potpun rebrend studija usred razvoja posve je nov izazov.

Kultura 2.0

Sextortion mailovi kruže Hrvatskom: Ucjenjivač je već ugrabio 49 tisuća kuna

Nacionalni CERT (eng. Computer Emergency Response Team) danas je zabilježio povećani broj lažnih ucjenjivačkih poruka kojima napadač pokušava iznuditi novčanu dobit od žrtve, a prema posljednjim informacijama na račun je stiglo najmanje sedam uplata od po 7 tisuća kuna.

Startupi i poslovanje

Porezna prognoza za freelancere: Strože kontrole, nove minimalne plaće, zdravstveno…

Godina iza nas započela je pretežno vedrom prognozom, no s izmjenama Općeg poreznog zakona vrijeme se krajem 2020. značajno pogoršalo za nezavisne izvođače te mikro i male poduzetnike. Što nas još čeka u novoj (fiskalnoj) godini?

Društvene mreže

Nana Nadarević, Mija Dropuljić, Natko Beck: Influenceri koji zdravlje – a možda i život – znače

Razgovarala sam s tri influencera, Nanom Nadarević, Mijom Dropuljić i Natkom Beckom, koji su svoj utjecaj iskoristili za poticanje važnih tema - od podizanja svijesti o uznemiravanju do boljeg komuniciranja u zdravstvu.