Hrvatske tvrtke osvajaju CES, a HGK kaže da interesa - nema!

Dok hrvatske tvrtke osvajaju CES, HGK kaže da interesa za sajam – nema!

Hrvatska se na nedavno održanom Consumer Electronics Showu nije predstavila na nacionalnom štandu jer interesa, tvrdi Hrvatska gospodarska komora, za to nije bilo. Znači li to da nema ni interesa za CES te da se domaćim tvrtkama ne može pomoći da se ondje predstave?

Prema anketama HGK, domaće IT tvrtke zainteresiranije su za azijsko no američko tržište (slika: hrvatski predstavnici na CeBIT-u u Turskoj, HGK)
Prema anketama HGK, domaće IT tvrtke zainteresiranije su za azijsko no američko tržište (desno: hrvatski predstavnici na CeBIT-u, HGK; lijevo: Teddy the Guardian i Bellabeat, dio hrvatskih predstavnika na CES-u)

U Las Vegas se u ovo doba godine slijevaju predstavnici svih industrija iole vezanih uz potrošačke tehnologije, a cijeli je sajam pozorno prate svi relevantni svjetski mediji. Predstavljanje na Eureka Parku na CES-u jedna je od najboljih prilika za startup da pokaže na čemu radi te da uz dovoljno vještine u nekoliko dana ostvari ono za što bi mu trebali mjeseci.

Teddy the Guardian na CES-u je bio i prošle godine, a s njega su se vratili puni dojmova, ali i nekih primjera dobre prakse. Teddyjevka Josipa Majić primijetila je tako da pojedine države zakupljuju cijele dijelove izložbenih paviljona za svoje najbolje inovativne tvrtke. Francuska je tada svoje startupe okupila krovnom temom povezanog i interaktivnog doma, no postoje i drugi načini da država pomogne svojim startupima, napomenula je tada Josipa:

Bilo bi odlično kada bi Hrvatska vlada tako pomogla startupima svojim kontaktima i organizirala događaje koji bi mogli ponoći u vidljivosti startupa tamo. Prvi dan je zatvorenog tipa i samo se rade konferencije za novinare, pa bi se moglo organizirati da i Hrvati dobiju svoj prostor.

Hrvatska ‘repka’, izbornik HGK

Ipak, ne bi bilo pošteno reći da nekih napora u tom smjeru nema: Hrvatska gospodarska komora prošle je godine orkestrirala je nekoliko odlazaka hrvatskih tehnoloških reprezentacija, na Mobile World Congress u Barceloni, GamesCom u Kölnu i CeBIT u Istanbulu.

Kombinacije su bile razne – negdje je bio uključen prostor za predstavljanje, negdje su tvrtke u tom trošku same participirale, a u Barceloni im je bio osiguran ulazak na sajam te obećani prethodno dogovoreni poslovni sastanci. Za odlazak u Tursku odlučili su se sami poduzetnici, procijenivši da im srednjeazijsko tržište nosi neke nove mogućnosti, javili su nam iz HGK:

Hrvatska gospodarska komora, odnosno njeno Udruženje za informacijske tehnologije, organiziralo je nastup na sajmu CeBIT Bilişim Eurasia nakon anketiranja svojih članica, svih tvrtki registriranih za IT djelatnosti u Hrvatskoj, te nakon dogovora s HUP-ovom Udrugom informacijsko-komunikacijske djelatnosti i udrugom Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISEx). Za nastup na tom sajmu u Istanbulu svoj je interes iskazalo više od 30 tvrtki, od kojih je na hrvatskom nacionalnom štandu na istanbulskom CeBIT-u nastupilo njih 28.

Na Idea Knockoutu se za priliku da s epredstave na CES-u natjecalo četrnaest timova.
Na natjecanju Idea Knockout se za priliku da se predstave na CES-u natjecalo četrnaest timova.

Sve u svemu, nije to bila loša ideja, no izvedba se ispostavila manjkavom, objasnio nam je Andrija Frinčić iz Implementacije snova, koji je u Barcelonu i Istanbul išao predstaviti svoj digitalni jelovnik daShef:

CeBIT Istanbul ispao je mnogo manji no što se to prikazivalo, po prilici kao dva paviljona Zagrebačkog velesajma. Štand na kojem se Hrvatska predstavljala bio je možda prilagođen tvrtkama koje su nudile usluge, no one koje su došle predstaviti proizvod nisu ga imale gdje izložiti. Sa sajma smo se vratili s nekoliko kontakata, a kako smo participirali u troškovima izložbenog mjesta, sve nas je to ispalo kao skuplja verzija onoga što smo mogli o mnogo manjem trošku napraviti u vlastitoj organizaciji. U Barceloni je pak sve bilo organizirano u zadnji čas, uključujući i sastanke, pa su tako svi najzanimljiviji sugovornici bili bookirani, a od preostalih nije bilo mnogo koristi.

Za CES interesa – nema?!

Dok su se hrvatske tvrtke mahom pokazale interes za odlazak u Istanbul, prema navodima HGK, iste za CES navodno nisu marile:

HGK je planirao nastup hrvatskih IT tvrtki na nacionalnom štandu i na sajmu CES 2015 u Las Vegasu, u suradnji s Trgovinskom službom SAD (U.S. Commercial Service), putem koje smo uputili poziv tvrtkama koje su lani sudjelovale na tom sajmu ili iskazale interes za sudjelovanje na ovogodišnjem CES-u. Interes za sudjelovanje na CES-u 2015 iskazala je tada samo jedna tvrtka, što je premalo za gradnju nacionalnog štanda, a čija se gradnja mora planirati nekoliko mjeseci unaprijed.

CES uistinu nije za svakoga – velik broj softveraša od njega, primjerice, ne bi imao mnogo koristi, no da u Hrvatskoj postoji tek jedna tvrtka koja bi htjela sudjelovati na najvećem sajmu potrošačke elektronike vrlo je nategnuta teorija, posebice uzevši u obzir da su se tamo predstavile njih četiri, većina njih o svom trošku. Uostalom, na natjecanju koje je organizirao magazin Bug, Idea Knockout, za tu se mogućnost natjecalo četrnaest projekata, pa dolazimo do prave matematičke začkoljice.

Spomenute četiri tvrtke možda ne čine dovoljan broj za nacionalni štand, a nekima od njih grupno predstavljanje niti nije u interesu, no to ne znači da se hrvatskim tvrtkama ne može pomoći da se ondje predstave – čak i ako ne putuju kao nogometna momčad. Povucimo opet primjer Francuske, koja ove godine ipak nije organizirala odlazak svojih startupa na CES. Unatoč tome, opet je čak 66 startupa ili 22 posto tvrtki prisutnih u Eureka Parku francuskog porijekla.

Za dio njih, kojima bi odlazak bio prevelik teret za startuperski budžet, predstavljanje i odlazak je financirao Ubifrance, francuska agencija za razvoj izvoza. Metoda je to koja bi se lako mogla upotrijebiti i na domaćoj sceni, gdje se već nekoliko puta dogodilo da je neki startup prihvaćen za predstavljanje na CES-u ili TechCrunch Disruptu, no nisu imali sredstava da tu priliku zapravo i iskoriste.

Gdje je kratki spoj?

Bellabeat se na CES- predstavio u punom sjaju.
Bellabeat se na CES-u predstavio u punom sjaju.

Ako je suditi prema izjavama iz HGK, dvije su mogućnosti – ili nešto ne valja s registrom tvrtki koje HGK kontaktira kada je riječ o ovakvim događanjima ili nešto nije u redu sa stavovima domaće IT scene koja ne vidi prednosti nastupa na CES-u:

U jesen smo poslali anketu o interesu za izlaganje na sajmovima svim tvrtkama registriranima za IT djelatnosti u Hrvatskoj, a čije kontakte imamo u Registru poslovnih subjekata pa su rezultati te ankete pokazatelj na kojima će sajmovima HGK planirati izgradnju štanda ili odlazak poslovnih delegacija u 2015. godini. Te ankete pokazale su da hrvatske IT tvrtke ne vide tržište Sjedinjenih Država kao ono koje im pruža više poslovnih prilika od spomenutog turskog ili njemu gravitirajućeg regionalnog srednjeazijskog tržišta, barem ne u obliku izlaganja na CES-u.

Teddy the Guardian prošle je godine osvojio CES, a ove je godine s njega odaslao vijesti o novoj investiciji i prednarudžbama u vrijednosti većoj od 700 tisuća dolara. Ni Bellabeat na ovom sajmu nije zabilježio ništa manji uspjeh, a ne sumnjamo da će se s pozitivnim rezultatima vratiti i Zipato i Mash.Me.

Možda će njihov primjer biti dovoljan da se tržište SAD ipak percipira kao tržište koje pruža poslovne prilike, bilo u očima IT tvrtki, HGK ili državnih institucija i agencija vezanih uz poslovanje, gdje god da leži bug zbog kojeg se CES ne prepoznaje kao dobra prilika.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    14. 01. 2015. u 9:10 am Odgovori

    A gdje bi vi u Hrvatskoj napravili CES? U Zagrebu! Vidite koje mi očajne promašaje radimo. CES bi bio idealan negdje u Dalmaciji u vrijeme turističke sezone. Posjećenost bi bila izvrsna i pojačali bi turističku sezone.

  2. Igor_Idol

    Igor_Idol

    14. 01. 2015. u 1:40 pm Odgovori

    Ako su i ostali startupi na Bugovom natjecanju tako zainteresirani za CES, zašto si nisu sami platili put?
    I zašto se firme koje zanimaju sajmovi same ne jave komori?

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Umjetna inteligencija

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.