Zašto ne biste 'dizajnirali' vlastiti digitalni poslovni uspjeh?

Zašto ne biste ‘dizajnirali’ vlastiti digitalni poslovni uspjeh?

Upoznajte princip koji obećava empatiju s korisnicima, kreiranje prototipa prije gotovih proizvoda, a čak i tolerira neuspjehe u procesu, ako će oni dovesti do novih saznanja. Možda je to i najbolji alat za kreiranje fleksibilne kulture poslovanja, nužne u digitalnom dobu - dizajnerski pristup razvoju proizvoda i usluga.

designthinking_1naslovna

Dizajn nije domena namijenjena isključivo umjetnicima i kreativcima. Poznajete li osnovna načela dobrog dizajna, možete ih učinkovito primijeniti u bilo kojem segmentu poslovanja. Pogotovo u globaliziranoj digitalnoj ekonomiji.

Kako se snaći u svijetu sve složenijih poslovnih odnosa i modela, velikih i raznovrsnih ekosustava, sve zahtjevnijih kupaca i korisnika koji mogu biti na bilo kojem od sedam kontinenata a čije se potrebe i želje stalno mijenjaju? Kako se nositi s jedinstvenim izazovima i iz njih stvarati podjednako jedinstvene poslovne prilike?

Za poziciju predvodnika nekad je bilo dovoljno biti dobar u svom poslu, obično onome za što bi se fakultetski obrazovali. Ne i danas.

Izazovi poslovanja u digitalnom dobu

Iznimno brz razvoj tehnologije, njen upliv u praktično sve pore života, sa sve donedavno nezamislivo velikim i lako dostupnim bazama podataka o svemu i digitalizacijom svačega, traži drukčiji pristup rješavanju problema i dilema koje donose svakodnevni izazovi poslovanja u digitalnom dobu.

Traži se sveobuhvatniji pristup koji stvara okruženje poticajno razmišljanje izvan ustaljenih okvira i izvlačenje maksimuma u sklopu postojećih ograničenja (pa i pomoću njih). Pristup koji će rezultat imati višedimenzionalna rješenja, ne tek puki zbir postojećih.

Sve je veći broj vodećih ljudi u tvrtkama koji se okreću dizajnerskom razmišljanju (Design Thinking) kao mogućem rješenju.

Stari koncept za novo doba

Koncept nije nov. Opisao ga je, između ostalih, američki nobelovac Herbert A. Simon u knjizi Sciences of the Artificial još 1959. godine, određujući dizajn kao ‘proces preobrazbe postojećih okolnosti u poželjne’. 

Dizajnersko je razmišljanje, kako ga je on vidio, kreativan proces temeljen na gomilanju ideja, u okruženju bez osuda, predrasuda i straha od neuspjeha, koje potiče maksimalnu uključenost i doprinos svih sudionika. Lude ideje su dobro došle jer često vode ka najkreativnijim rješenjima, a rizik se smatra prihvatljivim dijelom poslovanja.

Simon je taj proces podijelio u sedam osnovnih koraka: definiranje problema, istraživanje, stvaranje zamisli, izrada prototipa, odabir, primjena i učenje. Smatrao je kako temeljem tih sedam koraka moguće stvoriti visoko učinkovit protokol primjenjiv u praktično bilo kojem polju ljudskog djelovanja.

Njegove ideje nikad nisu bile toliko aktualne koliko su danas, kad živimo u visoko globaliziranom i tehnologiziranom svijetu u kojem se promjene tektonskih razmjera mogu dogoditi preko noći.

U centru je korisnik, ne tehnologija

Dizajnerskim načinom bave se najbolje poslovne škole, poput d.schoola na Stanfordu, koji smo i sami imali priliku posjetiti.
Dizajnerskim načinom bave se najbolje poslovne škole, poput d.schoola na Stanfordu, koji smo i sami imali priliku posjetiti.

Što je organizacija kreativnija, to je agilnija, a upravo je agilnost ono što je potrebno današnjem dobu. No, lako je početi “paničariti” pred mnoštvom tehnoloških promjena koje se događaju, ali baš zato treba imati na umu kako se tehnologija možda mijenja, ali osnovne ljudske potrebe ostaju iste – ili se barem mijenjaju daleko sporije.

Pogledajmo samo mnoštvo startupa čiji su poslovni modeli “uzdrmali” tržište, posebice jer su u prvi plan stavili korisnika, a ne sam proizvod ili tehnologiju. Sva ta rješenja u konačnici opet zadovoljavaju ljudske potrebe koje već dugo, dugo vremena postoje. Jedan Uber omogućuje korisniku da prijeđe s točke A na točku B, uz jasno prikazanu cijenu, vozača i vozilo koji će mu u tome pomoći, a svojim vozačima-partnerima omogućuje dodatnu zaradu uz fleksibilnije uvjete. Jedan Airbnb omogućuje korisnicima da nađu smještaj prema vlastitim potrebama, nudeći doživljaj nove lokacije – ne turistički, nego kao “lokalac”. S druge strane, iznajmljivačima omogućuje da, barem u teoriji, iskoriste višak prostora koji imaju, opet, kako bi nešto dodatno zaradili.

Doznajte što narušava korisničko iskustvo… I uklonite prepreke

No, razlika nad tradicionalnim rješenjima, koja su postojala puno prije no što su ovi novi igrači došli na tržište, jest što se tu, uz korištenje novih tehnologija, velik napor usmjerio prema korisniku, prema što boljem korisničkom iskustvu. Airbnb, primjerice, ne krije izazove s kojima se susreće zbog raznolike korisničke baze. Recimo, pojedini iznajmljivači nisu odgovarali na upite zainteresiranih gostiju jer im se nisu – svidjeli. Time se narušilo korisničko iskustvo potencijalnog gosta koji će, vrlo vjerojatno, za to kriviti samu platformu.

Air
Airbnb se susreo s izazovom iznajmljivača koji odbijaju goste ili im ne odgovaraju na upite, stoga je odlučio istražiti zašto se to događa ne bi li korisničko iskustvo potencijalnih gostiju bilo – bolje.

To je bio jedan od razloga zbog kojih je pokrenuta inicijativa pod imenom “Zašto iznajmljivači odbijaju goste” gdje se provelo sveobuhvatno istraživanje kako bi se pronašao odgovor na postavljeno pitanje. Je li problem nedostatak podataka o gostu? Neobično napisana poruka zainteresiranog korisnika? Možda je bila riječ samo o tehničkoj grešci, poput krivo prikazanih slobodnih termina u kalendaru? To, i mnogo više, istraživački tim Airbnba je doznao, a dobivene podatke vizualizirao kako bi se tim koji će raditi na rješenjima problema što bolje snašao.

Iako Airbnb nije otkrio previše detalja oko ovog istraživanja, naveli su kako su u prikazu koristili persone, kako bi što lakše dočarali tipove korisnika i izazove s kojima se oni susreću. Tako su neki iznajmljivači bili više zabrinuti za samu nekretninu koju nude, a drugi su se više brinuli oko odnosa s gostima, stoga su im se počela nuditi rješenja prilagođena njihovim potrebama. Kako je rekao Sasha Lubomirsky, čelna osoba za istraživanja u Airbnbu:

Kad doznate koji je problem, samo rješenje postaje jednostavnije. Ako razumijete problem, dobit ćete i mnoštvo ideja za njegovo rješavanje!

Jeste li spremni biti menadžer u digitalnoj ekonomiji?

Predvodnici u 21. stoljeću morat će znati odgovoriti na brojne slične izazove, a veliki dio njih bit će vezan uz tehnologije novog doba. Europska unija procjenjuje kako će joj do 2020. nedostajati čak 200 tisuća menadžera u digitalnoj ekonomiji, stručnjaka koji će moći ponuditi rješenja problema koji dolaze s megaprocesima poput digitalne transformacije. 

A gdje ima izazova, ima i rješenja. Visoko učilište Algebra nedavno je u svoju ponudu uvrstilo specijalističko obrazovanje koje, između ostalog, obuhvaća i načela dizajnerskog razmišljanja.

Program e-Leadership – MBA za digitalno poslovanje, kako ga nazivaju, dvogodišnji je studij otvoren polaznicima koji već imaju karijeru, ali i prvostupnicima trogodišnjih poslovnih studija.

Polaznici će slušati predavanja američkih i hrvatskih profesora te polagati 18 kolegija (devet iz područja poslovnog, devet iz područja digitalnog upravljanja). Po završetku studija steći će 120 ECTS bodova i diplomu magistarske razine.

Kombinirajući stjecanje poslovnih vještina i primjenu suvremenih tehnologija u poslovanju, oslanja se u velikoj mjeri na tehnološka znanja i vještine, a Design Thinking prisutan je u više modula (Critical Thinking & Creativity, Entrepreneurship & Innovation, Strategic Management of Technology and Innovation, Information Systems in Modern Organizations…).

Mislite i sami da je vrijeme da se odbace zastarjeli pristupi poslovanju te da se konačno okrenete onome što je najvažnije u cijelom procesu izgradnje proizvoda i usluga, korisniku?

Zanima vas e-Leadership MBA?

Ako se želite i sami educirati u polju e-vodstva, potaknuti vlastitu karijeru, proširiti profesionalnu mrežu te voditi poslove u digitalnu budućnost, prijavite se do 30. listopada za sudjelovanje u Algebrinom e-leadership MBA programu.

Potrebno je imati:

  • minimalno 180 ECTS bodova;
  • dobro znanje engleskog jezika.

Ispunjavate uvjete i želite započeti vlastitu digitalnu transformaciju? Što čekate, ostavite podatke kako bi vam se povratno javili iz Algebre i kako biste napravili iskorak prema liderstvu digitalnog doba!

[yikes-mailchimp form=”10″]

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak: “Sve ove uspješne hrvatske tehnološke priče inspirirat će novu generaciju startupa”

Zadnji dio konferencijskog dijela RockPaperStartups bio je posvećen novoj generaciji startupa, a sudjelovali su Albert Gajšak iz Circuitmessa, Hajdi Ćenan iz airta, Dominik Tomičević iz Memgrapha i Darko Jovišić iz Robotiqa.

Što ste propustili

Intervju

Što SofaScore traži od “direktora proizvoda” čiju platformu svakodnevno koristi 20 milijuna korisnika?

"Product Director" možda nije titula koju toliko često vidimo na našem području, ali je izuzetno važna u tvrtkama posvećenima digitalnim proizvodima kao što je SofaScore.

Startupi i poslovanje

Pripremite se za investitore, u Hrvatsku stiže Fundraising Bootcamp

U suradnji s BIRD inkubatorom u Hrvatsku dolaze svjetski stručnjaci kako bi pomogli startupima osigurati kapital!

Startupi i poslovanje

Kako se suočiti s EU projektima? Tajne otkrivaju Rimac Automobili, Impuls savjetovanje, Tvornica snova i Hubbig

Što hrvatske tehnološke tvrtke i startupe očekuje u novom razdoblju EU financiranja, vrijedi li uštedjeti na vanjskim konzultantima te što možemo naučiti iz primjera velikih i malih projekata hrvatskih tvrtki, otkrili smo u završnici RockPapersGrowth konferencije.

Startupi i poslovanje

Fiveove strategije rasta za klijente: od LinkedIn poruka do push obavijesti

Na završnoj konferenciji RockPaper trijade Fiveova voditeljica Growth strategy odjela provela nas je kroz specifične growth strategije virtualne fitness platforme, platforme za poslove i video streaming servisa.

Startupi i poslovanje

“Način kako akvizirate korisnike dio je vašeg DNA, i jednako je bitno koliko i sam proizvod!”

Kako usmjeriti rast u ranim stadijima razvoja tvrtke u okviru podizanja svijesti i interesa za sam proizvod ili uslugu, građenja brenda i komunikacije te u konačnici - akvizicije korisnika, otkrili smo na prvom panelu zadnje konferencije u RockPapers trijadi!

Startupi i poslovanje

me.mum, hrvatski femtech broji zadnje dane kampanje koja je probila cilj u 2 dana!

Nije rijetkost da neki od najuspješnijih projekata nastanu iz osobnog iskustva (ili frustracije) osnivača. Slična stvar se dogodila i Maji Bujas, osnivačici jednog od rijetkih hrvatskih femtech startupa.